Oralna higijena za zdraviji osmijeh

Ako znamo da je oralno zdravlje sastavni dio cjelokupnog zdravlja, jasno je da je odgovarajuća oralna higijena itekako važna za sprječavanje ne samo bolesti usne šupljine nego i drugih, sistemskih bolesti, kao što su srčane bolesti, bolesti pluća, šećerna bolest, prijevremeni porod kod trudnica i mnoge druge.

Zdrava usna šupljina ne znači samo da na zubima nema karijesa. Jedan od velikih problema je parodontitis ili upala parodontnog aparata. Ako higijena nije odgovarajuća, nakupljaju se patogene bakterije na području parodonta, to jest potpornog tkiva zuba. One prodiru sve dublje u kost i stvaraju takozvane džepove između zuba i kosti. Nakon nekog vremena takav zub postaje sve klimaviji i na kraju ispadne. Takva zbivanja sprječava ili odgađa upravo pravilna i redovita higijena.

Nažalost, upalni procesi u ustima, na sluznici ili unutar kosti žarišta su koja mogu pogoršati stanje postojećih sistemskih bolesti. Parodontitis pogoduje razmnožavanju bakterija, sudjeluje u nastanku ateroskleroze srčanih krvnih žila i povisuje krvni tlak. Stoga su pacijenti s uznapredovanom parodontalnom bolešću izloženi dva puta većem riziku za nastanak srčanog udara u odnosu na one bez parodontitisa.

Šećerna bolest pospješuje parodontalne bolesti jer povišena razina šećera u krvi oštećuje stijenku krvnih žila i usporava cijeljenje rana. Takvi bolesnici manje su otporni i loše im je stanje zubnih tkiva. S druge pak strane, parodontalna bolest potiče razvoj komplikacija kod bolesnika sa šećernom bolešću.

Hormonalne razlike, znatno povišenje estrogena i progesterona, povećavaju rizik od upale zubnog mesa (gingivitis) u drugom tromjesečju trudnoće, pa je u tom razdoblju potrebna temeljitija higijena usne šupljine. Kod trudnica upala parodonta općenito može biti razlog niže porođajne težine novorođenčeta ili prijevremenog poroda, što mogu potaknuti bakterije i kemijski medijatori upale iz upalno promijenjenoga parodontnog tkiva, koji krvnom strujom preko posteljice dospijevaju do ploda.

Higijenu usta i zubi valja održavati od rane dojenačke dobi. Dojenčad u ustima nema patogenih bakterija koje bi uzrokovale karijes ili oštećenje parodonta. U pravilu, prve bakterije pojave se s nicanjem prvih zubića, otprilike između četvrtog i osmog mjeseca starosti.

Tada je potrebno iznikle zubiće redovito čistiti gazom ili gumenom četkicom koju dijete žvače. S navršene dvije do dvije i pol godine starosti dijete dobije svih 20 mliječnih zuba. U toj dobi roditelj je dužan djetetu zubnom četkicom dobro očetkati sve zubiće jedan do dva puta dnevno (poželjna je i dječja zubna pasta s fluorom), pripaziti na prehranu, izbjegavati kašastu i ljepljivu hranu, kao i slatke napitke prije spavanja i tijekom noći.

Hormonalne razlike, znatno povišenje estrogena i progesterona, povećavaju rizik od upale zubnog mesa u drugom tromjesečju trudnoće, pa je u tom razdoblju potrebna temeljitija higijena usne šupljine. 

Prvi trajni kutnjaci (poznatiji kao šestice) izbijaju "u tišini" jer niknu iza postojećih mliječnih kutnjaka, pa često ostaju neprimijećeni, zbog čega je opasnost od pojave karijesa na njima puno veća. Postupak pečaćenja fisura na tim zubima smanjuje rizik od nastanka karijesa. Potrebno ih je i fluoridirati jer količina fluora u zubnim pastama nije dovoljna u fazi nicanja zuba.

Odgovarajućom i zadovoljavajućom higijenom usne šupljine smatramo besprijekorno čiste zube bez vidljivih ostataka hrane, ružičastu gingivu koja prilikom četkanja ne krvari i izostanak neugodna zadaha.

