Prevencija melanoma

Bolesti i stanja / Kožne bolesti Maja Rančić dipl. ing. preh. teh.

Iako su madeži dobroćudni, uputno je pratiti ih jer svaka promjena njihova izgleda može upućivati na pojavu melanoma

Ultraljubičaste zrake - karakteristike

Sunce u svojoj neograničenoj aktivnosti emitira brojne zrake, vidljive i nevidljive. Od ukupnoga solarnog zračenja, 10 posto odnosi se na ultraljubičasto (UV) zračenje. Iako je UV zračenje u postotku najmanje zastupljeno, kad govorimo o biološkom učinku, ono je najaktivniji dio spektra i uključuje UVC zrake (koje blokiraju ozonski omotač Zemlje) te UVB i UVA zrake (prodiru do Zemljine površine i utječu na zdravlje čovjeka).

UVB zrake uzrokuju eritem na koži, a 48 do 72 sata nakon izlaganja koža počne tamnjeti. Dugotrajno izlaganje uzrokuje oštećenje stanica epidermisa i promjene stanične membrane, što može biti podloga za proces karcinogeneze.

UVA zrake prodiru u dublje slojeve kože, to jest u dermis, te imaju brojne i složene učinke. Za razliku od UVB zraka, ne izazivaju crvenilo i opekline, ali u većim dozama uzrokuju pojačanu pigmentaciju, oštećuju DNA i ometaju proces reparacije, što je uzrok pojave stanične atipije i malignog rasta. Ono što je važno zapamtiti jest da prolaze kroz oblake, čak i staklo, pa predstavljaju opasnost i za oblačnog vremena i tijekom vožnje automobilom.

S obzirom na to da koža apsorbira i UVA i UVB zrake, izlaganje suncu preko mjere i bez zaštite može dovesti do oštećenja očiju te različitih degenerativnih i malignih bolesti. Moguća je i pojava fotodermatoze, kožne bolesti koju može izazvati kombinirani učinak sunca i nekih lijekova ili drugih bolesti koje povećavaju osjetljivost na sunce. Najčešće se pojavljuje na licu, zapešćima i liniji vrata. Neki od znakova prekomjerna izlaganja suncu su i prijevremeni znakovi starenja kože u vidu izraženijih bora i pojave sunčanih pjega (područja pojačane pigmentacije).

Najozbiljnija posljedica dugoročna prekomjernog izlaganja suncu je pojava melanoma, zloćudnog tumora kože, koji se razvija iz pigmentnih stanica kože, melanocita. U ranom stadiju razvoja, melanom je ograničen na površinski sloj kože, no s vremenom prodire sve dublje u tkivo, a na kraju i u sustav krvnih i limfnih žila, nakon čega slijedi metastaziranje. Kako je ipak riječ o promjenama na koje inspekcijom možemo posumnjati, redoviti samopregled i dermatološki pregled mogu biti od presudne važnosti za preživljenje.

ABCDE metoda samopregleda kože

Madež je pigmentirana mrlja na koži koja se razvija iz melanocita. Njihov broj na tijelu je individualan i ovisi o nekoliko čimbenika, među kojima su naslijeđe, količina izloženosti suncu i neki pogodujući čimbenici, kao što je trudnoća. Iako su madeži dobroćudni, uputno je pratiti ih tijekom vremena, jer svaka promjena izgleda može upućivati na pojavu melanoma.

Kod samopregleda treba koristiti ABCDE metodu, koja upućuje na vrstu promjena koje pobuđuju sumnju na malignu preobrazbu. U skladu s tim, posebnu pozornost treba obratiti na:

