Vitamin C

Hrana i zdravlje / Leksikon suplemenata

Sve o vitaminu C na jednom mjestu: opći pregled - djelovanje - upotreba i djelotvornost - nuspojave - posebne mjere opreza i upozorenja - interakcije - doziranje

Opći pregled

Vitamin C, poznat i kao askorbinska kiselina, spada u skupinu vitamina topljivih u vodi. Ljudski organizam ne može ga sam proizvesti (za razliku od većine životinja), stoga se mora unositi putem hrane ili drugih izvora.
 
Hrana bogata vitaminom C je svježe voće i povrće, a posebno citrusno voće. Također, vitamin C se može sintetizirati i u laboratoriju.      

Brojni stručnjaci preporučuju konzumaciju hrane bogate vitaminom C umjesto unosa suplemenata koji ga sadrže.

Povijesno gledano, vitamin C se koristio za prevenciju i terapiju skorbuta. Danas se uglavnom koristi u prevenciji i terapiji prehlade.         

Koronavirusna bolest 2019 (engl. Coronavirus disease 2019, COVID-19): S ciljem prevencije bolesti COVID-19, neki stručnjaci preporučuju primjenu 200 mg vitamina C dnevno, odnosno 1-2 grama dnevno za smanjenje simptoma. Iako su te doze vitamina C vrlo vjerojatno sigurne, nema dovoljno dokaza koji bi potvrdili učinak vitamina C u slučaju zaraze novim koronavirusom. Također, izgleda da velike doze u iznosu od 8 grama dnevno ne ostvaruju pozitivan učinak. Ukoliko se odlučite na primjenu vitamina C radi prevencije bolesti COVID-19, nastavite sa zdravim životnim navikama i pridržavajte se dokazanih metoda prevencije zaraze.

Kako djeluje vitamin C

Vitamin C je potreban za pravilan razvoj i funkciju različitih i tkiva organa, a ima i važnu ulogu u održavanju funkcije imunosnog sustava.

Upotreba i djelotvornost

DJELOTVORAN U SLUČAJU
  • Nedostatak vitamina C. Primjena vitamina C „na usta“ ili u obliku injekcije koristi se za prevenciju i terapiju nedostatka vitamina C, uključujući i skorbut. Također, konzumacija vitamina C može izliječiti probleme povezane sa skrobutom.
 
MOGUĆE DJELOTVORAN U SLUČAJU
  • Anemija kronične bolesti (niska razina crvenih krvnih stanica, eritrocita, u osoba s dugotrajnim bolestima). Uzimanje suplemenata vitamina C može pomoći u kontroliranju anemije kod osoba na dijalizi.
  • Atrijska fibrilacija (nepravilni otkucaji srca). Uzimanje vitamina C nekoliko dana prije i nakon operacije srca pridonosi prevenciji nepravilnih otkucaja srca.
  • Pražnjenje crijeva prije kolonoskopije. Prije no što osoba ide na kolonoskopiju, mora poduzeti korake pražnjenja crijeva s ciljem pripreme za zahvat. Jedna od metoda je ispijanje četiri litre otopine za pražnjenje crijeva. No, ukoliko je vitamin C u sastavu te otopine, osoba treba popiti dvije litre otopine. Stoga se vitamin C dodaje u otopine za pražnjenje crijeva jer je ljudima lakše pridržavati se uputa za pripremu crijeva za kolonoskopiju.
