Preduhitrite bolno dojenje

Žensko zdravlje / Trudnoća i majčinstvo Carmen Rivier-Zurak dr. med.

Usvajanjem pravilne tehnike dojenja s jedne strane, kao i higijene i njege bradavica s druge, dojenje ubrzo postaje prava ugoda i nezamjenjiv emotivni trenutak

Dojenje je blagodat za mamu i bebu

Kako bi se čim prije uspostavilo i održalo dojenje te preduhitrila bol tijekom dojenja, treba se pripremiti i još prije poroda usvojiti ispravnu tehniku dojenja, najbolje na trudničkim tečajevima i slušanjem praktičnih savjeta primalje.
 
Prvih nekoliko dana nakon poroda izlučuje se prvo majčino mlijeko - kolostrum, koje svojim sastavom zadovoljava sve bebine potrebe, nakon čega slijedi stvaranje „pravog“ mlijeka. Prva hranjenja i kontakt majke i djeteta ne samo da su dobri za bebu, nego i za mamu, jer potiču izlučivanje oksitocina, hormona koji pospješuje kontrakcije maternice i sprječava dugotrajnije krvarenje.
 
Kad se beba rodi i dojenje postane svakodnevna praksa, uputno je imati i podršku okoline kako bi se što bezbolnije prebrodile prve nespretnosti i poteškoće koje su neminovne, ali uz dobru pripremu i   kratkotrajne, nakon kojih slijedi prava ugoda dojenja i emotivnog zbližavanja majke i djeteta.

Bolne bradavice i ragade

Jedan od razloga zašto neke mlade mame čak i odustanu od dojenja su bolne bradavice. No prije takve odluke trebale bi svakako uzeti u obzir da se radi o prolaznom stanju te da je majčino mlijeko od prvog dana nezamjenjivo za dijete jer mu pruža sve potrebne hranjive i zaštitne tvari.

Kako bi se spriječila bol tijekom dojenja iznimno je važno da beba pravilno obuhvati bradavicu kako bi dobro vukla i ispraznila dojku. U tom smislu, najčešći uzrok bolnih bradavica je nepravilan položaj djeteta pri dojenju i nepotpun obuhvat cijele bradavice, zajedno s aureolom i dijelom dojke. U tom slučaju umjesto da sisa beba više grize bradavicu desnima i trlja je jezikom, uslijed čega se stvaraju manja oštećenja i pukotine što može progredirati u veća puknuća tkiva bradavice, to jest ragade.  

Savjet
  • pravilno postaviti bebu - prisloniti je uz trbuh, s tim da joj glava malo visi preko ruke, brada je prislonjena uz dojku, a nos slobodan kako bi mogla normalno disati
  • paziti da beba postigne pravilan hvat, to jest obuhvati cijelu bradavicu, zajedno s aureolom i dijelom dojke
  • eksperimentirati s pozicijama (sjedeći, polu ležeći, ležeći) i pronaći najprikladniju u kojoj će dojilja zadovoljiti sve prethodne upute, a da se pri tome i ona ugodno osjeća
  • s obzirom da beba u početku jače vuče, dojenje započeti dojenje s manje bolnom bradavicom
  • bradavice prati čistom vodom i sušiti na zraku, bez trljanja.  
  • nositi pamučni grudnjak, a bradavice zaštititi posebnim zaštitnim jastučićima, koje treba redovito mijenjati jer vlažni dodatno iritiraju već oštećenu kožu
  • u slučaju da je već došlo do sitnih oštećenja bradavice, poželjno je na grudi stavljati posebne komprese koje ubrzavaju oporavak, a između dojenja zaštititi ih balzamom, pri čemu treba voditi računa o tome da je siguran za bebu jer ga u suprotnom treba isprati prije dojenja. Također, na bradavice se može nanijeti malo mlijeka i pustiti da se osuši na zraku kroz desetak minuta (mlijeko njeguje kožu i zbog antibakterijskih svojstava smanjuje mogućnost razvoja infekcije).

Refleks izbacivanja mlijeka

Refleks izbacivanja mlijeka je normalan osjećaj na koji se dojilja s vremenom navikne. Riječ je o povremenoj boli u grudima koju uzrokuje kontrakcija glatkih mišića u stijenci izvodnih mliječnih kanala tijekom dojenja. 

Najčešće se manifestira kao blago peckanje, dok ga neke dojilje osjećaju i kao jak pritisak. Treba ga razlikovati od mastitisa, to jest upale tkiva dojke.

Zastoj mlijeka

Nakon početnog kolostruma, za dva do tri dana nakon poroda počinje izlučivanje pravog mlijeka. Zbog jače prokrvljenosti dojki, pojačanog stvaranja mlijeka i blažeg edema zbog opstrukcije toka limfe u dojkama se razvija osjećaj punoće, što je sasvim normalna i očekivana pojava.   

U ovisnosti o odabranom tipu dojenja (na zahtjev bebe ili prema određenim vremenskim intervalima), osjećaj punoće se smanjuje brže ili sporije. No, ako pražnjenje mlijeka nije dostatno, dolazi do zastoja mlijeka, koje se manifestira oteklinom i bolnošću dojke te napetom, toplom i ponekad crvenom kožom. U tom slučaju se može dogoditi da se iz dojke uopće ne može istisnuti mlijeko. Osim toga, uslijed nakupljanja mlijeka u mliječnim kanalićima žljezdanog tkiva dojke mogu se pipati i manje ili veće kvržice.  

