Karijes - uzroci i posljedice

Bolesti i stanja / Zubi i usna šupljina Martin Matić dr. med. dent.

Svaka rupa u zubu predstavlja dodatno mjesto za zadržavanje hrane, stvaranje plaka i razmnožavanje velikog broja bakterija

Zubni plak

Karijes je kronična bolest koja vrlo sporo napreduje, a simptomi se teško otkrivaju. Ponekad prođe i godina dana od početka samog procesa do pojave prvih simptoma. U konačnici, karijes se manifestira truljenjem zubnih supstanci (cakline, dentina i korjena zuba). Od ideje da crvi uzrokuju truljenje zuba, koja se pojavila 200 godina prije Krista, pa sve do danas postoje brojne teorije o tome kako nastaje karijes.

Danas se smatra da karijes uzrokuju različiti mikroorganizmi, od kojih je najznačajniji Streptococcus mutans.

U nastanku karijesa značajnu ulogu ima zubni plak, koji predstavlja mekanu, teško uočljivu naslagu koja čvrsto prianja uz stjenku zuba. Budući se ne može isprati, potrebno ga je mehanički odstraniti. Plak se počinje formirati neposredno nakon pranja zuba. Najprije se na površini zuba stvori tanka ovojnica (pelikula) na koju se naseljavaju bakterije, koje zatim na sebe lijepe svoje metaboličke proizvode i ostale sastojke iz sline i hrane. Potpuno formiranje plaka završava za otprilike sedam dana. Iskorištavajući ugljikohidrate, bakterije u zubnom plaku proizvode kiseline koje u kontaktu s caklinom dovode do njene demineralizacije. Na početku, dok se još radi o nezrelom plaku (donekle čisti zubi), moguća je regeneracija, odnosno remineralizacija cakline sastojcima iz sline. Procesi demineralizacije i remineralizacije odvijaju se dok plak ne sazrije. Zreli plak s jedne strane sprječava protok sline do zuba, a s druge strane do bakterija unutar plaka mogu doprijeti male molekule saharoze (šećer), čiji kiseli produkti razgradnje održavaju stupanj kiselosti plaka (pH) na kritičnoj vrijednosti 5,2 koja pogoduje stvaranju karijesa (karijesogena). Rezultat je nepovratna demineralizacija cakline, drugim riječima, kompenzacijski mehanizmi unutar usne šupljine više je ne mogu popraviti. I to je početak karijesa ili inicijalna lezija (početno oštećenje).

Što pogoduje nastanku?

Nastanku karijesa pogoduje sve ono što pogoduje nastanku plaka:

  • zubi koji svojim oblikom, položajem i veličinom onemogućuju prirodno, fiziološko samočišćenje (slinom, obrazima i jezikom);
  • zubi lošije kvalitete cakline i dentina;
    - zubi s velikim kvržicama i dubokim fisurama (usjecima), gdje se plak lagano stvara, a teško odstranjuje;
  • loše sanirani zubi su idealno mjesto za nakupljanje plaka (odstojeći ispuni i krunice);
  • mliječni zubi u vrijeme izmjene (trajni niču, a mliječni još nisu ispali);
  • tijekom puberteta pH sline je niži pa stvara idealnu podlogu za razmnožavanje bakterija;
  • u starijoj životnoj dobi mjesta zadržavanja hrane (retencijska mjesta) su ogoljeli korijeni zuba; povlačenjem zubnog mesa (gingive) i potpornog tkiva zuba (parodonta) kruna zuba dobiva novi oblik, koji, osim sklonosti karijesu, pogoduje razvoju upalnih promjena (gingivitis i parodontitis).
Drugi najvažniji čimbenik u nastanku karijesa je prehrana. Kratkolančani ugljikohidrati - monosaharidi i disaharidi (slatkiši, kolači, proizvodi od bijelog brašna...) - imaju najveći karijesogeni potencijal.

Posljedice kojih (ni)smo svjesni

Teško dostupna mjesta dubokih fisura i dodirne postranične plohe glavni su putevi širenja karijesa. Početni karijes vremenom prelazi na dentin i završava obrušavanjem cakline, odnosno, stvaranjem rupe u zubu (kavitacija). Svaka rupa u zubu predstavlja dodatno mjesto za zadržavanje hrane, stvaranje plaka i razmnožavanje velikog broja bakterija.