  • Prehlada. Postoji nesuglasje oko djelotvornosti vitamina C u terapiji prehlade. Međutim, većina istraživanja pokazuje kako konzumacija 1-3 grama vitamina C može skratiti trajanje prehlade za jedan do jedan i pol dan. Izgleda da konzumacija vitamina C ne prevenira pojavu prehlade.
  • Kompleksni regionalni bolni sindrom. Predstavlja neuropatsku bol, uglavnom u predjelu donjih udova, koja se javlja nakon ozljede mekog tkiva, kosti ili živca. Izgleda da konzumiranje vitamina C nakon operacije ili ozljede ruke ili noge prevenira razvoj kompleksnog regionalnog bolnog sindroma.
  • Eritem (ograničeno crvenilo kože uzrokovano ozljedom ili iritacijom). Uporaba kreme za kožu na bazi vitamina C može smanjiti crvenilo kože nakon površinske obrade laserom radi uklanjanja ožiljaka ili uklanjanja bora.
  • Infekcije dišnih putova prouzročene fizičkom aktivnošću. Konzumacija vitamina C prije zahtjevne fizičke aktivnosti, poput trčanja maratona ili vojnih vježbi, može pridonijeti prevenciji infekcije gornjih dišnih putova koje se mogu pojaviti nakon jače tjelesne aktivnosti.
  • Visoki kolesterol. Konzumiranje vitamina C može pridonijeti smanjenju razine tzv. lošeg kolesterola (LDL) kod osoba s povišenom razinom kolesterola.
  • Visoki krvni tlak. Konzumiranje vitamina C u kombinaciji s lijekovima koji snižavaju krvni tlak može pridonijeti blagom smanjenju sistoličkog krvnog tlaka (tzv. 'gornjeg' tlaka). Međutim, izgleda da ne pridonosi smanjenju dijastoličkog krvnog tlaka (tzv. 'donjeg' tlaka).
  • Trovanje olovom. Izgleda da konzumiranje vitamina C smanjuje razinu olova u krvi.
  • Smanjeni učinak nitratnih lijekova prilikom njihove učestale primjene. Kod određenih osoba koje uzimaju nitratne lijekove, lijekove za smanjenje boli u prsima (angina pectoris), tijelo razvije toleranciju zbog čega se smanji djelotvornost lijekova. Korištenje vitamina C zajedno s tom skupinom lijekova, u koju spada i nitroglicerin, pridonosi njihovoj duljoj učinkovitosti.
  • Bol nakon operacije. Konzumacija 2 grama vitamina C „na usta“ sat prije operacije može smanjiti bol i potrebu za lijekovima protiv boli. Dobivanje 3 grama vitamina C intravenski tijekom prvih 30 minuta operacije također može smanjiti osjet boli. Konzumacija nižih doza vitamina C tijekom šest tjedana nakon operacije također izgleda da smanjuje bol i potrebu za korištenjm lijekova protiv boli.
  • Naborana koža. Izgleda da kreme za kožu na bazi vitamina C poboljšavaju izgled naborane kože. Također, izgleda da pomaže i flaster s vitaminom C u smanjenju naboranosti.
 
