Dobre bakterije, podrška zdravlju dojenčadi
Istraživanja pokazuju da sastav crijevne mikroflore ima dalekosežan utjecaj na razvoj imunosnog sustava i na stijenku crijeva, što se posebno odnosi na rani stadij razvoja djeteta
Uravnotežena crijevna flora važna je za zdravlje svakoga od nas, no posebno je važna za novorođenčad, jer trilijuni mikroorganizama u crijevima, uključujući različite tipove bakterija, igraju važnu ulogu u podršci njihovu imunosnom i probavnom sustavu.
Novorođenče nasljeđuje ne samo crijevnu mikrofloru od majke nego i onu iz bolničkog okruženja, unatoč visokim standardima higijene tijekom poroda i neposredno nakon njega.
Još donedavno smatralo se da dijete u majčinoj utrobi raste u sterilnoj okolini, ali danas znamo da postoji veza između crijevne mikroflore majke i mikroflore nastanjene u maternici (u uzorcima posteljica pronađena je DNA korisnih bakterijskih sojeva bifidobakterija i laktobacila). Ipak, značajnija kolonizacija crijevnom mikrobiotom počinje upravo u trenutku rođenja. Novorođenče nasljeđuje ne samo crijevnu mikrofloru od majke nego i onu iz bolničkog okruženja, unatoč visokim standardima higijene tijekom poroda i neposredno nakon njega. Novorođenčad rođena prirodnim, vaginalnim putem izložena je prije svega mikrobioti porođajnog kanala te onoj iz majčina probavnog sustava. Djeca rođena carskim rezom najveći dio svoje intestinalne mikroflore "skupljaju” iz bolničkog mikrookruženja i s majčine kože, a u njihovim crijevima znatno je reduciran broj laktobacila jer je prijenos korisnih bakterija u doticaju s majčinom vaginalnom florom osujećen postupkom carskog reza. To isto vrijedi i za djecu koja neko vrijeme moraju provesti u inkubatoru. Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, u Hrvatskoj je među djecom rođenom 2015. njih čak 21 posto rođeno carskim rezom.
I naknadno izlaganje ima smisla
Američki tim liječnika 2016. proveo je zanimljivu studiju u kojoj su novorođenčad rođenu carskim rezom izložili vaginalnoj mikrobioti majke kako bi iskoristili potencijal tamo nastanjenih dobrih bakterija. To su uradili tako što su sterilnu gazu inkubirali u vagini majke jedan sat prije planiranoga carskog reza. Unutar dvije minute nakon poroda primalja je gazom prelazila preko usta, lica i kože tijela novorođenčeta. Naravno, prethodno uzet vaginalni bris majki uključenih u studiju bio je negativan na streptokok skupine B, majke nisu imale znakove bakterijske vaginoze i pH vrijednost vagine im je bila niža od 4,5. Rezultati ove intervencije pokazali su da je mikroflora djece rođene carskim rezom 30 dana nakon rođenja bila uvelike slična onoj u djece rođene prirodnim putem. Iako se ne mogu odgonetnuti dugoročni učinci ovakve intervencije, čini se da ona ima evolucijskog smisla.
Dojena novorođenčad profitira
Majčino mlijeko prirodni je izvor korisnih bakterija. U dojenčadi hranjene majčinim mlijekom dominiraju bifidobakterije, i to dva soja -Bifidobacterium infantis i Bifidobacterium breve. Majčino mlijeko sadrži i prebiotike, koji su izvor hrane korisnim bakterijama. Djeca koja se hrane adaptiranim mliječnim pripravcima imaju nešto izmijenjen sastav crijevne flore uz veću zastupljenost koliformnih bakterija te bakterija iz obitelji Streptococcus i Clostridia.
Povezanost crijevne mikroflore i imuniteta
Istraživanja pokazuju da sastav crijevne mikroflore ima dalekosežan utjecaj na razvoj imunosnog sustava i na stijenku crijeva, što se posebno odnosi na rani stadij razvoja djeteta. Ta činjenica ne iznenađuje ako znamo da se čak do 80 posto imunoloških stanica nalazi upravo u crijevima. Snažna zaštitna uloga crijevne flore i jak imunosni sustav nužni su za zaštitu dojenčadi od respiratornih infekcija te infektivnog proljeva i drugih želučanih i crijevnih tegoba.
