Otoskleroza - simptomi i liječenje
Otoskleroza je stanje abnormalnog rasta kosti oko jedne od tri slušne koščice u prostoru srednjeg uha, koje dovodi do gubitka sluha koji se s vremenom pogoršava
Što je otoskleroza?
Otoskleroza je bolest koja napada slušne koščice u srednjem uhu preko kojih se prenose zvučne vibracije i jedan je od najučestalijih uzroka progresivnog gubitka sluha u odraslih. Uključuje abnormalan rast jedne od tri slušne koščice u srednjem uhu. Kada koščica otvrdne, ne može se slobodno kretati, što ograničava pravilan prijenos zvuka. To rezultira gubitkom sluha - što je manja mogućnost pomicanja slušne koščice, to je veći stupanj gubitka sluha, koji se s vremenom pogoršava. Obično je u pitanju konduktivni gubitak sluha jer postoji problem u načinu na koji uho prenosi zvučne vibracije.
U oko 70 posto slučajeva zahvaća oba uha, iako ima tendenciju da se najprije počne razvijati u jednom uhu, s tim da stupanj gubitka sluha ne mora biti isti u svakom uhu. Iako može dovesti do ozbiljnog stupnja gubitka sluha, rijetko rezultira potpunom gluhoćom.
Procjenjuje se da otosklerozu u srednjem uhu ima 2,5 do 10 posto odraslih osoba.
Kako putuje zvučni val?
U normalnom uhu, zvučne vibracije se preko uške i zvukovoda usmjeravaju na bubnjić, preko kojeg se dalje prenose prema malim koščicama u srednjem uhu - čekić (malleus), nakovanj (incus) i stremen (stapes). Vibracije se preko stremena prenose dalje dovodeći do gibanja tekućine u unutarnjem uhu što stimulira stanice s dlačicama u pužnici. Te stanice pretvaraju zvučne vibracije u električne signale koji se šalju u mozak putem slušnog živca. Do gubitka sluha može doći ako u slučaju oštećenja na bilo kojem dijelu slušnog puta do mozga.
U oko 70 posto slučajeva zahvaća oba uha, iako ima tendenciju da se najprije počne razvijati u jednom uhu, s tim da stupanj gubitka sluha ne mora biti isti u svakom uhu. Iako može dovesti do ozbiljnog stupnja gubitka sluha, rijetko rezultira potpunom gluhoćom.
Procjenjuje se da otosklerozu u srednjem uhu ima 2,5 do 10 posto odraslih osoba.
Kako putuje zvučni val?
U normalnom uhu, zvučne vibracije se preko uške i zvukovoda usmjeravaju na bubnjić, preko kojeg se dalje prenose prema malim koščicama u srednjem uhu - čekić (malleus), nakovanj (incus) i stremen (stapes). Vibracije se preko stremena prenose dalje dovodeći do gibanja tekućine u unutarnjem uhu što stimulira stanice s dlačicama u pužnici. Te stanice pretvaraju zvučne vibracije u električne signale koji se šalju u mozak putem slušnog živca. Do gubitka sluha može doći ako u slučaju oštećenja na bilo kojem dijelu slušnog puta do mozga.
Kako nastaje otoskleroza
Koštano tkivo se neprestano obnavlja, što je dio cjeloživotnog procesa poznatog kao remodeliranje (proces stvaranja i resorpcije kosti). U slučaju otoskleroze dolazi do poremećaja u procesu remodeliranja kosti.
Među slušnim koščicama, stremen ili stapes je najmanja i kao takva najčešće je zahvaćena otosklerozom.
U neposrednoj blizini stremena nalazi se koštani labirint, najčvršća kost u tijelu koja se sastoji od vestibuluma, polukružnih kanala i pužnice. To je rigidan i jako čvrst vanjski zid unutarnjeg uha koji ga štiti, a smješten je unutar sljepoočne kosti. Otoskleroza se počinje razvijati upravo u tom dijelu u trenutku kad koštani labirint počne abnormalno rasti. Rastuća kost je u početku mekana (otospongioza), ali s vremenom mekana područja otvrdnu (otoskleroza).