MOGUĆE NEUČINKOVIT U SLUČAJU
  • Akutni bronhitis (kratkotrajna upala dušnika i bronha). Izgleda da primjena vitamina C „na usta“ nema utjecaja kod bronhitisa.
  • Astma. Određeni ljudi s astmom imaju nisku razinu vitamina C u krvi. Međutim, izgleda da uzimanje vitamina C ne smanjuje vjerojatnost dobivanja astme ili poboljšanja simptoma kod osoba koje imaju astmu.
  • Ateroskleroza (smanjenje elastičnosti i debljine arterija). Prehrana bogata vitaminom C ne povezuje se sa smanjenim rizikom od razvoja ateroskleroze. Također, izgleda da konzumiranje suplemenata vitamina C ne prevenira pogoršanje već postojeće ateroskleroze.
  • Rak mokraćnog mjehura. Izgleda da konzumacija vitamina C ne prevenira razvoj raka mokraćnog mjehura, niti smanjuje rizik od smrti povezane s rakom mokraćnog mjehura kod muškaraca.
  • Bolesti srca. Istraživanja koja su proučavala utjecaj vitamina C na bolesti srca došla su do oprečnih zaključaka. Međutim, najjači dokazi ukazuju kako vitamin C ne prevenira razvoj bolesti srca, niti smanjuje rizik od smrti povezane s bolestima srca.
  • Rak kolona i rektuma (debelo crijevo). Visoke doze vitamina C iz hrane ili suplemenata se ne povezuju sa smanjenim rizikom od raka debelog crijeva.
  • Koronavirusna bolest 2019 (Coronavirus disease 2019, COVID-19). Izgleda da visoke doze vitamina C ne ubrzavaju oporavak od COVID-19 kod osoba koje nisu zaprimljene u bolnicu.
  • Prijelomi. Izgleda da vitamin C ne pridonosi popravljanju funkcije, smanjenju simptoma ili stope zacjeljivanja među ljudima s prijelomom ručnog zgloba.
  • Infekcija bakterijom Helicobacter pylori (infekcija koja uzrokuje čir na želucu). Izgleda da primjena vitamina C zajedno s lijekovima za terapiju H. pylori ne pridonosi izlječenju infekcije u odnosu na primjenu samo lijekova za terapiju H. pylori.
  • Grupa nasljednih poremećaja koji vode do slabosti i utrnulosti mišića u rukama i nogama. Izgleda da primjena vitamina C tijekom jedne ili dvije godine ne prevenira oštećenje živaca među osobama s nasljednim poremećajima koji vode do slabosti i utrnulosti mišića ruku i nogu.
  • Interferonom prouzročena retinopatija (oštećenje oka kod ljudi koji koriste skupinu lijekova naziva interferoni). Izgleda da primjena vitamina C „na usta“ ne prevenira oštećenje oka kod osoba koje primaju terapiju interferonom zbog oštećenja jetre.
  • Leukemija (zloćudna bolest koštane srži, limfnih čvorova i cirkulirajućih limfocita). Izgleda da primjena vitamina C ne prevenira pojavu leukemije ili smrti kao posljedice leukemije među muškarcima.
  • Novorođenčad koja teže manje od 2500 grama. Primjena vitamina C, samog ili u kombinaciji s drugim suplementima, ne smanjuje vjerojatnost rađanja djeteta s niskom porođajnom masom.
  • Rak pluća. Izgleda da primjena vitamina C, samog ili u kombinaciji s vitaminom E, ne prevenira razvoj raka pluća ili smrti kao posljedice raka pluća.
  • Melanom (rak kože). Primjena vitamina C, samog ili u kombinaciji s vitaminom E, ne prevenira razvoj melanoma ili smrt kao posljedicu melanoma.
  • Rak gušterače. Izgleda da primjena vitamina C u kombinaciji s beta-karotenom i vitaminom E ne prevenira razvoj raka gušterače.
  • Preeklampsija (povišeni krvni tlak u trudnoći s proteinima u mokraći). Većina istraživanja pokazuje kako primjena vitamina C s vitaminom E ne prevenira visoki krvni tlak i prisutnost proteina u mokraći tijekom trudnoće.
  • Prijevremeni porod. Primjena vitamina C, samog ili u kombinaciji s drugim suplementima, ne prevenira prijevremeni porod.
  • Rak prostate. Izgleda da primjena suplemenata vitamina C ne prevenira razvoj raka prostate.
  • Radijacijski dermatitis (oštećenje kože prouzročeno radioterapijom). Primjena otopine vitamina C na kožu ne prevenira razvoj kožnih problema prilikom radioterapije.
  • Sepsa (sistemska infekcija). Visokokvalitetna istraživanja pokazuju kako intravenska primjena vitamina C, samostalno ili u kombinaciji s tiaminom, ne smanjuje rizik od smrti ili potrebe za terapijom kod osoba sa sepsom.
 
