Bicikliranje je zdravo

Pedaliranje s vjetrom u kosi ususret zelenoj livadi ili uz žuborenje potoka - ne zvuči li vam to kao istinsko zadovoljstvo? Osim trenutačne ugode, bicikliranje donosi i dugoročne zdravstvene blagodati, a pomaže i zaštiti okoliša od onečišćenja.

Koliko je bicikliranje dobro za naše zdravlje, osobito ako neko vrijeme nismo vježbali i nemamo kondicije? Kakvi su njegovi učinci u odnosu na druge oblike vježbanja?

Zglobovi i mišići

Analiziramo li samo sagorijevanje kalorija, mogli bismo zaključiti da je biciklizam drugorazredna vježba, jer, ovisno o intenzitetu, troši oko 400 do 600 kalorija po satu manje od trčanja ili plivanja u istom zadanom vremenu. Točno je da se trčanjem kalorije brže tope, jer ta aktivnost podrazumijeva pomicanje cijele tjelesne težine vlastitim snagama. No, upravo zbog toga velikom broju ljudi trčanje nije preporučljivo. Premještanje tjelesne mase stres je za koljena i gležnjeve, dok je pritiskanje pedala za zglobove puno nježnije. Istraživanja su utvrdila da pri vožnji bicikla sjedalo i guvernal nose 70 posto tjelesne težine, umjesto da sve to nose gležnjevi. A što je biciklist krupniji, to će više štedjeti gležnjeve bicikliranjem u usporedbi s trčanjem. Posljedično, pri bicikliranju je manja vjerojatnost ozljeda, jer ne prisiljavamo zglobove da nose cijelu tjelesnu težinu.

Uz to što štiti zglobove, osobito kukove, koljena i gležnjeve, okretanje pedala jača muskulaturu, ponajviše kvadricepse i mišiće stražnjice. Onaj tko boluje od diskus hernije ili akutne ishijalgije, morao bi ipak izbjegavati bicikliranje dok se ne oslobodi pratećih tegoba.

Srčanožilni sustav

Razumljivo je da svaki oblik vježbanja donosi koristi, ali bicikliranje to čini bolje od drugih. Biciklizam vrlo uspješno jača srčanožilni sustav i smanjuje stopu obolijevanja i smrtnosti od srčanožilnih bolesti. Studije su pokazale da vožnja bicikla poboljšava srčanu funkciju te podiže otpornost i izdržljivost cijelog organizma. Ovaj sport ima povoljan učinak na krvotok, osobito u donjim udovima. Sprječava nastanak oteklina na nogama, jer zahvaljujući ritmičkom kretanju mišića stijenke vena postaju elastičnije. Nije slučajnost da se bicikl često koristi u kardiološkoj rehabilitaciji osoba koje su doživjeli infarkt ili su operirale srce.

Dišni sustav

Biciklizam je povoljan i za dišni sustav jer poboljšava kapacitet pluća i čini disanje učinkovitijim. Oboljeli od bronhitisa imaju koristi od okretanja pedala, samo se ne smiju izlagati hladnom i kišovitom vremenu. Oni koji pate od sezonske alergije, primjerice na pelud, trebali bi izbjegavati vožnju predjelima u kojima se nalazi puno alergena.

Ritmičnost

Još jedna dobra strana bicikliranja je njegova ritmička priroda. Ritmičko okretanje pedala, kao i druge ritmičke aktivnosti, potiče lučenje serotonina, što ublažava napetost i izaziva osjećaj spokoja. Ustrajna i umjereno intenzivna vožnja oslobađa i endorfine, hormone ugode, koji izazivaju osjećaj općeg blagostanja i navode nas da ponovno sjednemo na bicikl i doživimo jednako iskustvo.

Ostalo

Istraživanja su pokazala da bicikliranje poboljšava san, topi tjelesne masnoće i smanjuje rizik od pojave šećerne bolesti tipa 2.

Kad se zbroje svi povoljni učinci, ne iznenađuje podatak o većoj dugovječnosti biciklista. Istraživanje na više od 30.000 ljudi u Danskoj pokazalo je da ljudi koji biciklom idu na posao imaju nižu stopu smrtnosti od onih koji koriste motorna vozila. Preciznije, među onima koji ne putuju do posla ovim prijevoznim sredstvom stopa smrtnosti u petnaestogodišnjem razdoblju bila je 39 posto veća nego među biciklistima.