Ako se ne poduzmu odgovarajuće mjere, posljedično se može razviti mastitis, akutna upala žljezdanog tkiva dojke.

Savjet

Za sprječavanje zastoja poželjno je bebu dojiti na zahtjev (kad god se primijete znakovi gladi - plač, dozivanje, pokreti ustima) i hraniti je dovoljno dugo kako bi se dojka u potpunosti ispraznila i održala protočnost mliječnih kanalića. U slučaju da dojilja iz bilo kojeg razloga mora preskočiti dojenje, preporučuje se izdajanje i maksimalno ispražnjavanje dojke.

Osim što treba ohrabrivati bebu da isprazni dojku do kraja, svako sljedeće hranjenje treba započeti onom dojkom kojom je završeno prethodno da biste bili sigurni da je dojka potpuno ispražnjena.

Potencijalni uzrok pojave zastoja mlijeka može biti i davanje bebi dude ili bočice prije stabilizacije procesa dojenja, kada ona može bradavicu zamijeniti dudom, prestati tražiti bradavicu te tako poremetiti rutinu dojenja.

Mastitis 

Jednom kad dojenje krene, nema jednostavnijeg postupka. No, prije toga javlja se problem - istraživanja pokazuju da 80 do 95 posto dojilja prati bolnost bradavica.

S obzirom na to da je dojenje vještina, ako se ne savlada na pravilan način, loša tehnika dojenja može dovesti do „zarobljavanja” mlijeka u dojkama, što je i glavni uzrok razvoja mastitisa, koji doživi oko 10 posto dojilja.

Mastitis je akutni upalni proces koji najčešće nastaje kao komplikacija zastoja mlijeka, odnosno nagomilavanja mlijeka u dojkama i u tom slučaju nema infektivnu pozadinu. To se često događa u prvom tjednu nakon poroda dok se još uvijek svladava tehniku dojenja, ili se mora preskočiti nekoliko hranjenja (na primjer ako majka iz nekog razloga mora biti odvojena od svoje bebe). Ako je riječ o novorođenčetu, nema razloga za paniku, jer čim se uspostavi rutina dojenja simptomi će nestati, a ako dojilja baš mora preskočiti neko dojenje onda je uputno izdojiti se izdajalicom.

Male pukotine i abrazije koje s vremenom nastanu na osjetljivoj koži bradavice predstavljaju otvorena vrata za prodor mikroorganizama iz okoline (bakterija ili gljivica), to jest infekciju koja, kad se udruži sa zastojem mlijeka, uzrokuje mastitis koji ima infektivnu podlogu i zahtijeva terapijski postupak koji odredi liječnik.

Simptomi se obično najprije pojave u jednoj dojci. Dojilja osjeća bol te primjećuje da je dojka crvena, otečena, tvrda i topla na dodir. Ako se uz to napipaju i kvržice u dojci, nema razloga za paniku jer su vjerojatno nastale zbog blokade protoka mlijeka kroz mliječne kanaliće. Od ostalih pratećih simptoma javljaju se bol u mišićima i umor te simptomi nalik groznici. Ako se bol pojača, oteknu limfni čvorovi na vratu ili u pazušnoj jami ili se povisi tjelesna temperatura, potrebno je neodgodivo zatražiti savjet liječnika vezano uz primjenu odgovarajuće terapije.

Kao spriječiti

S obzirom da je mastitis komplikacija zastoja mlijeka, savjeti koji vrijede za sprječavanje zastoja mlijeka vrijede i za sprječavanje mastitisa koji nema infektivnu pozadinu. Ako je u pitanju infektivna podloga mastitisa, dodatno treba nastojati spriječiti pojavu ragada (pravilna tehnika dojenja), a ako se i pojave poduzimati odgovarajuće mjere higijene (ruku i dojki) i zaštite bradavica kako ne bi došlo do razvoja infekcije.

Do mastitisa može dovesti bilo kakav kontinuiran pritisak na grudi, što znači da čak i grudnjak za dojenje koji ne pristaje kako treba, uska odjeća ili spavanje na trbuhu mogu pogodovati razvoju upale. Stoga je poželjno nositi grudnjak primjerene veličine i udobnu odjeću, a tijekom spavanja zauzeti položaj koji ne vrši pritisak na dojke.

Savjet

Tijekom epizode mastitisa preporučuje se ne prestati s dojenjem jer to stanje nije štetno za dijete, a pomoći će u oslobađanju pritiska u upaljenim dojkama, a po potrebi poduzeti i ručno izdajanje i korištenje pumpice.

Prije dojenja staviti toplu krpu na upalno promijenjenu dojku tijekom 10 do 15 minuta kako bi se tkivo opustilo i lakše pokrenuo protok mlijeka. U tom smislu može pripomoći i lagana masaža pogođene dojke prije i nakon dojenja. Ako je potrebno dodatno olakšanje bolova, savjetuje se primjena analgetika po uputi liječnika.

U slučaju povišene tjelesne temperature hidracija je od iznimne važnosti pa je dojilju potrebno poticati na uzimanje povećane količine tekućine (najbolje mlijeka i vode). Za snižavanje temperature uputno je tuširati se u mlakoj vodi, a u slučaju korištenja antipiretika, svakako se prethodno savjetovati s liječnikom.

S obzirom da ovo stanje dojilju dodatno iscrpljuje, uz pravilnu prehranu potrebno je što više odmora i obiteljske potpore.
Datum objave članka: 19. 1. 2021.
izdvojeni proizvodi