NEDOVOLJNO DOKAZA U SLUČAJU
  • Albuminurija (prisutnost proteina albumina u mokraći). Primjena vitamina C i vitamina E može smanjiti razinu proteina u urinu kod dijabetičara.
  • Peludna groznica. Izgleda da primjena spreja za nos na bazi vitamina C pridonosi poboljšanju simptoma kod osoba s cjelogodišnjim alergijama. Primjena vitamina C „na usta“ može spriječiti učinak histamina kod osoba sa sezonskim alergijama. Međutim, rezultati studija su oprečni.
  • Alzheimerova bolest. Povišeni unos vitamina C iz hrane se povezuje sa smanjenim rizikom od razvoja Alzheimerove bolesti.
  • Lou Gehrigova bolest (amiotrofična lateralna skleroza, ALS). Povećani unos vitamina C iz hrane i suplemenata nije povezan sa smanjenim rizikom od razvoja ALS-a.
  • Oštećenje sluznice želuca i crijeva prouzročeno primjenom acetilsalicilatne kiseline. Određena istraživanja pokazuju kako primjena vitamina C može prevenirati oštećenje sluznice želuca prouzročeno primjenom acetilsalicilatne kiseline. Međutim, rezultati istraživanja su oprečni.
  • Poboljšanje rezultata fizičke aktivnosti. Primjena vitamina C može pridonijeti iskorištenju kisika kod adolescenata prilikom fizičke aktivnosti.
  • Sklonost alergijama i alergijskim reakcijama. Povećan unos vitamina C ne povezuju se sa smanjenim rizikom od ekcema, teškog disanja, alergije na hranu ili alergijskih reakcija općeito.
  • Poremećaj pozornosti s hiperaktivnošću (ADHD). Izgleda da primjena viših doza vitamina, što uključuje i vitamin C, ne smanjuje simptome ADHD-a.
  • Autizam. Rana istraživanja pokazuju kako primjena vitamina C može smanjiti ozbiljnost simptoma autizma kod određene djece.
  • Tumor mozga. Povećani unos vitamina C povezuje se s 14 % smanjenim rizikom od tipa tumora mozga koji se naziva gliom.
  • Tumor dojke. Još je uvijek prerano odrediti je li povećani unos vitamina C iz hrane povezan sa smanjenim rizikom od razvoja tumora dojke. Međutim, izgleda da su visoke doze vitamina C iz hrane povezane sa smanjenim rizikom od smrti kod osoba s dijagnozom tumora dojke. Također, izgleda da primjena suplemenata na bazi vitamina C nakon dijagnoze tumora dojke može doprinijeti smanjenom riziku od smrti.
  • Opekline. Rana istraživanja ukazuju kako primjena vitamina C u obliku infuzije unutar 24 sata od nastanka ozbiljnih opeklina može smanjiti oticanje rane. Također, može smanjiti rizik od smrti prilikom hospitalizacije.
  • Rak. Povećani unos vitamina C iz hrane povezuje se sa smanjenim rizikom od razvoja raka. Međutim, izgleda da primjena suplemenata na bazi vitamina C ne prevenira razvoj raka. Izgleda da primjena velikih doza vitamina C (10 grama) ne povećava vjerojatnost preživljavanja, niti smanjuje rizik od pogoršanja kod osoba s dijagnosticiranim rakom. No, visoke doze vitamina C mogu povećati preživljavanje kada se primjenjuje intravenski.
  • Katarakta )očna mrena). Konzumacija hrane s visokim udjelom vitamina C povezuje se sa smanjenim rizikom od razvoja katarakte. Određena rana istraživanja pokazuju kako ljudi koji primjenjuju suplemente na bazi vitamina C tijekom najmanje 10 godina imaju niži rizik od razvoja katarakte. Međutim, izgleda da ne pomaže primjena suplemenata na bazi vitamina C u razdoblju kraćem od 10 godina.
  • Rak vrata maternice. Rana istraživanja ukazuju kako povećani unos vitamina C smanjuje rizik od razvoja raka vrata maternice.
  • Oštećenje bubrega prouzročeno lijekom kolistinom. Rana istraživanja ukazuju da intravenska primjena vitamina C ne prevenira oštećenje bubrega prouzročeno kolistinom.
  • Kontrastna nefropatija (oštećenje bubrega prouzročeno kontrastnim bojama). Određena istraživanja ukazuju kako primjena vitamina C prije i nakon korištenja kontrastnog sredstva pridonose smanjenu rizika od oštećenja bubrega. Međutim, druga istraživanja opovrgavaju tu tezu.
  • Operacija aortokoronarnog premoštenja (bypass, CABG - operacija za poboljšanje protoka krvi kroz srčani mišić). Intravenska primjena vitamina C prije i tijekom CABG operacije može pridonijeti poboljšanju cirkulacije krvi. Međutim, intravenska primjena vitamina C izgleda da ne umanjuje komplikacije prilikom operacije srca.
  • Zubni plak. Žvakanje žvakaće gume na bazi vitamina C vjerojatno pridonosi smanjenju zubnog plaka.