Biciklizam je zahvalan zato jer ga je lako uklopiti u svakodnevicu. Dok plivanje zahtijeva odlazak do bazena (ako niste rijedak sretnik koji ima vlastiti bazen), a rad na spravama podrazumijeva odlazak u teretanu, za bicikliranje je potrebno samo sjesti na bicikl i krenuti... na posao, u školu ili u dućan. Autori jednoga britanskog istraživanja obznanili su da je "bicikliranje jedna od najpogodnijih tjelesnih aktivnosti za većinu populacije jer ju je moguće jednostavno uklopiti u dnevnu rutinu, može se izvoditi različitim intenzitetima i ima malo neželjenih popratnih učinaka."

Bicikliranje nije lišeno rizika, ali njih većinom snose profesionalni biciklisti ili fanatični rekreativci. Jako puno vremena provedeno u sjedalu može uzrokovati smanjenje osjeta u genitalijama, a neka su istraživanja upozorila i na manji broj spermija kod elitnih biciklista.

Neki rizici tiču se svih biciklista, a na prvom mjestu je rizik od prometne nesreće. Jedna britanska studija utvrdila je da biciklisti imaju više izgleda da stradaju na cesti nego pješaci, što je posljedica većeg kontakta s motornim vozilima u odnosu na pješake. Najčešći su termini nesreća jutarnja i popodnevna prometna "špica". Unatoč tome, većina se liječnika slaže da su potencijalne blagodati bicikliranja ipak veće od rizika.

Iako je bicikl prikladan i za osobe slabe kondicije jer se može voziti i vrlo polako, ne zaboravite prije vožnje izvesti vježbe istezanja, osobito nožnih, leđnih i vratnih mišića. Ako se dugo niste kretali, postupno pojačavajte intenzitet, jer se organizam mora prilagoditi povećanim naporima.

Ako niste iskusan biciklist, napominjemo da biste uvijek trebali nositi termosicu ili bocu s vodom, jer je važno biti stalno hidriran. Namjestite sjedalo tako da vam noga ne bude potpuno ispružena kad pritisnete pedalu do kraja. Bolje je da vam stopalo može dosegnuti tlo bez jakog naginjanja ili silaženja sa sjedala, jer vam stajna noga može poslužiti za manevriranje i zaustavljanje.
 

BLAGODATI NADMAŠUJU RIZIKE

Zdravstvene dobrobiti vožnje bicikla u gradu veće su od opasnosti koje donose zagađenje zraka i prometna gužva, obznanili su istraživači u Nizozemskoj. Oni su analizirali podatke iz brojnih međunarodnih studija o blagodatima vježbanja i opasnostima koje prijete od ispušnih plinova i prometnih nesreća. Potom su procijenili kakvi bi bili učinci na zdravlje kad bi pola milijuna odraslih Nizozemaca prešlo iz automobila na bicikle za potrebe svakodnevnog putovanja na relaciji od osam do 14 kilometara. Istraživanjem se došlo do zaključka da su biciklisti u gradskom prometu izloženi štetnim sastojcima ispušnih plinova, koji mogu pridonijeti dišnim i srčanim problemima. Budući da biciklisti dišu dublje od pješaka, udišu veće količine štetnih sastojaka. Također su izračunali da je rizik od pogibije u prometu četiri puta veći za biciklista nego za vozača automobila na istoj prijeđenoj razdaljini.

No, unatoč navedenim rizicima, istraživači su zaključili da su zdravstvene koristi od bicikliranja barem devet puta veće od rizika. Prebacivanjem iz automobila na bicikl ljudi bi živjeli tri do 14 mjeseci dulje zbog povećane tjelesne aktivnosti. Istodobno, prelazak na bicikl imao bi dodatan povoljan učinak na zdravlje, jer bi svakodnevno bilo pola milijuna vožnji automobilom manje u oba smjera. To bi smanjilo ukupnu zagađenost, pa tako i količinu ispušnih plinova koje udišu biciklisti. Manje automobila na cesti smanjilo bi i rizik od teških prometnih nesreća u srazu bicikla i motornog vozila.