Nenamjerno debljanje - uzroci, simptomi i kada potražiti liječničku pomoć

KLJUČNE ČINJENICE

• Nenamjerno debljanje znači svaki porast tjelesne mase iza kojeg ne stoji namjerno povećanje unosa hrane ili smanjenje tjelesne aktivnosti, nego implicira da uzrok još nije utvrđen i zahtijeva medicinsku obradu.
• Ako dođe do značajnog porasta težine u kratkom vremenu, kao što je slučaj kod brzog (naglog) debljanja, to se smatra alarmantnim i zahtijeva neodgodivu medicinsku obradu.
• Nenamjerno debljanje je u većini slučajeva uzrokovano životnim stilom i ponašanjem ili starenjem,. Međutim, i neka zdravstvena stanja mogu uzrokovati debljanje, koje je često neobjašnjivo i neočekivano.
• Nenamjerno debljanje rijetko postoji kao samostalan simptom. Obično je praćeno nizom hormonalnih i metaboličkih poremećaja koji mogu utjecati na različite organske sustave.
• Liječenje ovisi o uzroku pa se u tom smislu može predložiti program prehrane i vježbanja, razgovor s dijetetičarem ili psihološko savjetovanje, a ako je nenamjerno debljanje uzrokovano organskom bolešću, liječi se temeljni uzrok.
   

Nenamjerno debljanje znači svaki porast tjelesne mase iza kojeg ne stoji namjerno povećanje unosa hrane ili smanjenje tjelesne aktivnosti, nego implicira da uzrok još nije utvrđen i zahtijeva medicinsku obradu.

Uzrok nenamjernog debljanja može biti poznat ili nepoznat, a sam proces debljanja može biti spor i postupan (npr. kroz godinu dana) ili se brzo odvija.

Do neobjašnjivog debljanja često može doći zbog smanjenja individualnih kalorijskih potreba, a da se pri tom ne mijenjaju prehrambene navike. Razlozi zašto je organizmu možda potrebno manje kalorija uključuju starenje, menopauzu i izbor načina života.

Međutim, ponekad neobjašnjivo debljanje (isto kao i neobjašnjivi gubitak težine) ne mora imati nikakve veze s unosom kalorija nego može biti znak ozbiljnijeg zdravstvenog problema. U slučaju da se primijeti, važno je savjetovati se s liječnikom.​
 

Koliki porast kilograma je alarmantan?

Fluktuacija tjelesne težine tijekom života je normalan i prirodan proces. Mnogi ljudi doživljavaju kratkotrajne fluktuacije težine od jedan do dva kilograma unutar tri tjedna, što može biti posljedica promjena u načinu života ili prehrani.

Međutim, ako dođe do značajnog porasta težine u kratkom vremenu, kao što je slučaj kod brzog (naglog) debljanja, to se smatra alarmantnim i zahtijeva neodgodivu medicinsku obradu.
 

Što je brzo (naglo) debljanje?

Medicinski gledano, brzim debljanjem smatra se značajan porast tjelesne težine u kratkom vremenskom razdoblju. Primjerice, ako se dobije 1 do 1,5 kilogram dnevno ili 2,5 kilograma tjedno ili pak pet posto ili više od tjelesne težine u mjesecu.

Naglo debljanje može biti posljedica promjena u načinu života poput prestanka pušenja.

Međutim, ove brze promjene često signaliziraju zadržavanje tekućine, a ne porast masnog tkiva te mogu ukazivati na nekoliko temeljnih zdravstvenih stanja poput bolesti srca, bubrega ili jetara, koja zahtijevaju liječenje.
 

ŠTO JE INDEKS TJELESNE MASE (ITM, BMI)

Jedno od najčešće korištenih mjerila za stupanj debljine/mršavosti je indeks tjelesne mase - ITM (engl. Body Mass Index - BMI). To je mjera tjelesne masti koja se računa na temelju visine i težine.

Koristi se za utvrđivanje statusa uhranjenosti osobe, odnosno je li osoba pothranjena, ima normalnu težinu, prekomjernu težinu ili je pretila.

U odnosu na status težine, indeks tjelesne mase ukazuje na nekoliko kategorija:
* BMI ispod 18,5 - pothranjenost
* BMI od 18,5 do 24,9 - normalna težina
* BMI od 25 do 29,9 - prekomjerna težina
* BMI od 30 - pretilost.