  • Depresija. Rana istraživanja pokazuju kako primjena vitamina C u kombinaciji s antidepresivom fluoksetinom smanjuje znakove depresije među djecom i tinejdžerima bolje nego primjena samog fluoksetina. Međutim, izgleda da primjena vitamina C u kombinaciji s citalopramom ne smanjuje znakove depresije među odraslima u odnosu na primjenu samog citaloprama.
  • Dijabetes. Primjena suplemenata vitamina C može poboljšati kontrolu razine šećera u krvi kod osoba s dijabetesom. Međutim, navedenu tvrdnju ne potvrđuju sva istraživanja. Također, prehrana bogata vitaminom C nije povezana sa smanjenim rizikom od razvoja dijabetesa tipa 2. Međutim, prehrana bogata vitaminom C se povezuje sa smanjenim rizikom od razvoja dijabetesa tijekom trudnoće (gestacijski dijabetes).
  • Oštećenje srca prouzročeno lijekom doksorubicinom. Rana istraživanja ukazuju kako primjena vitamina C, vitamina E i N-acetilcisteina mogu smanjiti oštećenja srca prouzročena lijekom doksorubicinom.
  • Suhoća ustiju. Izgleda da primjena vitamina E i vitamina C dvaput dnevno smanjuje suhoću usta kod osoba na radioterapiji zbog raka glave i vrata.
  • Rak endometrija (maternice). Hrana bogata vitaminom C može se povezati sa smanjenim rizikom od raka endometrija. Međutim, postoje oprečna istraživanja.
  • Nuspojave prouzročene endoskopijom (pretraga pri kojoj se posebno konstruiranom kamerom ulazi u tijelo kroz tjelesne otvore radi pregleda organa). Izgleda da primjena 2-postotnog spreja vitamina C pridonosi smanjenju iritacije i boli prouzročene endoskopijom.
  • Rak jednjaka. Primjena vitamina C zajedno s beta-karotenom i vitaminom E ne smanjuje rizik od razvoja raka jednjaka. Međutim, hrana bogata vitaminom C se povezuje sa smanjenim rizikom raka jednjaka.
  • Astma prouzročena tjelesnim naporom. Nije jasno prevenira li primjena vitamina C astmu prouzročenu tjelesnim naporom.
  • Oštećenje mišića prouzročeno tjelesnim naporom. Izgleda da primjena vitamina C prije bicikliranja ne pridonosi prevenciji oštećenja mišića.
  • Bolest žučnog mjehura. Primjena vitamina C može prevenirati bolesti žučnog mjehura među ženama.
  • Rak želuca. Primjena hrane bogate vitaminom C ne povezuje se sa smanjenim rizikom od razvoja raka želuca u većini istraživanja. Također, izgleda da primjena vitamina C zajedno s drugim antioksidansima ne prevenira pojavu raka želuca. Međutim, primjena suplemenata vitamina C može prevenirati progresiju prekanceroznih promjena u želucu u rak želuca kod osoba pod povećanim rizikom. To uključuje osobe koje su već bile na terapiji zbog infekcije bakterijom Helicobacter pylori.
  • Gubitak sluha. Rana istraživanja pokazuju kako vitamin C može poboljšati sluh kod osoba s iznenadnim gubitkom sluga prilikom terapije steroidima.
  • Komplikacije nakon transplantacije srca. Rana istraživanja pokazuju kako primjena vitamina C i vitamina E tijekom godine dana nakon transplantacije srca pridonosi učvršćivanju arterija.
  • HIV/AIDS. Primjena niskih ili visokih doza vitamina C u kombinaciji s antioksidansima ne smanjuje razinu HIV-a u krvotoku inficiranih osoba.
  • Hiperfosfatemija (visoka razina fosfata u krvi). Osobe s bubrežnom bolešću podvrgnute dijalizi često imaju visoku razinu fosfata u krvi. Izgleda da intravenska primjena vitamina C smanjuje razinu fosfata kod tih pacijenata.
  • Smanjena plodnost (nemogućnost začeća nakon jedne godine redovnog nezaštićenog spolnog odnosa s istim partnerom). Postoje rani dokazi da žene koje imaju problem s plodnošću mogu imati koristi od dnevne suplementacije vitaminom C.
  • Nealkoholna masna bolest jetre (bolest jetre osoba koje piju malo ili uopće ne piju alkohol). Primjena vitamina C zajedno s vitaminom E može smanjiti oštećenje jetre kod osoba s nealkoholnom masnom bolesti jetre. Međutim, izgleda da primjena ne smanjuje oticanje jetre.
  • Rak usne šupljine. Konzumacija hrane bogate vitaminom C povezuje se sa smanjenim rizikom od raka usne šupljine.
  • Oralna leukoplakija (bijele mrlje na unutarnjoj strani obraza obično prouzročene pušenjem). Primjena beta-karotena u kombinaciji s vitaminom C ne smanjuje bijele mrlje u ustima, niti smanjuje rizik od razvoja raka usne šupljine među pušačima.
  • Osteoartritis. Konzumacija hrane bogate vitaminom C može prevenirati gubitak hrskavice i usporiti razvoj osteoartritisa.