U ranom stadiju života povećana je učestalost alergijskih bolesti, kao što su ekcem, astma i alergijski rinitis. Pojava tih bolesti uzročno se povezuje s izmijenjenom ili manje raznolikom crijevnom mikroflorom, s oštećenom crijevnom stijenkom i poremećajima imunosnog sustava. Kombinacija probiotika i omega-3 masnih kiselina pokazala se posebno učinkovitom kod djece s alergijama ili nepodnošljivosti namirnica.
Snažnija mikrobiota - bolja probava
Uravnotežena crijevna flora, odnosno dobar odnos snaga korisnih prema uvjetno patogenim bakterijama, nužna je kao pomoć u probavi majčina i adaptiranog mlijeka, ali i kasnije pri uvođenju krute hrane, kao i za obrambenu funkciju crijevne stijenke, mjesta preko kojeg se nutrijenti iz hrane apsorbiraju u krvotok. Bilo kakva neravnoteža mogla bi dovesti do probavnih simptoma, kao što su konstipacija (zatvor stolice), proljev, nadimanje i grčevi. Istraživanja pokazuju da kod dojenčadi koju muče grčevi (kolike) postoji poremećaj crijevne flore. Takve bebe obično imaju nižu razinu dobrih bakterija soja laktobacila, koji inače proizvode znatno manje plinova nego što ih proizvode uvjetno patogene bakterije.
Osovina crijeva - mozak
Već je naširoko prihvaćena spoznaja da mozak šalje signale prema crijevima, pa ne čudi da stres i emocije općenito mogu pridonijeti pojavi simptoma povezanih s crijevima. Danas se zna da signali putuju i u suprotnim smjerom. Istraživanje iz 2013., objavljeno u znanstvenom časopisu Journal od Probiotic and Health, ukazuje na to da su probavni simptomi u snažnoj korelaciji s težinom poremećaja iz spektra autizma. U djece s takvom dijagnozom znanstvenici ponavljano uočavaju patološku crijevnu floru. Uvjetno patogeni sojevi bakterija proizvode toksine koji, istraživači zaključuju, mogu probiti krvno-moždanu barijeru i tako se uplesti u razvoj mozga te uzrokovati brojne poremećaje.
Probiotici u dojenačkoj dobi
Probiotici su već pokazali pozitivan utjecaj na ravnotežu crijevne flore dojenčadi i razvoj imunosnog sustava. Sada daju obećavajuće rezultate i u prevenciji i liječenju infektivnog proljeva i alergijskih oboljenja. U časopisu Paediactics 2008. je objavljenja studija u kojoj autori zaključuju da davanje probiotičkih pripravaka dojenčadi od samog rođenja može povećati njihovu otpornost na prehladu i smanjiti potrebu za primjenom antibiotika. S druge strane, u časopisu Journal of Paediatric Gastroenterology znanstvenici su objavili kako je vjerojatnije da će probiotički sojevi dani dojenčetu postati dio njegove prirodne mikroflore nego oni sojevi koje je majka uzimala da bi do djeteta dospjeli dojenjem putem njezina mlijeka.
Istraživanja pokazuju da sastav crijevne mikroflore ima dalekosežan utjecaj na razvoj imunosnog sustava i na stijenku crijeva, što se posebno odnosi na rani stadij razvoja djeteta.
Kao što je to slučaj u mnogim studijama, rezultati variraju, a probiotici, čini se, pokazuju veću djelotvornost u preventivnom nego u terapijskom smislu.
Probiotički sojevi najčešće se ne mogu pronaći u obrocima pripravljenim iz dojenačkih formula jer je za pripravljanje obroka potrebna voda visoke temperature, koja uništava žive bakterije. Probiotičke pripravke u obliku praha preporučuje se umiješati u dojenačku formulu u trenutku kad je temperatura adaptiranoga mliječnog pripravka spremna za konzumiranje.
Kad je u pitanju sigurnost probiotičkih pripravaka u zdrave dojenčadi, pregled 16 studija o probioticima koji su se davali dojenčadi od rođenja (sveukupno 3432 dojenčadi) pokazuje da ni u jednoj nije bilo ozbiljnih nuspojava.