Nenamjerno debljanje je u većini slučajeva uzrokovano životnim stilom i ponašanjem ili starenjem,. Međutim, i neka zdravstvena stanja mogu uzrokovati debljanje, koje je često neobjašnjivo i neočekivano.

Osim s prirodnim procesom starenja, porast tjelesne težine često se može povezati s promjenama u ponašanju ili načinu života (poput vremena i veličine obroka tijekom dana) i lako objasniti, čak i kada ne mislimo da se išta značajno promijenilo.

Uzroci nenamjernog debljanja su brojni i svrstani u nekoliko skupina:

• starenje
  • sporiji metabolizam
  • niža stopa bazalnog metabolizma
• hormonalne promjene
  • pubertet
  • reproduktivna dob (menstruacijski ciklus / trudnoća)
  • menopauza
• prehrambene navike
  • prekomjeran unos visoko prerađene hrane
  • prekomjeran unos kalorija - prejedanje
  • nedovoljan unos cjelovitih namirnica
  • nedovoljno pijenje tekućine
  • kronične dijete
• promjene načina života
  • ​​promjene u prehrani i tjelesnoj aktivnosti
  • stres
  • nedostatak sna
  • prestanak pušenja
  • sjedilački način života
• stanja mentalnog zdravlja
  • depresija
  • anksioznost
  • bipolarni poremećaj
  • poremećaj prejedanja
• zdravstvena stanja
  • endokrini poremećaji (sindrom policističnih jajnika - PCOS, hipotireoza, inzulinska rezistencija, povišena razina kortizola)
  • edem
  • rak
  • metabolički sindrom
  • dijabetes
• lijekovi
  • lijekovi za dijabetes
  • antipsihotici
  • antidepresivi
  • lijekovi za epilepsiju
  • kontracepcijske tablete
  • kortikosteroidi
  • antihipertenzivi
  • neki lijekovi protiv raka.

Često je normalno dobiti na težini u odrasloj dobi - do dva kilograma godišnje, prema studiji iz 2022.


 

S godinama se obično primjećuje da je sve teže kontrolirati tjelesnu težinu. Osim stila života i ponašanja, razlog za to su sporiji metabolizam i niža stopa bazalnog metabolizma.
 

Sporiji metabolizam

Metabolički procesi putem kojih tijelo pretvara hranu u energiju stalno su aktivni, i danju i noću. 

Brzina metaboličkih procesa je individualna, a na nju utječe niz čimbenika, kao što su dob, spol, genetika, hormonalni čimbenici, prehrana, mišićna masa i razina aktivnosti.

Kako tijelo stari, metabolizam se usporava što znači da tijelo sporije sagorijeva hranjive tvari pa organizmu treba manje hrane.

S druge strane, smanjuju se mišićna masa i gustoća kostiju, a tjelesna masnoća se povećava. A za održavanje masti potrebno je manje kalorija nego za održavanje mišića.

Dakle, bez promjene količine kalorija sa starenjem se vjerojatnost debljanja povećava.
 

Niža stopa bazalnog metabolizma

Bazalni metabolizam i metabolizam općenito su povezani, ali nemaju isto značenje.

Bazalni metabolizam označava minimalni broj kalorija koje su tijelu potrebne u mirovanju za održavanje vitalnih tjelesnih funkcija, poput disanja.

Kod većine ljudi, na bazalni metabolizam trebao bi otpasti 60 do 70 posto dnevnih kalorija, dok se ostale koriste se za pretvaranje hrane u energiju i za podršku tjelesnoj aktivnosti.
 

Hormonalne promjene, koje su sastavni dio života, u nekim fazama povećavaju vjerojatnost neočekivanog debljanja, što se posebno odnosi na:

• pubertet
• reproduktivnu dob (menstruacijski ciklus / trudnoća)
• menopauzu.

Pubertet

S ulaskom u fazu puberteta, dolazi do naglog rasta i razvoja: djeca dobivaju na težini, rastu u visinu i povećava im se mišićna masa.
 

Menstruacija

Fluktuacija težine tijekom menstruacijskog ciklusa je uobičajena i često je rezultat promjene razine hormona i zadržavanja vode.
 