  • Osteoporoza. Određena istraživanja pokazala su kako vitamin C može pridonijeti čvrstoći kostiju. Međutim, visoka razina vitamin C u krvi kod žena u postmenopauzi povezana je sa smanjenom gustoćom kostiju. Potrebno je više informacija o učinku vitamina C na gustoću kostiju.
  • Rak jajnika. Visoke doze vitamina C iz hrane ne povezuju se sa smanjenim rizikom od raka jajnika.
  • Parkinsonova bolest. Visoke doze vitamina C iz hrane ne povezuju se sa smanjenim rizikom od Parkinsonove bolesti.
  • Bolest perifernih arterija (smanjen protok krvi kroz donje udove radi sužavanja arterija). Visoke doze vitamina C iz hrane povezuju se sa smanjenim rizikom od razvoja loše cirkulacije kod žena, ali ne i muškaraca.
  • Poboljšavanje rezultata fizičke aktivnosti. Primjena većih doza vitamina C putem hrane može pridonijeti poboljšanju rezultata fizičke aktivnosti i snage mišića kod starijih osoba. Međutim, primjena vitamina C i vitamina E ne pridonosi mišićnoj snazi kod žena i kod starijih muškaraca koji prakticiraju treninge snage.
  • Upala pluća (pneumonija). Određena istraživanja ukazuju kako primjena vitamina C može smanjiti rizik od pneumonije. Također, može pomoći ljudima u bržem oporavku od pneumonije. Međutim, izgleda da je učinak najjači kod osoba s niskom razinom vitamina C - još uvijek nije jasno koristi li osobama s normalnom razinom vitamina C.
  • Oporavak od operacije. Određena istraživanja ukazuju kako primjena vitamina C može pomoći pacijentima kod bržeg oporavka nakon operacije srca. Također, može smanjiti rizik od određenih komplikacija, poput infekcije. Međutim, određena istraživanja to negiraju.
  • Pucanje amnionske vreće (vodenjaka) prije početka poroda. Primjena vitamina C tijekom trudnoće može pomoći u prevenciji pucanja amnionske vreće prije početka poroda. Međutim, izgleda da primjena vitamina C u kombinaciji s drugim suplementima ne prevenira pucanje amnionske vreće prije počeka poroda. Također, primjena vitamina C i vitamina E tijekom drugog ili trećeg trimestra pa sve do porođaja može pomoći u odgađanju poroda kod žena čija je amnionska vreća pukla ranije.
  • Dekubitus. Određena istraživanja ukazuju kako primjena vitamina C ne pridonosi zacjeljivanju rane kod osoba s dekubitusom. Međutim, postoje istraživanja koja ukazuju da primjena vitamina C smanjuje veličinu dekubitusa.
  • Upala i oštećenje rektuma kao posljedica radioterapije. Rana istraživanja ukazuju kako primjena vitamina C i vitamina E može pridonijeti poboljšanju određenih rektalnih simptoma prouzročenih radioterapijom.
  • Rak bubrega. Povećani unos vitamina C povezuje se s 12 postotnim smanjenjem rizika od raka bubrega.
  • Sindrom nemirnih nogu (engl. restless legs syndrome, RLS; poremećaj koji uzrokuje nelagodu i potrebu za pomicanjem nogu). Izgleda da primjena vitamina C samog ili u kombinaciji s vitaminom E smanjuje ozbiljnost sindroma nemirnih nogu kod osoba na hemodijalizi. Međutim, ne zna se pomaže li vitamin C kod osoba koje nisu na hemodijalizi.
  • Stres. Rana istraživanja ukazuju kako vitamin C može smanjiti krvni tlak i druge simptome prilikom izloženosti mentalnom stresu.
  • Moždani udar. Izgleda da je povećani unos vitamina C iz hrane povezan sa smanjenim rizikom od moždanog udara, iako postoje oprečni rezultati istraživanja. Izgleda da primjena suplemenata na bazi vitamina C nije povezana sa smanjenim rizikom od moždanog udara.
  • Tetanus (otrovanje neurotoksinom bakterije Clostridium tetani). Izgleda da primjena vitamina C u kombinaciji s konvencionalnom terapijom smanjuje rizik od smrti kod djece s tetanusom.
  • Infekcije bubrega, mokraćnog mjehura i mokraćne cijevi. Istraživanja ukazuju kako primjena vitamina C ne pridonosi prevenciji infekcija mokraćnog sustava kod starijih osoba.
  • Vaskularna demencija (demencija prouzročena smanjenim protokom krvi kroz mozak). Izgleda da se primjena visokih doza vitamina C i vitamina E iz suplemenata ne povezuje sa smanjenim rizikom od vaskularne demencije kod japansko-američkih muškaraca.
  • Senilna makularna degeneracija (bolest oka koja uzrokuje gubitak vida kod starijih osoba).
  • Karijes.
  • Sindrom kroničnog umora (engl. chronic fatigue syndrome, CFS).
  • Opeklina od sunca.
  • Zacjeljivanje rana.

