Očna mrena - razlog za ugradnju umjetne leće
Primjenom metode fakoemulsifikacijske ekstrakcije s ugradnjom leće rehabilitacija vida brža je i kompletnija
Većina nas čula je za operaciju mrene (katarakte) od rođaka, prijatelja, a neki su se čak i osobno susreli s tim očnim problemom. Zahvaljujući današnjoj stručnosti oftalmologa i vhunskoj kvaliteti i tehnologiji opreme i proizvoda potrebnih za uspješnu provedbu operacije mrene, operacija postaje sve više zahvat nakon kojeg bolesnik ne mora ostati na bolničkom liječenju. Unatoč tome i dalje ostaju otvorena pitanja pri prvom susretu s mrenom i činjenicom da je potrebna operacija.
Što je mrena i kako nastaje?
Uzroci nastanka mogu biti dobro definirani, no u najvećem broju slučajeva nisu jasni, već su povezani sa starenjem. Tako su npr. epidemiološke studije pokazale da učestalost pojave katarakte raste s oko 50 posto za dobnu skupinu od 65 - 74 godine na oko 70 posto za dobnu skupinu iznad 75 godina. Katarakta, međutim, može biti i posljedica traume, metaboličke bolesti (šećerna bolest), primjene lijekova (kortikosteroida), može nastati i kao komplikacija drugih očnih bolesti (uveitis, glaukom) ili se pojaviti u sklopu nekih sindroma (Downov sindrom).
Ovisno o veličini i lokalizaciji zamućenja leće, javljaju se smetnje u jasnoći i oštrini vida. U početku je vid lokalno zamućen, uz pojavu prijelomne kratkovidnosti koja zahtijeva propisivanje odgovarajućih naočala, da bi se kasnije pojavile i smetnje u izvršavanju željenih i potrebnih dnevnih aktivnosti kao što su vožnja automobilom, gledanje TV-a, čitanje.
Kako se liječi?
Postavlja se pitanje kada operirati? Kataraktu utvrđuje liječnik specijalist oftalmolog pomoću očnih pretraga kao što su vidna oštrina, pregled na procjepnoj svjetiljci i oftalmoskopski pregled. Ukoliko opći i lokalni (okulistički) status dozvoljava operativni zahvat, oftalmolog provodi preoperativne pripreme (procjena vidne oštrine, mjerenje očnog tlaka, ultrazvučni pregled i izračunavanje dioptrije intraokularne leće), nakon čega se pristupa operativnom zahvatu i to na očnim odjelima bolnica ili u privatnim očnim klinikama. Anestezija je topička (očne kapi) ili retrobulbarna (injekcija), a opća samo u djece ili bolesnika s psihičkim smetnjama. Sam operativni zahvat izvodi se pod kontrolom operacijskog mikroskopa, jednom od dvije operacijske metode:
- konvencionalni pristup, tj ekstrakapsularna ekstrakcija leće s implantacijom IOL - na oku se napravi rez, odstranjuje se zamućena leća, a u preostalu kapsularnu vrećicu implantira (ugrađuje) umjetna (intraokularna) leća. Ukoliko se iz bilo kojeg razloga operater odluči ne implantirati intraokularnu leću, nakon operacije je potrebno nositi naočale s velikom dioptrijom. Zbog reza i šavova oporavak vida je duži pa se bolesnik hospitalizira;
- nova metoda - fakoemulsifikacijska ekstrakcija s implantacijom leće - danas predstavlja metodu izbora u velikoj većini operacija odstranjenja mrene. Prednost ove metode je što se praktički provodi ambulantno ili bolesnik drugi dan odlazi iz bolnice. Naime, kod ove metode incizija (ulazni rez) je vrlo mala, manje je očnih upala, ne postavljaju se šavovi pa je manji postoperativni astigmatizam (iskrivljenje slike), a rehabilitacija vida je brža i kompletnija. Praktički, nakon nekoliko dana pacijent se može vratiti svom poslu i normalnom životu. Konačna refrakcija (stanje vida) određuje se dva do četiri tjedna nakon operacije. Za ovakvu operaciju potreban je aparat fakoemulsifikator i posebne tzv. složive leće.
Svaka leća ima svoju određenu refrakcijsku jakost i odabire se prema potrebi vašeg oka. Kad se primjenjuje ekstrakapsularna ekstrakcija, koristi se tzv. tvrda leća, dok se kod fakoemulsifikacije leća pincetom može presavinuti kako bi se implantirala kroz minimalni rez (3 mm). Leće za fakoemulsifikaciju često nazivaju meke leće ili složive leće.
Kod normalnog vida (bez katarakte), tijekom godina prirodna leća se mijenja i gubi tzv. akomodativnu sposobnost, što za nas konkretno znači da su nam potrebne naočale za blizinu. Takav proces započinje oko 40 - 45 godine života. Kad se takvom stanju pridruži i katarakta, a s vremenom bude ugrađena nova umjetna leća, najčešće se poslije operacije odabiru naočale za blizinu ili čitanje kao što je to bilo potrebno i prije razvoja katarakte. Proizvođači intraokularnih leća pobrinuli su se i za takve slučajeve pa su proizveli leću koja je takve strukture da poslije operacije osobi omogućava vid na daljinu i na blizinu. Naravno, o odabiru leće odlučuje vaš operater, jer se svakom oku pristupa individualno.
Što nakon operacije?
Zavisno od operativne metode, operirana osoba odlazi iz bolnice isti ili idući dan. Prvih dana nakon operacije predmeti oko vas mogu vam se činiti izobličenim, što se najčešće događa zbog lijekova koje obvezno poslije operacije kapate u oko. Uz propisane očne kapi, slijede tri do četiri pregleda unutar jedan do dva mjeseca, zavisno od primjenjene operativne metode. Za potpun i siguran oporavak, prvo vrijeme nakon operacije ipak nemojte pretjerivati u sljedećem: ne trljajte oči rukama, ne podižite teške stvari, pazite da vam u oko ne upadne iritirajuće sredstvo (npr. šampon) i, na kraju, ne vozite automobil prije nego što vam to vaš oftalmolog dozvoli.
Na kraju, još jednom se podsjetimo da operacija katarakte za bolesnike postaje sve jednostavnija i to ne samo zahvaljujući napretku medicinske tehnologije, već prvenstveno znanju, dugogodišnjem ulaganju i vještini operatera.