Trudnoća

Trudnoća je prirodno stanje u kojem je uzrok nenamjernog debljanja poznat i ono je očekivano.

Ono na što bi trebalo obratiti pozornost je preporučeni prinos na težini s obzirom na zadane individualne parametre. 
 

Menopauza

Većina žena tijekom menopauze doživi nenamjerno debljanje, pri čemu se masnoća nakuplja oko struka više nego oko bokova i bedara.

Glavni uzroci su smanjenje razine estrogena i progesterona, usporavanje metabolizma i smanjenje mišićne mase.

Povećanju težine dodatno mogu doprinijeti genetika, nedostatak sna i sjedilački način života.

Treba spomenuti i moguće negativne promjene u prehrani potaknute tegobama koje sa sobom donosi menopauza.  
 

Neke od prehrambenih i nekih drugih navika koje potiču nenamjerno debljanje su:

• prekomjeran unos visoko prerađene hrane
• prekomjeran unos kalorija - prejedanje
• nedovoljan unos cjelovitih namirnica
• nedovoljno pijenje tekućine
• kronične dijete.

Prekomjeran unos kalorija - prejedanje

Prejedanje ostaje istaknuti uzrok nenamjernog debljanja zbog unosa većeg broja kalorija od onog koji tijelo sagorijeva.

Prekomjeran unos kalorija potiču nesvjesno jedenje, često grickanje i donošenje odluka o prehrani bogatoj kalorijama, a siromašnoj hranjivim tvarima.

Neki od načina za izbjegavanje prejedanja uključuju:

• obraćanje pažnje na znakove gladi i sitosti svjesnom prehranom
• pridržavanje prehrane bogate vlaknima i proteinima, bogate biljnom hranom
• pijenje vode umjesto napitaka bogatih kalorijama
• povećanje razine aktivnosti.
• po potrebi i traženje stručne pomoći.

Prekomjeran unos visoko prerađene hrane

Visoko prerađena hrana obično je bogata kalorijama, a siromašna esencijalnim hranjivim tvarima, poput proteina i vlakana, koji održavaju sitost. Također sadrži i mnoštvo štetnih sastojaka, kao što su konzervansi, dodani šećeri i nezdrave masti.

Unos većeg broja kalorija dnevno od onog koji se sagorijeva povezan je s debljanjem. Zato bi trebalo iz prehrane izbaciti prerađene obroke i grickalice i usredotočiti se na cjelovite namirnice.
 

Prekomjeran unos šećera

Redovita konzumacija slatke hrane i pića može dovesti do debljanja i povećati rizik od kroničnih bolesti poput dijabetesa.

Neke od namirnica s visokim udjelom dodanih šećera uključuju kolače, slatkiše, sportska pića, gazirana i negazirana pića, ledeni čaj, zaslađene napitke od kave, sladoled.
 

Nedovoljan unos cjelovitih namirnica

Prehrana siromašna cjelovitim namirnicama, kao što povrće, voće, mahunarke, jaja, orašasti plodovi i sjemenke,  također je jedan od čimbenika koji potiču nenamjerno debljanje.

Istraživanja su pokazala da je odabir cjelovitih, minimalno prerađenih namirnica, odnosno kvaliteta prehrane, a ne sadržaj makronutrijenata, najvažniji čimbenik u gubitku težine.
 

Nedovoljno pijenje tekućine

Nedovoljno pijenje tekućine i posljedična dehidracija također može biti razlog nenamjernog debljanja.

Jedan od razloga zašto dehidracija može dovesti do debljanja je način na koji tijelo reagira u slučaju žeđi. Naime, osjećaj žeđi može nas potaknuti da želimo jesti, čak i ako nismo gladni.

S druge strane, u stanju dehidracije organizam slabije funkcionira, može sporije sagorijevati kalorije i biti manje učinkovit u razgradnji masti.
 

Kronične dijete

Provođenje popularnih dijeta u ciklusima zapravo može dovesti do nenamjernog debljanja.

Razlog tome je takozvani jo-jo efekt koji je posljedica loše planiranih redukcijskih dijeta. U početku dijete počnu se gubiti kilogrami, ali nakon prekida dijete vrati se sva izgubljenu težina.