Osnovni pribor za oralnu higijenu

Osnova dobre higijene je zubna četkica u kombinaciji sa zubnom pastom. Gotovo sve moderne zubne paste sadržavaju fluor, no neke imaju dodane kemijske antimikrobne agense, kao što je klorheksetidin, koji dodatno snižava broj patogenih bakterija i gljivica.

U osnovna sredstva ubraja se i zubni konac, koji treba koristiti najmanje tri puta tjedno jer pomoću njega odstranjujemo sve zaostatke hrane u međuzubnom prostoru, u koji četkica nema pristupa.

Dodatni pribor za oralnu higijenu - antiseptici za usnu šupljinu

Kao nadopuna dobroj oralnoj higijeni preporučuje se i korištenje antiseptičkih tekućina za ispiranje usta koje uništava bakterije i gljivice naseljene na oralnoj sluznici, jeziku i nepcu. Njihova primjena preporučuje se kod parodontnih bolesti, gingivitisa, prije i nakon operativnih zahvata u usnoj šupljini i kod pacijenata koji prolaze ortodontsku terapiju. Preporučuje se i ženama koje su u stanju hormonalne neravnoteže, tijekom trudnoće, puberteta i menopauze.

Za liječenje parodontnih bolesti najrašireniji su preparati koji sadrže klorheksidin, pa se njihova primjena treba prekinuti nakon dva tjedna, jer dovode do promjene boje zuba i jezika te osjeta okusa. Na odabir antiseptika utječe više faktora, a s obzirom na duljinu primjene antiseptika u ovakvim stanjima svakako treba uzeti u obzir i naknadnu obojenost zubi dugotrajnom primjenom klorheksidinskih antiseptika koji dodatno mogu uzrokovati i stvaranje kamenca, prolazne promjene okusa i neželjeni utjecaj na sluznicu usne šupljine. Prilikom odabira antiseptika važno je uzeti u obzir i nekoliko ključnih svojstava: širok antimikrobni spektar (bez utvrđenih rezistencija mikroorganizama), ne toksičnost, da ne sadrži alkoholi, brzo djelovanje itd. Većina otopina za svakodnevnu upotrebu ima mali antimikrobni potencijal i velik dio njih u osnovi sadrži alkohol. 

Noviji antiseptici iz skupine bispiridina poput oktenidina sadrže sva navedena svojstva, vrlo su učinkoviti i sigurni. Preparati na bazi oktenidina imaju širi spektar antimikrobnog djelovanja. Učinkoviti su na gram-pozitivne i gram-negativne bakterije, klamidiju, mikoplazme, trihomonade, gljivice i viruse te su baktericidni nakon samo 30 sekundi djelovanja. Nemaju toksičnog, mutagenog niti teratogenog djelovanja, zbog čega su bezopasni za trudnice i dojilje. Ne boje zube niti oralnu sluznicu, pa nemaju ograničenja pri upotrebi. Naime, nakon četverotjedne redovite upotrebe Octenident^® otopine za ispiranje usta, ni na sluznici jezika i nepca, ni na zubima nisu vidljive smeđe mrlje, koje se najčešće pojave nakon dvotjednog korištenja klorheksidina.

U usporedbi s klorheksidinom, dokazano je da je oktenidin aktivniji u manjim koncentracijama, zbog čega ga mogu upotrebljavati i trudnice, dojilje, djeca te imunosuprimirani bolesnici. Uništavajući bakterije u zubnom plaku, konkretno Streptococcus mutans, Streptococcus sanguinis i Fusobacterium nucleatum, oktenidin potiče prevenciju karijesa.

Od velike važnosti je i njegova djelotvornost na Candidu albicans. Kandidijaza, koju spomenuta gljivica uzrokuje, najčešća je kod pacijenata koji imaju totalnu protezu. Rezultati dosadašnjih istraživanja pokazuju da nakon sedmodnevne upotrebe oktenidina potpuno nestaje Candide albicans na oralnoj sluznici kod više od 50 posto ispitanika s totalnom protezom, bez obzira na starost proteze. To dovoljno govori o važnosti oktenidina u prevenciji i terapiji kandidijaze i oralnog stomatitisa.

Dobra higijena usne šupljine pridonosi našem zdravlju i općem zadovoljstvu. A da bismo postigli optimalan rezultat i spriječili moguću lavinu problema, valja samo nekoliko minuta dnevno posvetiti oralnoj higijeni. Jer samo zdrava i čista usta osiguravaju lijep osmijeh.