  • A (asymmetry, asimetrija) - većina melanoma u nastajanju je asimetrična / normalan madež je simetričan
  • B (border, rubovi) - rubovi melanoma su često nazubljeni i nepravilni / zdrav madež ima pravilan i ujednačen rub
  • C (color, boja) - promjena boje i nejednolikost pigmentacije upućuju na melanom / normalan madež je jednobojan
  • D (diameter, promjer) - melanom obično ima promjer veći od šest milimetara / ako je promjer manji od šest milimetara, najčešće je riječ o bezopasnom madežu
  • E (evolution, promjena) - znak za alarm je svaka iznenadna pojava novih madeža (80 posto melanoma ne nastaje iz već postojećih madeža), kao i promjene na već postojećim madežima. Zato je od iznimne važnosti pravodobno uočavanje novih pigmentnih lezija, odnosno povećana rasta, promjene boje ili uzdignuća iznad razine kože već postojećih madeža. Na melanom se sumnja i u slučaju svake abnormalne promjene na koži ili krvarenja ako nije bilo ozljeđivanja, nabreknuća, crvenila, otvrdnuća ili svrbeža zahvaćenog madeža.

Samopregled se može jednostavno obaviti pomoću ogledala, poštujući pritom ABCDE pravilo, a za pomoć možete zamoliti i nekoga od članova obitelji.

  • stojeći pred ogledalom podignutih ruku, tijelo pregledajte s prednje, stražnje i bočnih strana; žene trebaju dobro pregledati i područje ispod dojki
  • pregledajte nadlaktice, podlaktice, šake i dlanove
  • u sjedećem položaju pregledajte stražnju i unutarnju stranu nogu, prostor između prstiju, tabane i genitalno područje
  • pregledajte stražnju stranu vrata ispred velikog ogledala držeći manje ogledalo u rukama; uz to pregledajte i uši, ramena i vlasište (razdjeljak po razdjeljak); na isti način možete pregledati i donji dio leđa i stražnjicu.

Ako pronađete sumnjivi madež ili neke od navedenih promjena, ne oklijevajte, nego se neodgodivo obratite dermatologu.

Aktivna zaštita od sunca

Iako svatko može oboljeti od raka kože, rizik pojave melanoma veći je kod osoba:

  • svjetlije puti, kose i očiju (fototipovi I i II)
  • s brojnim madežima
  • u čijoj obitelji su se već javljali melanomi
  • koje nezaštićene često borave na otvorenom
  • koje često koriste solarij
  • koje su u djetinjstvu ili mladosti više puta imale sunčane opekline.

Opekline od sunca izrazito su opasne, posebno u dječjoj dobi, jer se negativni učinci ultraljubičastog zračenja od ranog djetinjstva kumuliraju, tako da se s vremenom razvijaju trajna oštećenja, a svakim novim prekomjernim izlaganjem suncu povećava mogućnost njegova štetnog djelovanja.

Uz redovito nanošenje na kožu proizvoda za zaštitu od sunca, potrebno je usvojiti nove navike i živjeti aktivnu zaštitu od sunca:

  • suncu se izlagati postupno i ne predugo
  • tijekom ljetnih mjeseci ne izlagati se suncu između 10:00 i 16:00 sati bez zaštite i nikako ne dulje od 10 do 15 minuta
  • svakih dva sata ili nakon kupanja ili grubog brisanja ručnikom ponovno nanijeti proizvod za zaštitu s odgovarajućim zaštitnim faktorom, bez obzira na stupanj zaštite koji to sredstvo osigurava
  • ne koristite sredstva za zaštitu od sunca kako biste produljili vrijeme izlaganja suncu
  • odjećom pokriti veću površinu tijela ili koristiti fotoprotektivnu odjeću (UPF)
  • nositi laganu i prozračnu odjeću od prirodnih materijala
  • koristiti sunčane naočale, kapu ili šešir u svako doba dana
  • birati boravak u hladu i biti svjestan sunčeve refleksije o kamen, pijesak, more ili vodu (a zimi i snijeg).

Prihvaćanjem pravila ponašanja na suncu djelujemo preventivno, čuvamo svoje i zdravlje svoje djece, pomažemo u razvijanju svijesti o štetnosti pretjerana izlaganja ultraljubičastom zračenju te učimo umjereno uživati u suncu i pravilno koristiti samo njegove dobre strane.


Izvor fotografije: Shutterstock
 

Datum objave članka: 1. 6. 2019.
izdvojeni proizvodi