Karijes se može proširiti i na zube koji su u kontaktu s naslagama iz nastalih rupa, dok oštri rubovi pukotina iritiraju okolna meka tkiva jezika i obraza. Zubni karijes, upala okolne sluznice i niži pH sline tvore začarani krug iz kojeg je moguće izaći samo potpunom sanacijom zuba.

Gubitkom kontaktnih točaka između dva susjedna zuba, odnosno prekidom zubnog luka, pojačano se opterećuju susjedni zubi. Njihovim naginjanjem i pomicanjem otvaraju se nova mjesta za zadržavanje hrane, plaka i, naravno, stvaranja karijesa. Nabijanje hrane u međuzubne prostore pogoduje upalama gingive i njenom povlačenju, koje onda dovodi do ogoljenja zuba, a to pak stvara nova mjesta za zadržavanje hrane. Sve to na kraju može rezulirati parodontitisom.
Osim lokalnih nepoželjnih učinaka, karijes ometa normalni probavni tok hrane. Svaki karijesom zahvaćeni zub u jednom trenutku postaje bolan i ometa žvakanje hrane koja se onda guta slabo prožvakana. Posebno treba naglasiti da prerani i preveliki gubitak zubi utječe na razvoj čeljusti i pripadajućih mišića.

Imajte na umu

Karijes je teško iskorijeniti, zato usporite njegovo pojavljivanje imajući na umu sljedeće:
  • zaštita od karijesa provodi se od početka razvoja mlječnih zubi pa sve do izrastanja zadnjeg zuba u usnoj šupljini;
  • u trudnoći, pravilnim unosom bjelančevina, masti, ugljikohidrata, vitamina i minerala, majka svom djetetu osigurava kvalitetniju i otporniju caklinu;
  • prva četkica kupuje se s izrastanjem prvih zubića (oprez sa zubnim pastama zbog mogućeg gutanja);
  • o karijesu dojenja i dudanja sve se već zna, ali se prevencija teško provodi. Iako je neku djecu teško odbiti od dudice i bočice, iste ne trebaju služiti kao sredstvo za uspavljivanje. Žeđ tijekom noći svakako utažiti vodom;
  • veliki je uspjeh ako prvi trajni molari (šestice) niknu u zdravim ustima bez karijesa, jer potpuno sazrijevanje cakline tih zubi završava kratko nakon njihova izrastanja;
  • svakako treba izbjegavati slatkiše koji ostaju u ustima duže vrijeme (npr. lizalice);
  • doba puberteta je rizično razdoblje za stvaranje karijesa. pH sline je niži i vjerojatno je jedan od razloga pojačanog pojavljivanja karijesa u toj populaciji. Zato su u tom razdoblju potrebne učestalije kontrole stomatologa i uporaba gelova i zubnih pasta s dodatkom fluora;
  • starijoj populaciji zubi se, između ostalog, kvare i zbog starosti. Zbog povlačenja gingive puno je učestaliji karijes korijena zuba. Godišnji posjet stomatologu treba uključiti skidanje kamenca, upute o korištenju zubne svile, izboru četkice i korištenju interdentalnih četkica te detaljan pregled starih ispuna, mostova i krunica. Svaki gubitak zuba potrebno je nadomjestiti umjetnim (krunica, most, proteza), jer jedino potpun i pravilan zubni luk osigurava normalno funkcioniranje žvačnog sistema i ostvaruje preduvjete za fiziološko čišćenje zubi;
  • pravilna prehrana ima značajnu ulogu u prevenciji svih bolesti pa i karijesa i to u svim etapama rasta i razvoja. Loša strana prehrana je što se na tržištu nudi više nezdravih nego zdravih proizvoda. Treba jesti zdravu hranu bogatu bjelančevinama, vitaminima, mineralima, proizvode od integralnih žitarica i općenito hranu koja se ne lijepi za zube i koju je potrebno duže žvakati (voće i povrće).
Datum objave članka: 1. 12. 2002.