Započinjanje i prekidanje dijeta može dovesti do nekih fizioloških reakcija poput promjena u apetitu kroz promjene u lučenju hormona gladi (grelin) i hormona sitosti (leptin) što može uzrokovati da se više jede.

Naime, masne stanice proizvode hormon leptin koji mozgu signalizira kada tijelo ima dovoljno pohranjene masti. Gubitak na težini znači i manje masti pa tako i manje leptina, a to izaziva osjećaj gladi  Osim toga, dok je na dijeti, tijelo usporava procese kako bi uštedjelo energiju. Nakon što se prekine dijeta, apetit se pojačava, ali se sagorijeva manje kalorija. To je dijelom razlog zašto se nakon nekoliko ciklusa restrikcijskih dijeta može imati više kilograma nego na početku.

Izmjenjivanje dijetalnih ciklusa također može utjecati na razinu kortizola, hormon stresa koji zadržava masnoću u tijelu.
 

LEPTIN I GRELIN

Leptin i grelin su dva hormona za koja je prepoznato da imaju veliki utjecaj na energetsku ravnotežu.

Grelin je hormon koji proizvodi želudac, a naziva se hormonom gladi jer potiče apetit. Njegova uloga također uključuje smanjenje lučenja inzulina te regulaciju metabolizma ugljikohidrata i lipida. On je odgovoran i za proizvodnju masnih stanica, a stalno visoka razina grelina otežava održavanje zdrave tjelesne težine.

Leptin je medijator dugoročne regulacije energetske ravnoteže, potiskujući unos hrane i time potičući gubitak težine. S druge strane, grelin je brzodjelujući hormon, koji, čini se, igra ulogu u započinjanju obroka.

Za dugoročnu kontrolu tjelesne težine preporučuje se fokus na prehrambene promjene koje uključuju izbacivanje visoko prerađene i slatke hrane, konzumiranje cjelovitih namirnica bogatih vlaknima i proteinima i kontinuirano vježbanje.
 

Jedan od najčešćih uzroka nenamjernog debljanja su promjene načina života.

To može uključivati ​​promjene u prehrani i tjelesnoj aktivnosti. Na primjer, ako se počne jesti više kalorija nego što se sagorijeva, može doći do debljanja, kao i u slučaju manje tjelesne aktivnosti.

Ali postoje i mnogi drugi čimbenici načina života koji mogu utjecati na tjelesnu težinu, kao što su:

• stres
• nedostatak sna
• prestanak pušenja
• sjedilački način života.

Stres

Kronični stres je čest problem koji može utjecati na tjelesnu težinu.

Tijelo pod stresom oslobađa veću količinu kortizola, takozvanog hormona stresa, koji pojačava glad, a ujedno može potaknuti i želju za unosom jače kalorične hrane. Ujedno povisuje razinu šećera u krvi i doprinosi skladištenju masti u trbuhu.

U tom smislu, upravljanje stresom može potaknuti gubitak težine.


 

Nedostatak sna

Kvalitetan san je ključan za cjelokupno zdravlje i dobrobit, dok simptomi nesanice (otežano uspavljivanje, često buđenje ili buđenje rano ujutro) mogu doprinijeti pretilosti.

Nedostatak sna može utjecati na cirkadijalni ritam i dovesti do određenih promjena koje potiču nenamjerno debljanje.

Premalo sna može uzrokovati da tijelo općenito proizvodi previše hormona kortizola i inzulina te poremetiti razinu hormona koji signaliziraju glad i izazvati želju za hranom, uglavnom onom  bogatom mastima i ugljikohidratima.

Osim toga, ako je osoba budna do kasnih sati, veća je vjerojatnost da će navečer nešto 'grickati, što automatski znači i više kalorija.

Idealno vrijeme za održavanje zdrave težine je oko osam sati sna.

Saznajte više o uzrocima nesanice, metodama samopomoći i liječenju.
 

Prestanak pušenja

Poznato je da nikotin ubrzava metabolizam i istodobno smanjuje osjećaj gladi. Upravo to je razlog zašto neki ljudi nakon prestanka pušenja u početku mogu dobiti na težini jer se metabolizam usporava, a apetit pojačava. Iako se promjene u težini kao rezultat
prestanka pušenja razlikuju od osobe do osobe, većina dobije od dva do pet kilograma u mjesecima nakon prestanka pušenja.