Potrebno je prikupiti još dokaza koji bi potvrdili opravdanost upotrebe vitamina C u navedenim slučajevima.

Nuspojave

Kada se uzima „na usta“
 
Vitamin C je VJEROJATNO SIGURAN za većinu osoba kada se primjenjuje „na usta“ u preporučenoj dozi. Kod nekih ljudi vitamin C može uzrokovati mučninu, povraćanje, žgaravicu, grčeve u želucu, glavobolju i druge nuspojave. Vjerojatnost nuspojava raste s povećanjem primijenjene doze vitamina C.
 
Doze veće od 2000 mg dnevno su MOGUĆE NESIGURNE i mogu prouzročiti brojne nuspojave. To uključuje bubrežne kamence i ozbiljan proljev. Kod osoba koje su imale bubrežne kamence, doze veće od 1000 mg dnevno značajno povećavaju rizik od ponovne pojave bubrežnih kamenaca.          

Kada se primjenjuje na kožu
 
Vitamin C je VJEROJATNO SIGURAN za većinu osoba prilikom primjene na kožu.         

Kada se koristi intravenski
 
Vitamin C je VJEROJATNO SIGURAN za većinu osoba kada se koristi intravenski pod nadzorom zdravstvenog djelatnika.        

Kada se koristi u obliku injekcije
 
Vitamin C je VJEROJATNO SIGURAN za većinu osoba kada se primjenjuje u obliku injekcije u mišić pod nadzorom zdravstvenog djelatnika.
 

Posebne mjere opreza i upozorenja

Trudnoća i dojenje - Vitamin C je VJEROJATNO SIGURAN za trudnice i dojilje starije od 19 godina kada se uzima „na usta“ u dozi do 2000 mg dnevno, a 1800 mg za trudnice i dojilje od 14 do 18 godina te kada se koristi intravenski ili intramuskularno na propisani način. Primjena prevelikih količina vitamina C tijekom trudnoće može uzrokovati probleme kod novorođenčeta. Vitamin C je MOGUĆE NESIGURAN kada se koristi „na usta“ u prevelikoj količini.    

Novorođenčad i djeca - Vitamin C je VJEROJATNO SIGURAN prilikom propisane primjene „na usta“. Vitamin C je MOGUĆE NESIGURAN kada se uzima „na usta“ u dozi većoj od 400 mg dnevno za djecu od 1 do 3 godine, odnosno 650 mg za djecu od 4 do 8 godina, 1200 mg za djecu od 9 do 13 godina te 1800 mg za djecu od 14 do 18 godina.

Alkoholizam - Alkohol može prouzročiti izlučivanje vitamina C mokraćom. Osobe koje često uživaju alkohol, pogotovo one s dodatnim bolestima, često pate od manjka vitamina C. Potrebna je primjena vitamina C tijekom duljeg razdoblja kako bi se osigurala normalna razina vitamina C u tijelu.

Bolest bubrega - Bolest bubrega povezuje se s manjkom vitamina C. Suplementi vitamina C mogu povećati razinu oksalata u mokraći kod određenih osoba, što povećava rizik od zatajenja bubrega kod osoba s bolešću bubrega. 

Manjak enzima glukoza-6-fosfat dehidrogenaze (G6PD) - Visoke doze vitamina C mogu prouzročiti puknuće eritrocita (crvenih krvnih stanica) kod osoba s navedenim stanjem. Treba izbjegavati primjenu visokih doza vitamina C.      

Bubrežni kamenci (uključujući i povijest bubrežnih kamenaca) - Visoke doze vitamina C mogu povećati vjerojatnost razvoja bubrežnih kamenaca. Nije preporučljivo primjenjivati vitamin C u dozi većoj od one u multivitaminima.
 
Pušenje i uživanje duhana - Pušenje i uživanje duhana mogu smanjiti razinu vitamina C. Stoga bi unos vitamina C putem hrane trebao biti povećan kod pušača i uživatelja duhana.

Interakcije

UMJERENA INTERAKCIJA

Aluminij i vitamin C

Aluminij se nalazi u većini antacida (lijekova za neutraliziranje prekomjerne želučane kiseline). Vitamin C povećava apsorpciju aluminija, iako još nije jasno koliko je značajna navedena interakcija.
Preporučuje se primjena vitamina C dva sata prije ili četiri sata nakon primjene antacida.

Estrogeni i vitamin C

Vitamin C može smanjiti brzinu izlučivanja estrogena iz organizma, što može prouzročiti pojačani učinak estrogena i razvoj nuspojava.

