Zaštita od sunca kroz povijest

Zdrav život / Prevencija bolesti Dina Majstorović dr. med. dent.

Znanstvenici su tek potkraj 19. i početkom 20. stoljeća otkrili UV zrake i prirodu sunčeve svjetlosti, te shvatili njezin učinak na kožu

Načini na koje su ljudi štitili kožu od sunca mijenjali su se kroz povijest. Prvi podaci o uporabi sredstava za zaštitu od sunca datiraju još iz antičke Grčke, kad su ljudi maslinovim uljem premazivali izložene dijelove tijela kako bi spriječili pojavu opeklina.

Otkriće ultraljubičastih zraka

Prije otkrića ultraljubičastih zraka vjerovalo se da su opekline uzrokovane sunčevom toplinom. Znanstvenici su tek potkraj 19. i početkom 20. stoljeća otkrili prirodu sunčeve svjetlosti i njezin učinak na ljudsku kožu. Ultraljubičaste zrake otkrio je 1801. Johann Wilhelm Ritter iz Njemačke. Njegovi eksperimenti bili su temeljeni na dotadašnjem radu Carla Wilhelma Scheelea, opisanom u studiji iz 1777. godine. Naime, Scheele je uočio da papirnata traka umočena u otopinu srebrnog klorida postaje crna nakon izlaganja suncu. Ritter je nastavio istraživanje i mjerio djelovanje plavog svjetla, što ga je dovelo do otkrića ultraljubičastog spektra, koji je nazvao "infraviolet".

Razvoj potrebe za fotoprotekcijom

Englez Everard Home 1820. istraživao je zašto je koža tamnoputih ljudi iz vrućih podneblja bolje zaštićena od kože svjetloputih ljudi, iako tamna boja apsorbira više topline, te zaključio da melanin apsorbira toplinu i štiti kožu, zbog čega su ljudi tamnije puti u prednosti.

Jedan od prvih izvještaja o tvarima koje bi se mogle koristiti za zaštitu kože od ultraljubičastog zračenja je objavio 1878. Austrijanac Otto Veiel iz Linza. Otkrio je da tanin djeluje fotoprotektivno, ali njegova boja (crno-crvena) učinila ga je beskorisnim za uporabu u sredstvima za zaštitu od sunca.

Karl Eilham Hausser i Wilhelm Vahle 1922. objavili su da su opekline kože, nastale nakon izloženosti sunčevim zrakama, uzrokovane ultraljubičastim zrakama valnih duljina između 280 i 315 nanometara. Iz tog je otkrića proizašao zaključak da kožu možemo zaštititi ako zrakama spomenutih valnih duljina onemogućimo da dopru do nje, što je, pak, pokrenulo istraživanja. Tako su nastale prve kreme za zaštitu od sunca.

Otprilike u isto vrijeme švicarski je student farmacije Franz Greiter 1938. proizveo kremu za zaštitu od sunca i nazvao je Gletscher Crème (Glacier Cream). Inspiraciju za stvaranje tog proizvoda dobio je planinareći na ledenjaku Piz Buin, s namjerom da spriječi nastanak opeklina na svojoj koži. Iako Gletscher Crème nije doživjela širu primjenu, na njoj su se temeljili daljnji razvoj i proizvodnja svih ostalih krema za zaštitu od sunca.

Još jedan kemičar, Eugene Schueller, osnivač L’Oreala, radio je na stvaranju prve kreme za zaštitu od sunca, pa titulu izumitelja prve moderne kreme za zaštitu od sunca neki pripisuju upravo njemu. Nekoliko godina kasnije, 1944., u SAD-u je nastala Red Vet Pet krema (red veterinary petrolatum), koju je proizveo Benjamin Green, i ona je bila prva široko upotrebljavana krema za zaštitu od sunca. Proizvedena je namjenski, tijekom Drugoga svjetskog rata, kako bi zaštitila vojnike od sunčevih opeklina. Red Vet Pet krema pružala je zaštitu samo od UVB zračenja i nije bila nimalo nalik današnjim sredstvima za zaštitu od sunca. Bila je to ljepljiva, crvena krema nalik želeu, koja je bojila kožu i odjeću. Nakon rata Benjamin Green osnovao je Coppertone i nastavio razvijati sredstva za zaštitu od sunca, te konačno proizveo komercijalan i kozmetski prihvatljiviji proizvod. Uspjeh Coppertonea rezultirao je smanjenjem bojazni od nastanka opeklina, pa je sunčanje postalo vrlo popularno.

Iako su proizvodi iz tih vremena pomogli spriječiti nastanak opeklina od sunca, nisu pružali dovoljnu zaštitu od UV zraka. Posljedica produljena izlaganja suncu idućih desetljeća bila je porast broja malignih oboljenja kože. Godine 1962. na znanstvenoj međunarodnoj sceni ponovno se pojavio Franz Greiter i predstavio SPF (Sun Protection Factor), oznaku koja mjeri sposobnost proizvoda da štiti od UV zraka. Danas znamo da se oznaka SPF odnosi samo na zaštitu od UVB zraka, pa ako na proizvodu nema dodatne oznake za UVA zrake, proizvod vjerojatno štiti i od njihova utjecaja, ali u manjem omjeru, ili jednostavno ta razina nije izračunata.

Danas su sredstva za zaštitu od sunca dosegnula sasvim drugu razinu razvijenosti i učinkovitosti. Tako kvalitetan i siguran proizvod za zaštitu od sunca mora imati ujednačenu UVA i UVB zaštitu, tj. treba štititi ne samo od nastanka opeklina, nego i od razvoja različitih zloćudnih tumora kože.

Sve češća pojavnost zloćudnih tumora kože, osobito malignog melanoma, poticaj je liječnicima i znanstvenicima da i dalje intenzivno tragaju za učinkovitijim načinom zaštite ljudskog tijela od sunca - pilulom za zaštitu od sunca. Do novih otkrića, ne zaboravite nanijeti zaštitna sredstva primjerena vašem tipu kože i ne izlažite se suncu bez potrebe u vrijeme najjače dnevne insolacije.

Datum objave članka: 1. 8. 2011.
izdvojeni proizvodi