Međutim, dobiti nekoliko kilograma je beznačajno u odnosu na prednosti prestanka pušenja za organizam. A treba znati i da je osjećaj pojačane gladi privremen i trebao bi prestati nakon nekoliko tjedana, što može olakšati gubitak nakupljenih kilograma.
 

Sjedilački način života / nedostatak tjelesne aktivnosti

Neaktivnost je čest uzrok ne samo nenamjernog debljanja nego i raznih kroničnih bolesti.

Sjedilački način života uključuje uredski posao, puno vremena provedenog u automobilu ili pred TV ekranom, odnosno računalom itd. 

Da i manje promjene mogu napraviti veliku razliku pokazuju rezultati jedne tromjesečne studije na 317 radnika, koja je otkrila da zamjena samo jednog sata sjedenja s jednim satom stajanja tijekom radnog dana smanjuje ukupnu masnu masu i opseg struka, a istodobno povećava mišićnu masu.

Dakle, uputno je manje gledanja televizije, a više šetnje, razgibavanje za vrijeme uredske pauze, više vožnje biciklom i hodanja, a manje vožnje automobilom i drugih oblika aktivnosti prema preferencijama.
 

Nenamjernom debljanju mogu doprinijeti i neka stanja mentalnog zdravlja kao što su depresija, anksioznost ili bipolarni poremećaj.  Osobe koje pate od navedenih stanja možda koriste hranu kao način suočavanja s problemima pa jedu previše ili biraju nekvalitetnu hranu.

I poremećaj prejedanja, kojeg karakteriziraju ponavljajuće epizode nekontroliranog prejedanja, može biti odgovoran za nenamjerno debljanje

Osim toga, debljanje je i nuspojava uobičajenih lijekova koji se koriste u slučaju poremećaja mentalnog zdravlja, poput antidepresiva i antipsihotika.
 

Depresija kao uzrok nenamjernog debljanja

U slučaju depresije stvara se krug koji je teško prekinut - osobe s depresijom imaju veću vjerojatnost da će razviti pretilost, odnosno osobe s pretilošću imaju veću vjerojatnost da će razviti depresiju.

Depresija može dovesti do izlučivanja povećane razine kortizola (hormona stresa), koji može uzrokovati nakupljanje masnoće oko trbuha.

Ujedno može biti izvor manjka motivacije za vježbanje ili bilo koju drugu aktivnost.

Treba spomenuti i debljanje kao nuspojavu nekih antidepresiva koji se koriste u liječenju ovog mentalnog poremećaja.
 

I neka zdravstvena stanja, koja utječu na metabolizam, mogu biti razlog nenamjernog i neobjašnjivog debljanja, a mogu uključivati:

• endokrine poremećaje
  • sindrom policističnih jajnika (PCOS)
  • hipotireoza
  • inzulinska rezistencija
  • povišena razina kortizola
• edem
• rak
• metabolički sindrom
• dijabetes.

Sindrom policističnih jajnika i debljanje

Sindrom policističnih jajnika (PCOS) je najčešći endokrinološki poremećaj kod žena u reproduktivnoj dobi, kojeg karakteriziraju višestruke hormonalne i metaboličke abnormalnosti.

Njegov službeni naziv je promijenjen u poliendokrini metabolički sindrom jajnika (PMOS), sa svrhom poboljšanja dijagnoze i liječenja osoba s ovim složenim poremećajem.

Žene s PCOS-om često dožive debljanje. Razlog tome je što poremećaj u ovom sindromu otežava tijelu korištenje hormona inzulina, odnosno dovodi do inzulinske rezistencije, a to rezultira  povećanjem razine inzulina i glukoze u krvi.

Visoka razina inzulina povećava proizvodnju androgena, muških hormona, što se manifestira simptomima poput pojačanog rasta dlaka na tijelu, akni, neredovite menstruacije i debljanja.

Kako je ovo debljanje potaknuto muškim hormonima, mast se obično nakuplja u zoni trbuha.

Osim problema s plodnošću, žene s PCOS-om imaju veću vjerojatnost razvoja višestrukih problema povezanih s debljanjem i inzulinskom rezistencijom - dijabetes tipa 2, apneja u snu, visoki kolesterol, visoki krvni tlak, rak endometrija. Neki od ovih poremećaja mogu dovesti i do bolesti srca.


