Tamna strana sunčanja
UV zračenje predstavlja primarni uzrok većine znakova prijevremenog starenja kože, prvenstveno bora, suhe kože i neravnomjerne pigmentacije
Imati "osunčan ten" danas je postalo sinonim zdravlja, mladosti i dobre forme. Zbog toga je, u odnosu na prošla vremena, i došlo do produljenja izlaganja ljudi ultraljubičastim zrakama (UV zrake), bilo da se radi o arteficijelnom (solarij) ili prirodnom sunčanju. Na nesreću, upravo takvo izlaganje UV zrakama, osobito u osoba svjetlije puti, dovelo je do porasta oštećenja kože (tzv. foto-štećenja) koja se manifestiraju kao prijevremeno starenje kože ili kao rak kože.
Danas je u potpunosti jasan učinak UV zraka u procesu prijevremenog starenja kože, a u cilju popravka takvih oštećenja razvijena je cijela industrija korektivnih medicinskih i kirurških tehnika. Svakako je potrebno uvjeriti populaciju da je bolje spriječiti nego liječiti sunčanjem nastale kožne promjene pa je stoga i cilj ovog članka upozoriti na rizike prekomjernog sunčanja te naglasiti važnost uporabe odgovarajućih foto-protektivnih (zaštitnih) sredstava.
Priroda ultraljubičastih zraka
Zadnjih desetak godina znanstvenici upozoravaju i na oštećenje ozonskog sloja u atmosferi, čime sve više štetnih UV zraka dopire do površine Zemlje, čime se povećava jačina sunčevog zračenja sa svim svojim negativnim posljedicama. Spektar UV zračenja obuhvaća valne duljine od 100 do 400 nm i sastoji se od tri skupine :
UV-C zrake (duljine kraće od 290 nm) - predstavljaju najsnažnije zračenje unutar UV spektra i opasne su po život, no ne dopiru do površine Zemlje, jer se u cijelosti filtriraju u ozonskom sloju tj. budu apsorbirane. Zbog zabrinjavajućih oštećenja ozonskog sloja, zadnjih godina se opravdano pojavio strah od pojačanog propuštanja opasnih UV-C zraka.
UV-B zrake (duljine 290-320 nm) - dopiru do površine Zemlje, a njihov štetni učinak na kožu oslabljen je slojem oblaka, prozorskim staklima, odjećom, tijekom zime ili na višim zemljopisnim širinama te ljeti rano ujutro i tijekom kasnog poslijepodneva. Najjači učinak je ljeti upravo u podne.
Izazivaju opekline na koži, ubrzavaju starenje kože, a smatraju se odgovornim i za nastanak karcinoma kože. Kliničko iskustvo pokazalo je da imaju nepovoljniji učinak na kožu od UV-A zraka zbog svoje veće energije.
UV-A zrake (duljine 320-400 nm) - Prodiru u dublje slojeve kože i prolaze kroz sloj oblaka, laganu odjeću i neobojeno staklo. Izazivaju tamnjenje kože bez nastanka opeklina. Prodiru dublje u kožu i odgovorne su za ubrzano starenje kože. Važno je napomenuti da UV-A zrake, za razliku od UV-B zraka, prodiru kroz staklo i oblake.
Sunce je prirodni, glavni izvor UV zračenja. Takvom zračenju izložene su osobe koje rade na otvorenom (građevinski radnici, mornari, ribari...) te osobe za vrijeme godišnjeg odmora ili rekreacijskih aktivnosti. Ovdje valja naglasiti da su štetnom učinku UV zračenja izložena i djeca za vrijeme ljeta, a bez odgovarajuće foto-protekcije, što utječe na razvoj foto-oštećenja kože kasnije u životu. Osim sunca, danas postoje i umjetni izvori UV zraka: solariji koji se koriste u kozmetičke svrhe te foto-terapija u dermatološkim klinikama, ali samo u terapijske svrhe i samo kod određenih dermatoza.
Zašto koža stari?