Kako se proces nastavlja i širi na stremen i/ili na ostale slušne koščice, onemogućuje prijenos zvučnih vibracija posljedica čega je konduktivni gubitak sluha.
Puno rjeđe proces se širi na unutarnje uho, gdje zahvaća slušni živac, posljedica čega je senzorineuralni gubitak sluha, a ponekad i poremećaj ravnoteže.
Miješani gubitak sluha događa se u slučaju kad proces otoskleroze zahvati slušne koščice (konduktivna komponenta) i pužnicu i njezine stanice s dlačicama (senzorineuralna komponenta).
Osobe s otosklerozom često nisu svjesne bolesti sve dok se proces ne proširi na stapes i/ili ostale slušne koščice uzrokujući gubitak sluha.
Među slušnim koščicama, stremen ili stapes je najmanja i kao takva najčešće je zahvaćena otosklerozom.
U neposrednoj blizini stremena nalazi se koštani labirint, najčvršća kost u tijelu koja se sastoji od vestibuluma, polukružnih kanala i pužnice. To je rigidan i jako čvrst vanjski zid unutarnjeg uha koji ga štiti, a smješten je unutar sljepoočne kosti. Otoskleroza se počinje razvijati upravo u tom dijelu u trenutku kad koštani labirint počne abnormalno rasti. Rastuća kost je u početku mekana (otospongioza), ali s vremenom mekana područja otvrdnu (otoskleroza).
Kako se proces nastavlja i širi na stremen i/ili na ostale slušne koščice, onemogućuje prijenos zvučnih vibracija posljedica čega je konduktivni gubitak sluha.
Puno rjeđe proces se širi na unutarnje uho, gdje zahvaća slušni živac, posljedica čega je senzorineuralni gubitak sluha, a ponekad i poremećaj ravnoteže.
Miješani gubitak sluha događa se u slučaju kad proces otoskleroze zahvati slušne koščice (konduktivna komponenta) i pužnicu i njezine stanice s dlačicama (senzorineuralna komponenta).
Osobe s otosklerozom često nisu svjesne bolesti sve dok se proces ne proširi na stapes i/ili ostale slušne koščice uzrokujući gubitak sluha.
Što pogoduje razvoju otoskleroze?
Još uvijek je nejasno što pokreće proces razvoja otoskleroze, no pretpostavlja se da je najvjerojatnije u pitanju kombinacija genetskih, okolišnih, hormonalnih i/ili drugih čimbenika.
Genetika. Poznato je da se otoskleroza često uočava u obiteljima (u oko 60 posto slučajeva), temeljem čega se smatra da se radi o nasljednoj bolesti. Ipak, nije svaki put u pitanju povijest bolesti u obitelji kao što ni nepostojanje bolesti u obitelji ne isključuje njezinu pojavu. Prijenos gena koji uzrokuje otosklerozu je složen i neće svi koji imaju taj gen razviti to stanje.
Dob i spol. Otoskleroza je bolest mlađih osoba. Simptomi se tipično pojavljuju između 10. i 45. godine, a najčešće u dvadesetima ili tridesetima. Stanje se može razviti i kod žena i kod muškaraca, iako ima veću učestalost kod žena i povezuje se s brzim pojavljivanjem tijekom trudnoće - nekako izgleda kao obrazac pojavnosti da žena osjeti prve simptome za vrijeme ili neposredno nakon trudnoće. Kod takvih žena čini se da se gubitak sluha puno brže razvija. Smatra se da hormonalne promjene mogu pogoršati otosklerozu.
Ospice i/ili druge virusne infekcije. Istraživanjem uzoraka kosti i tkiva iz uha oboljelih od otoskleroze pronađen je virus ospica, iako ne u svim uzorcima. U dodatku, studije su pokazale značajno smanjenje obolijevanja među ljudima koji su se cijepili protiv ospica.