 

Hipotireoza i debljanje

Hormoni štitnjače sudjeluju u kontroli metabolizma, otkucaja srca, temperature, raspoloženja i brojnih drugih funkcija.

U slučaju smanjene funkcije štitnjače (hipotireoza) smanjena je razina hormona štitnjače što za posljedicu ima smanjenje bazalnog metabolizma i općenito usporavanje metaboličkih procesa, slabije sagorijevanje kalorija i povećanu vjerojatnost debljanja te pojave mnogih drugih simptoma.

Uzrok debljanja kod osoba s hipotireozom je složen i nije uvijek povezan s prekomjernim nakupljanjem masti. Većina dobivene dodatne težine je posljedica prekomjernog nakupljanja soli i vode.

Ovisno o stupnju izraženosti hipotireoze, općenito se štitnjači može pripisati dodatak od dva do četiri kilograma.

Ako je debljanje jedini simptom hipotireoze, manje je vjerojatno da je isključivo posljedica poremećaja u radu štitnjače

Treba imati na umu da, osim hormona štitnjače, postoje mnogi drugi hormoni, proteini i druge kemijske tvari koje su vrlo važne za kontrolu potrošnje energije i tjelesne težine, koje ujedno djeluju i na određene regulatorne centre u mozgu kao i neka tkiva.


 

Inzulinska rezistencija i debljanje

Inzulinska rezistencija je stanje u kojem stanice mišića, jetara i masne stanice ne prepoznaju inzulin pa ne mogu iskorištavati glukozu iz krvi za proizvodnju energije, što dovodi do porasta razine glukoze.

S druge strane, gušterača proizvodi sve više i više inzulina kako bi kompenzirala povećanje glukoze, što u konačnici dovodi i do povećanja ukupne razine inzulina u tijelu.

Kada tijelo ima višak glukoze koji ne koristi za stvaranje energije, ono ga pohranjuje kao masnoću, često oko struka.

Višak masnoće na trbuhu pogoršava inzulinsku rezistenciju jer smanjuje sposobnost tijela da učinkovito koristi inzulin. To je značajno jer je višak masnoće oko srednjeg dijela tijela čimbenik rizika za kardiovaskularne bolesti.

Višestruke studije pokazuju da povišena razina inzulina može uzrokovati debljanje. To je dijelom zato što inzulin djeluje kao hormon rasta, a povišena razina hormona rasta može potaknuti osjećaj gladi i povećati vjerojatnost unosa više hrane nego što je tijelu potrebno

S obzirom da gušterača izlučuje sve više i više inzulina, previše glukoze se ubacuje u stanice, što može dovesti čak i do pada glukoze u  krvi. To može biti razlog da tijelo traži brzi energetski poticaj kroz žudnju za hranom s visokim udjelom ugljikohidrata i šećera.

Nadalje, sve dok je otežan ulaz glukoze u stanice, tijelo „misli da je u stanju niske energije. U tom slučaju usporava se metabolizam kako bi se sačuvala energiju, smanjuje se broj kalorija koje se sagorijevaju i tijelo potiče da pohranjuje više masti.

Dugotrajna inzulinska rezistencija rezultira ne samo debljanjem nego i predijabetesom, a na kraju i dijabetesom tipa 2 te povećanim rizikom za bolesti srca


 

Povišena razina kortizola i debljanje

Kortizol je poznat kao hormon stresa jer se pojačano oslobađa kada je tijelo pod stresom i priprema ga za potencijalno opasne situacije:

• tijelo dobiva poticaj energije - pojačava se broj otkucaja srca, a može i žudjeti za slatkom i masnom hranom koja pruža brzi izvor energije
• istodobno neke funkcije se usporavaju, primjerice metabolizam.

 
Za oko četiri sata nakon stresne reakcije, razina kortizola  i  tjelesnih funkcija trebala bi se vratiti u normalu.

Ako razina kortizola ostane povišena dulje vrijeme, može dovesti do nenamjernog debljanja.

Stanja u kojima je razina kortizola dulje vrijeme povišena su uzimanje oralnih kortikosteroidnih lijekova za liječenje određenih stanja ili bolest poput Cushingovog sindroma.

