Najpopularniji vitamin

Vitamin C je vodotopivi vitamin, iznimno osjetljiv na kisik, svjetlost i toplinu, zbog čega dugotrajno skladištenje, transport, izloženost zraku, pranje i termička obrada smanjuju njegovu koncentraciju u hrani. Sudjeluje u brojnim fiziološkim procesima, pa je njegov unos putem hrane esencijalan.

U mesu se nalazi u minimalnim količinama, a njegov najvažniji izvor su povrće i voće, prije svega agrumi. U većim količinama vitamin C nalazi se u kiviju, ananasu, šumskom voću i zelenom lisnatom povrću. Zbog njegove osjetljivosti, hranu bogatu ovim vitaminom poželjno je konzumirati sirovu ili kuhanu na pari. S obzirom na to da njegova koncentracija u svježoj hrani varira ovisno o kvaliteti tla na kojem biljka raste i načinu uzgoja, iznimno je bitno voditi računa i o podrijetlu hrane koju konzumiramo kako bi se osigurao optimalan unos ovog vitamina. Ako unos vitamina C putem hrane nije dostatan, potrebno ga je uzimati putem kvalitetnih dodataka prehrani.

Za funkcioniranje zdravog organizma preporučeni dnevni unos vitamina C je 60 mg. Kako se vitamin C povećano troši tijekom infekcija i upalnih stanja, u stresnim situacijama te kod izloženosti toksinima, duhanskom dimu, ispušnim plinovima i drugim zagađivačima, u tim stanjima dnevna potreba za njim znatno raste. Posebno su ugrožene osobe starije životne dobi, kod kojih je uočen deficit vitamina C.

Vitamin C ima vrlo snažna antioksidativna svojstva, neutralizira slobodne radikale u organizmu, štiteći osjetljive stanične strukture od njihova razornog djelovanja

Višak ovog, u vodi topivog vitamina eliminira se iz tijela putem mokraće. Međutim, ako je dnevni unos veći od preporučenog maksimuma, moguće su nuspojave u vidu gastrointestinalnih problema, poremećaja spavanja, pojave crvenila lica, itd. Prema znanstvenim podacima, maksimalna granica dnevnog unosa koja ne stvara nikakav rizik je dva grama dnevno.

Za razliku od vitamina topivih u mastima, zalihe vodotopivog vitamina C u organizmu nije moguće stvoriti, zbog čega ga je potrebno svakodnevno unositi. S obzirom na to da njegova apsorpcija varira u ovisnosti o dozi, preporučuje se uzimanje vitamina C nekoliko puta na dan u manjim količinama. Pritom treba uzeti u obzir da njegovu apsorpciju smanjuju, primjerice, acetilsalicilna kiselina, kontracepcijske tablete, sulfonamidi, tetraciklini, stres i visoka temperatura.

Danas na tržištu postoje različiti oblici vitamina C:

• nekiseli oblici (soli) - vitamin C u obliku askorbata je nekiseli i termostabilni oblik koji se osobito preporučuje djeci i starijima jer ne nadražuje sluznicu želuca i crijeva;
• tekući oblici - olakšavaju apsorpciju;
• formule s bioflavonoidima - djeluju sinergistički; bioflavonoidi su biljne zaštitne tvari koje posebno potenciraju protuupalno i antialergijsko djelovanje vitamina C.

Vitamin C ima vrlo snažna antioksidativna svojstva, neutralizira slobodne radikale u organizmu, štiteći osjetljive stanične strukture od njihova razornog djelovanja. Sudjeluje u formiranju i stabilizaciji kolagenskih vlakana važnih ne samo za elastičnost kože nego i za zdravlje kostiju, zglobova, gingive, krvnih žila i kapilara. Usko je povezan s apsorpcijom željeza, kalcija i folne kiseline, a druge vitamine (vitamini B kompleks, A i E) i minerale štiti od oksidacije. Sudjeluje u metabolizmu fenilalanina, tirozina i karnitina. Brojna istraživanja dokazala su da vitamin C ublažava procese starenja i ima antialergijsko djelovanje. Najnovija istraživanja usmjerena su na njegove učinke kod povišena kolesterola, bipolarnog poremećaja i shizofrenije. Preporučuje se kod anemije, artritisa, varikoznih vena i kuperoze.

Vitamin C najčešće se preporučuje za jačanje imuniteta. Mehanizam djelovanja na imunitet nije u potpunosti definiran, no postoje snažni dokazi da može utjecati na pravilno funkcioniranje fagocita, proliferaciju T limfocita i produkciju interferona (prirodnih proteina koje organizam stvara kao odgovor na infekciju virusima). Uz to, povećava koncentraciju imunoglobulina i djelovanje monocita. Kako studije o mehanizmu djelovanja vitamina C na imunosni sustav nisu precizne, jer se ovaj vitamin svakodnevno konzumira putem hrane pa nije moguće formiranje kontrolnih skupina, pretpostavlja se da je njegov pozitivan učinak vezan prije svega uz antioksidativna svojstva.

Tu tvrdnju dokazuje i činjenica da se ovaj vitamin nalazi u većoj koncentraciji u fagocitima i limfocitima, a manje u plazmi. Neutralizirajući reaktivne čestice koje se oslobađaju u imunološkim reakcijama, vitamin C djeluje zaštitno na stanice imunosnog sustava koje koriste slobodne radikale u obrani protiv mikroorganizama. Nedostatak vitamina C uzrokuje kraći životni vijek imunosnih stanica, smanjujući njihovu djelotvornost. Ispitivanjima je dokazana smanjena koncentracija vitamina C u plazmi, leukocitima i mokraći za vrijeme infekcija. Navedeni podaci upućuju na to da slobodni radikali koji se formiraju za vrijeme upalnih reakcija reagiraju s vitaminom C, čime se smanjuje njegova koncentracija. U zaključku možemo reći da vitamin C smanjuje rizik, intenzitet i trajanje infekcije.

Kako je vitamin C ne samo jedan od najvažnijih nutrijenata za jačanje imunosnog sustava i otpornosti organizma, nego je esencijalan i za funkcioniranje brojnih drugih sustava u organizmu, poželjno je dodatno ga unositi tijekom cijele godine. Primjena vitamina C od posebne je važnosti kod osoba kod kojih je izražen njegov deficit, kao što su osobe pod stresom, sportaši, pušači, starije osobe, djeca i sve druge osobe čija je prehrana neredovita, a konzumirane namirnice smanjene kvalitete.