Trauma i stres fraktura. Nastala u području koštanog tkiva oko unutarnjeg uha povećava rizik razvoja otoskleroze.
Osteogenesis imperfecta. Genetski je poremećaj strukture kostiju koje su jako fragilne i lako pucaju. Povećava rizik otoskleroze.
Autoimunost. Vjeruje se da bi otoskleroza mogla biti povezana s autoimunim odgovorom tijela.
Genetika. Poznato je da se otoskleroza često uočava u obiteljima (u oko 60 posto slučajeva), temeljem čega se smatra da se radi o nasljednoj bolesti. Ipak, nije svaki put u pitanju povijest bolesti u obitelji kao što ni nepostojanje bolesti u obitelji ne isključuje njezinu pojavu. Prijenos gena koji uzrokuje otosklerozu je složen i neće svi koji imaju taj gen razviti to stanje.
Dob i spol. Otoskleroza je bolest mlađih osoba. Simptomi se tipično pojavljuju između 10. i 45. godine, a najčešće u dvadesetima ili tridesetima. Stanje se može razviti i kod žena i kod muškaraca, iako ima veću učestalost kod žena i povezuje se s brzim pojavljivanjem tijekom trudnoće - nekako izgleda kao obrazac pojavnosti da žena osjeti prve simptome za vrijeme ili neposredno nakon trudnoće. Kod takvih žena čini se da se gubitak sluha puno brže razvija. Smatra se da hormonalne promjene mogu pogoršati otosklerozu.
Ospice i/ili druge virusne infekcije. Istraživanjem uzoraka kosti i tkiva iz uha oboljelih od otoskleroze pronađen je virus ospica, iako ne u svim uzorcima. U dodatku, studije su pokazale značajno smanjenje obolijevanja među ljudima koji su se cijepili protiv ospica.
Trauma i stres fraktura. Nastala u području koštanog tkiva oko unutarnjeg uha povećava rizik razvoja otoskleroze.
Osteogenesis imperfecta. Genetski je poremećaj strukture kostiju koje su jako fragilne i lako pucaju. Povećava rizik otoskleroze.
Autoimunost. Vjeruje se da bi otoskleroza mogla biti povezana s autoimunim odgovorom tijela.
Otoskleroza - simptomi
Simptomi se tipično počinju pojavljivati između desete i 45. godine, a najčešće kod mladih osoba u dvadesetima ili tridesetima. Najučestaliji simptom je postupni gubitak sluha, koji se s vremenom pogoršava.
Za razliku od oštećenja sluha uzrokovanog bukom, koji najprije zahvaća sposobnost slušanja tonova visoke frekvencije, otoskleroza puno češće dovodi do poteškoća sa slušanjem tonova niskih frekvencija, tj. tihih zvukova ili šapata, što se postupno pogoršava, ali rijetko dovodi to potpune gluhoće.
Ponekad osobe s otosklerozom govore tiše jer doživljavaju svoj glas kao glasan. Ujedno im je lakše pratiti razgovor u bučnom okruženju, moguće zbog toga što ljudi u takvom okruženju glasnije govore.
Od ostalih simptoma, kod oboljelih se mogu javiti tinitus (šum u uhu koji je individualan i čuje se kao zvonjenje, zujanje, šištanje itd.), vrtoglavice i/ili poremećaj ravnoteže.
Za razliku od oštećenja sluha uzrokovanog bukom, koji najprije zahvaća sposobnost slušanja tonova visoke frekvencije, otoskleroza puno češće dovodi do poteškoća sa slušanjem tonova niskih frekvencija, tj. tihih zvukova ili šapata, što se postupno pogoršava, ali rijetko dovodi to potpune gluhoće.
Ponekad osobe s otosklerozom govore tiše jer doživljavaju svoj glas kao glasan. Ujedno im je lakše pratiti razgovor u bučnom okruženju, moguće zbog toga što ljudi u takvom okruženju glasnije govore.