Flufenazin i vitamin C

Visoke doze vitamina C mogu smanjiti razinu flufenazina (antipsihotik) u organizmu. Stoga primjena vitamina C zajedno s flufenazinom može smanjiti učinkovitost flufenazina.

Inhibitori proteaze i vitamin C

Primjena visokih doza vitamina C može smanjiti vrijeme djelovanja inhibitora proteaze (lijekova koji se koriste za terapiju HIV/AIDS) u tijelu, što smanjuje djelotvornost tih lijekova.
Skupina inhibitora proteaze: tripranavir, atazanavir, indinavir, darunavir, lopinavir, ritonavir, fosamprenavir

Citostatici (lijekovi koji se koriste u terapiji tumora) i vitamin C

Vitamin C je antioksidans. Postoji zabrinutost da antioksidansi mogu smanjiti djelotvornost određenih lijekova koji se koriste za terapiju tumora. Međutim, još uvijek se ne zna događa li se navedena interakcija s vitaminom C.

Lijekovi za snižavanje razine kolesterola (statini) i vitamin C

Primjena vitamina C, beta-karotena, selena i vitamina E u kombinaciji može smanjiti djelotvornost određenih lijekova koji se koriste za snižavanje razine kolesterola. Nije poznato smanjuje li samostalna primjena vitamina C djelotvornost lijekova za snižavanje razine kolesterola.
Lijekovi za snižavanje razine kolesterola (statini): atorvastatin, rosuvastatin, simvastatin, lovastatin, fluvastatin

Niacin (vitamin B3) i vitamin C

Niacin se koristi za povišenje razine „dobrog“ kolesterola (HDL).Primjena vitamina C u kombinaciji s vitaminom E, beta-karotenom i selenom može smanjiti određene učinke niacina, među njima i povišenje razine HDL-a.

Varfarin i vitamin C

Varfarin se koristi kao lijek za smanjenje zgrušavanja krvi. Visoke doze vitamina C mogu smanjiti djelotvornost varfarina, što povećava rizik od zgrušavanja krvi. Potrebno je redovito provjeravati vrijednosti povezane sa zgrušavanjem krvi.
 
MANJA INTERAKCIJA

Paracetamol i vitamin C

Visoke doze vitamina C mogu smanjiti brzinu kojom tijelo izlučuje paracetamol (lijek za snižavanje tjelesne temperature). Još uvijek nije poznato je li ova interakcija značajna.

Acetilsalicilatna kiselina i vitamin C

Visoke doze vitamina C mogu smanjiti brzinu kojom tijelo razgrađuje acetilsalicilatnu kiselinu. Smanjenje brzine razgradnje može uzrokovati pojačani učinak lijeka, ali i nuspojave. Nemojte primjenjivati visoke doze vitamina C ukoliko koristite acetilsalicilatnu kiselinu.

Nifedipin i vitamin C

Primjena nifedipina (lijek za snižavanje krvnog tlaka) u kombinaciji s vitaminom C može smanjiti unos vitamina C u stanice. Značaj navedene interakcije još nije definiran.
 

Doziranje

Europska agencija za sigurnost hrane (engl. European Food Safety Authority, EFSA)
 
Prosječne dnevne potrebe (European Union Population Reference Intake, EU PRI)

ODRASLI
  • prosječna dnevna potreba za odrasle muškarce je 110 mg dnevno
  • prosječna dnevna potreba za odrasle žene je 95 mg dnevno
  • prosječna dnevna potreba za trudnice od 15 do 17 godina je 100 mg dnevno, a za starije od 17 godina 105 mg dnevno
  • prosječna dnevna potreba za dojilje od 15 do 17 godina je 150 mg dnevno, a za starije od 17 godina 155 mg dnevno.

DJECA
  • prosječna dnevna potreba za novorođenčad od 7 do 11 mjeseci je 20 mg dnevno
  • prosječna dnevna potreba za djecu od 1 do 3 godine je 20 mg dnevno
  • prosječna dnevna potreba za djecu od 4 do 6 godina je 30 mg dnevno
  • prosječna dnevna potreba za djecu od 7 do 10 godina je 45 mg dnevno
  • prosječna dnevna potreba za djecu od 11 do 14 godina je 70 mg dnevno
  • prosječna dnevna potreba za dječake od 15 do 17 godina je 100 mg dnevno, a za djevojčice 90 mg dnevno.
Datum objave članka: 16. 6. 2021.
izdvojeni proizvodi