Dva su razloga za starenje kože. Prvo, prirodno starenje kože je neizbježno i povezano je s kronološkim starenjem, odnosno unutarnjim biološkim satom. To je relativno spor proces pa ako pokušamo izbjeći određene štetne čimbenike, možemo odgoditi pojavu znakova starenja za što kasniju životnu dob. Drugi, i najčešći razlog starenja kože je učinak vanjskih čimbenika, prvenstveno UV zraka, ali svakako moramo istaknuti da i dim cigarete i alkohol imaju određeni učinak. Navedeni vanjski čimbenici samo ubrzavaju proces starenja, dovodeći do pojave svih prijevremenih znakova starenja kože, koji bi se inače mogli odgoditi za kasniju životnu dob ako bi se pridržavali pravila zdravog ponašanja.
Dakle, poznato je da UV zračenje predstavlja primarni uzrok većine znakova prijevremenog starenja kože, prvenstveno bora, suhe kože i neravnomjerne pigmentacije. Takve promjene nazivamo foto-starenje kože (engl. photo-ageing). Naime, UVA i UVB zrake prodiru u kožu i oštećuju strukturu kolagena i elastičnih vlakana, uzrokujući gubitak gipkosti i elastičnosti kože te sposobnosti vezanja vlage, uz postupno razvijanje bora. Zbog takvih promjena, dermis postaje sve tanji, a kapilare sve vidljivije.
Prekomjerno sunčanje u podlozi...
Valja naglasiti da je utvrđena čvrsta povezanost između učinka UV zračenja i nastanka malignog melanoma, osobito u osoba svijetle puti s brojnim pigmentiranim lezijama (oštećenjima). Treba istaknuti i opasnost tzv. rekreativnog sunčanja, što se odnosi na intenzivno izlaganje suncu u kratkom vremenskom razdoblju, najčešće u vrijeme kratkog godišnjeg odmora s ciljem da se što brže postigne "tamna boja".
Osim navedenoga, neki ljudi će prilikom izlaganja suncu na koži razviti alergijske ili toksične reakcije u obliku crvenila, papula, svrbeža, a katkada i mjehurića. Takve promjene mogu nastati kao posljedica uporabe kozmetičkih sredstava, parfema, biljnih preparata (ili u kontaktu s biljkama), lokalnih medicinskih pripravaka, kao i tijekom peroralne terapije (najčešće antibioticima).
Određene kožne bolesti mogu se na suncu pogoršati, što uključuje virusne bolesti (Herpes simplex) i neke druge kožne bolesti (npr. Lupus erythematosus). Takve promjene nastaju zbog potiskivanja (supresije) imunološkog sustava, koja tijekom dužeg vremenskog razdoblja ima ulogu i u nastanku karcinoma kože.
UVI index ultraljubičastog zračenja
- 0 - 2 MINIMAL
- 3 - 4 LOW
- 5 - 6 MODERATE
- 7 - 9 HIGH
- 10+ VERY HIGH
Na kraju valja naglasiti: Ako primijetite neobičan madež ili "ranicu koja ne cijeli", obavezno i bez odlaganja javite se dermatologu, jer bi mogla biti riječ o prekancerozi ili raku kože, odnosno malignom melanomu. Osim toga, dermatolog može umanjiti simptome foto-oštećenja kože propisivanjem odgovarajućih medicinskih pripravaka ili dermato-kirurškim zahvatima.
KAKO IZBJEĆI OŠTEĆENJE KOŽE
Da bi se izbjeglo štetno djelovanje UV zraka na kožu valja se pridržavati sljedećih mjera:
- izbjegavati izlaganje suncu u razdoblju između 10:00 i 17:00 sati;
- nositi zaštitnu odjeću, kapu ili šešir širokog oboda;
- nositi zaštitne naočale koje pružaju 100% UV zaštitu;
- rabiti kreme s visokim zaštitnim faktorom (SPF), višim od 15 (nanijeti ih najmanje pola sata prije izlaganja suncu i ponovljeno nanositi svaka 2 sata);
- djecu mlađu od 6 mjeseci ne izlagati suncu;
- pratiti UVI - UV indeks pruža informaciju o količini UV zraka u podne, s tim da su vrijednosti grupirane u tablici prema jačini zračenja od 1 do 10. Poznavanje vrijednosti UV indeksa omogućuje planiranje aktivnosti na otvorenom, pružajući mogućnost sprječavanja izlaganja (ekspozicije) štetnim sunčevim zrakama.