Od ostalih simptoma, kod oboljelih se mogu javiti tinitus (šum u uhu koji je individualan i čuje se kao zvonjenje, zujanje, šištanje itd.), vrtoglavice i/ili poremećaj ravnoteže.
Kada posjetiti liječnika?
Ako osjetite lošiji sluh u nižim frekvencijama (niži tonovi) i/ili ste upoznati s postojanjem otoskleroze u široj obitelji, a pogotovo ako ste mlađa odrasla osoba, jako je važno potražiti liječnički savjet.
U tom slučaju obratite se otorinolaringologu/otologu i/ili audiologu.
U tom slučaju obratite se otorinolaringologu/otologu i/ili audiologu.
Dijagnostika otoskleroze
Budući da mnogi simptomi kod otoskleroze mogu biti uzrokovani drugim medicinskim stanjima ili stanjima povezanima s ušima, u dijagnostičkom procesu je najprije važno isključiti ili potvrditi postojanje bolesti ili stanja koje potencijalno može izazivati iste simptome.
Dijagnostika u prvom redu uključuje uzimanje podataka o osobnoj i obiteljske povijesti bolesti, nakon čega slijedi otoskopski pregled i testiranje sluha (audiometrija). Čest nalaz u audiogramu je konduktivni gubitak sluha koji je izraženiji kod niskofrekventnih tonova. Ako je došlo do oštećenja unutarnjeg uha uočava se i senzorineuralni gubitak sluha.
Za provjeru stanja bubnjića provodi se timpanometrija.
Po potrebi, i u ovisnosti o diferencijalnoj dijagnozi, u dijagnostički proces mogu se uključiti i neke druge pretrage, poput kompjutorizirane tomografije ili drugih pretraga prema uputi specijaliste.
Dijagnostika u prvom redu uključuje uzimanje podataka o osobnoj i obiteljske povijesti bolesti, nakon čega slijedi otoskopski pregled i testiranje sluha (audiometrija). Čest nalaz u audiogramu je konduktivni gubitak sluha koji je izraženiji kod niskofrekventnih tonova. Ako je došlo do oštećenja unutarnjeg uha uočava se i senzorineuralni gubitak sluha.
Za provjeru stanja bubnjića provodi se timpanometrija.
Po potrebi, i u ovisnosti o diferencijalnoj dijagnozi, u dijagnostički proces mogu se uključiti i neke druge pretrage, poput kompjutorizirane tomografije ili drugih pretraga prema uputi specijaliste.
Otoskleroza - liječenje
Kako ne postoje lijekovi za liječenje otoskleroze, glavne terapijske opcije uključuju praćenje uz ponavljanje testova sluha, primjenu slušnog pomagala ili kirurški zahvat.
Promatranje
U svakom pojedinom slučaju otoskleroza napreduje u različitom stupnju, tako da neće svaka osoba razviti umjereni do teški gubitak sluha. U nekim slučajevima progresija može biti puno sporija. U odnosu na stupanj gubitka sluha, opće zdravstveno stanje i neke druge individualne čimbenike, specijalist može preporučiti promatranje i praćenje, što obuhvaća redovito testiranje sluha u određenim vremenskim intervalima. Preporučuje se samo kod blagog gubitka sluha.
Slušno pomagalo
Može pomoći u prevladavanju fiksiranog stapesa povećanjem glasnoće zvuka. Slušno pomagalo moguće je prilagoditi potrebama pojedinca. Ako je pacijent sklon vrtoglavici ili mu je dijagnosticirana Ménièreova bolest, može se savjetovati da prije operacije isproba slušni aparat.
Kirurški zahvat
U slučaju progresije otoskleroze do određenog stupnja, u obzir dolazi kirurški zahvat. Operacija stremena ili stapesa je ambulantni postupak koji se može izvesti u lokalnoj ili općoj anesteziji. Operacija se izvodi kroz zvukovod operativnim mikroskopom ili endoskopom. Uključuje uklanjanje dijela stapesa (stapedotomija) ili fiksiranog stapesa u cijelosti (stapedektomija) i njegovu zamjenu protetskim uređajem ili implantatom. Protetski uređaj omogućuje ponovno pomicanje kostiju srednjeg uha, ispravljajući konduktivni gubitak sluha. Kako bi se omogućilo pravilno zacjeljivanje bubnjića, u vrijeme operacije zvukovod se začepi, tako da se poboljšanje sluha možda neće primijetiti dok se to ne ukloni.
Bol je obično minimalna, ali može varirati. Prvih nekoliko dana nakon operacije neki pacijenti mogu osjetiti vrtoglavicu. Osjet okusa također može biti promijenjen nekoliko tjedana ili mjeseci nakon operacije, ali se obično vraća u normalu. Rizici od ozljeđivanja bubnjića ili dodatnog gubitka sluha su rijetki, ali ih treba uzeti u obzir.
Ako otoskleroza zahvati oba uha, nikada se oba ne operiraju istodobno nego se obično prije operira uho koje lošije čuje, a s odgodom od najmanje šest mjeseci izvodi se operacije na drugom uhu.
Nakon operacije je poželjno suzdržati se od plivanja ili drugih aktivnosti koje bi mogle dovesti do prodora tekućine u operirano uho, kao i od puhanja nosa kako ne bi došlo do povećanja tlaka u prostoru srednjeg uha. Normalne aktivnosti (uključujući i putovanje zrakoplovom) obično se nastavljaju dva do četiri tjedna nakon operacije.
Kao i kod svakog kirurškog zahvata, postoji rizik od postoperativnih komplikacija. U postoperativnom razdoblju, specijalistu otorinolaringologa potrebno je odmah obavijestiti ako se dogodi nešto od sljedećeg:
Ako se ne liječi, otoskleroza se može proširiti na unutarnje uho i uzrokovati dodatni, senzorineuralni gubitak sluha. U tom slučaju postupak stapedektomije možda neće biti dovoljan za vraćanje korisnog sluha. U tim situacijama može se razmotriti ugradnja kohlearnog implantata.
Promatranje
U svakom pojedinom slučaju otoskleroza napreduje u različitom stupnju, tako da neće svaka osoba razviti umjereni do teški gubitak sluha. U nekim slučajevima progresija može biti puno sporija. U odnosu na stupanj gubitka sluha, opće zdravstveno stanje i neke druge individualne čimbenike, specijalist može preporučiti promatranje i praćenje, što obuhvaća redovito testiranje sluha u određenim vremenskim intervalima. Preporučuje se samo kod blagog gubitka sluha.
Slušno pomagalo
Može pomoći u prevladavanju fiksiranog stapesa povećanjem glasnoće zvuka. Slušno pomagalo moguće je prilagoditi potrebama pojedinca. Ako je pacijent sklon vrtoglavici ili mu je dijagnosticirana Ménièreova bolest, može se savjetovati da prije operacije isproba slušni aparat.
Kirurški zahvat
U slučaju progresije otoskleroze do određenog stupnja, u obzir dolazi kirurški zahvat. Operacija stremena ili stapesa je ambulantni postupak koji se može izvesti u lokalnoj ili općoj anesteziji. Operacija se izvodi kroz zvukovod operativnim mikroskopom ili endoskopom. Uključuje uklanjanje dijela stapesa (stapedotomija) ili fiksiranog stapesa u cijelosti (stapedektomija) i njegovu zamjenu protetskim uređajem ili implantatom. Protetski uređaj omogućuje ponovno pomicanje kostiju srednjeg uha, ispravljajući konduktivni gubitak sluha. Kako bi se omogućilo pravilno zacjeljivanje bubnjića, u vrijeme operacije zvukovod se začepi, tako da se poboljšanje sluha možda neće primijetiti dok se to ne ukloni.
Bol je obično minimalna, ali može varirati. Prvih nekoliko dana nakon operacije neki pacijenti mogu osjetiti vrtoglavicu. Osjet okusa također može biti promijenjen nekoliko tjedana ili mjeseci nakon operacije, ali se obično vraća u normalu. Rizici od ozljeđivanja bubnjića ili dodatnog gubitka sluha su rijetki, ali ih treba uzeti u obzir.
Ako otoskleroza zahvati oba uha, nikada se oba ne operiraju istodobno nego se obično prije operira uho koje lošije čuje, a s odgodom od najmanje šest mjeseci izvodi se operacije na drugom uhu.
Nakon operacije je poželjno suzdržati se od plivanja ili drugih aktivnosti koje bi mogle dovesti do prodora tekućine u operirano uho, kao i od puhanja nosa kako ne bi došlo do povećanja tlaka u prostoru srednjeg uha. Normalne aktivnosti (uključujući i putovanje zrakoplovom) obično se nastavljaju dva do četiri tjedna nakon operacije.
Kao i kod svakog kirurškog zahvata, postoji rizik od postoperativnih komplikacija. U postoperativnom razdoblju, specijalistu otorinolaringologa potrebno je odmah obavijestiti ako se dogodi nešto od sljedećeg:
- iznenadni gubitak sluha
- intenzivna bol
- slabost lica
- dugotrajna ili intenzivna vrtoglavica
- svaki novi simptom povezan s operiranim uhom.
Ako se ne liječi, otoskleroza se može proširiti na unutarnje uho i uzrokovati dodatni, senzorineuralni gubitak sluha. U tom slučaju postupak stapedektomije možda neće biti dovoljan za vraćanje korisnog sluha. U tim situacijama može se razmotriti ugradnja kohlearnog implantata.
Život s otosklerozom
Za mladu osobu može biti vrlo teško nositi se s otosklerozom. Zato je potrebno razgovarati s liječnikom o izazovima života s ovom bolešću i tražiti odgovarajuću profesionalnu pomoć.
Moguće je plivati, roniti ili se voziti zrakoplovom, ali potreban je oprez u slučaju pojave infekcije srednjeg uha. Stoga je uputno savjetovati se s liječnikom po pitanju sigurnosti određenih aktivnosti.
Od pomoći može biti i hrana koja sadrži puno kalcija, u nekim slučajevima pomaže prestanak uzimanja kontraceptivnih pilula.
Uputno je i ne izlagati se jakoj buci zbog zaštite od daljnjeg oštećenja sluha.
Prakticiranje zdravih životnih navika općenito pomaže oboljelima bolje se nositi sa stresom koji sa sobom donosi poremećaj sluha. To uključuje prakticiranje tehnika za smanjenje stresa, redovito vježbanje prema osobnim mogućnostima i odobreno od strane liječnika, zdravu prehranu, redovito spavanje te izbjegavanje uporabe nikotina i drugih štetnih supstancija.
Moguće je plivati, roniti ili se voziti zrakoplovom, ali potreban je oprez u slučaju pojave infekcije srednjeg uha. Stoga je uputno savjetovati se s liječnikom po pitanju sigurnosti određenih aktivnosti.
Od pomoći može biti i hrana koja sadrži puno kalcija, u nekim slučajevima pomaže prestanak uzimanja kontraceptivnih pilula.
Uputno je i ne izlagati se jakoj buci zbog zaštite od daljnjeg oštećenja sluha.
Prakticiranje zdravih životnih navika općenito pomaže oboljelima bolje se nositi sa stresom koji sa sobom donosi poremećaj sluha. To uključuje prakticiranje tehnika za smanjenje stresa, redovito vježbanje prema osobnim mogućnostima i odobreno od strane liječnika, zdravu prehranu, redovito spavanje te izbjegavanje uporabe nikotina i drugih štetnih supstancija.
Izvor fotografija: Schutterstock