Cushingov sindrom je rijedak endokrini poremećaj koji se javlja kada u tijelu postoji previše kortizola, s tim da uzrok može biti:

• endogeni - tijelo proizvodi previše kortizola, obično zbog tumora na hipofizi ili nadbubrežnoj žlijezdi
• egzogeni - dugotrajna upotreba kortikosteroidnih lijekova, što je češći uzrok.

Edem i debljanje

Edem je stanje prekomjernog nakupljanja tekućine u tkivima, najčešće na nogama (na stopalima i oko gležnjeva), ili na rukama, licu, trbuhu…, što dovodi i do nenamjernog dobivanja na težini. Razlozi pojave su brojni.

Edem može biti simptom sljedećih medicinskih stanja:

• kongestivno zatajenje srca - stanje u kojem srce ne pumpa dovoljno snažno. Nagli porast tjelesne težine - 1-1,5 kg dnevno ili više od 2,5 kg tjedno - može značiti da se stanje pogoršava kod osobe koja već pati od ovog stanja. U tom slučaju moguća je pojava i drugih simptoma kao što su ubrzan puls, otežano disanje zbog nakupljanja tekućine u plućima (plućni edem), visoki krvni tlak, gubitak pamćenja, zbunjenost i dr.
• ciroza jetre - finalni stadij bolesti jetre u kojoj se jetreno tkivo postupno zamjenjuje ožiljnim tkivom. Karakteristična je pojava ascitesa, tj.slobodne tekućine u prostoru potrbušnice.
• kronična bolest bubrega - naglo debljanje ili oticanje nogu, gležnjeva ili stopala može ukazivati ​​na bolest bubrega, poput zatajenja bubrega ili nefrotskog sindroma. Ostali simptomi koji mogu ukazivati ​​na problem s bubrezima uključuju umor, natečene oči,  gubitak apetita, probleme sa spavanjem, suhu kožu koja svrbi, čestu potrebu za mokrenjem, krv u mokraći, grčeve u mišićima.

 
Do pojačanog zadržavanja tekućine može dovesti i prehrana jako bogata solju.
 

Rak i debljanje

Neobjašnjivo debljanje može se dogoditi kod bilo koje vrste raka, obično u kasnijim fazama bolesti ako tumori narastu ili se počne zadržavati tekućina (obično u nogama ili trbuhu).

Zadržavanje tekućine češće se događa u slučaju raka jajnika i raka debelog crijeva.

Razlog pojave nenamjernog debljanja mogu biti i lijekovi  koji se koriste u liječenju raka, što se posebno odnosi na rak dojke, prostate ili jajnika.
 

Metabolički sindrom i debljanje

Metabolički sindrom je skupina stanja koja zajedno povećavaju rizik od kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa tipa 2 i moždanog udara. Može dovesti i do drugih zdravstvenih problema, poput ateroskleroze i oštećenja organa.

Osoba ispunjava kriterije za metabolički sindrom ako ima barem tri od sljedećih znakova:

• prekomjeran opseg trbuha
• povišeni trigliceridi
• niska razina HDL kolesterola
• povišena razina šećera u krvi
• visoki krvni tlak.

Dijabetes i debljanje

Pojava neočekivanog i nenamjernog debljanja moguća je kod oba tipa dijabetesa, posebno kod dijabetesa tipa 2.

Obično je povezano s prehranom, lijekovima i nižom razinom tjelesne aktivnosti.

Neki podaci ukazuju na to da i inzulinska rezistencija može smanjiti energiju i povećati apetit.
 

Uzrok nenamjernog debljanja mogu biti i neki lijekovi koji se izdaju na recept, odnosno njihove nuspojave kao što su:

• promjena načina na koji tijelo apsorbira, prerađuje i pohranjuje hranjive tvari
• usporavanje metabolizma - tijelo sporije sagorijeva kalorije
• povećanje apetita - pojačan unos hrane
• zadržavanje tekućine.

Kategorije lijekova koji mogu uzrokovati debljanje

Lijekovi koji mogu uzrokovati nenamjerno debljanje su:

• lijekovi za dijabetes - poput antihiperglikemika i inzulina
• antipsihotici - lijekovi koji se koriste se za liječenje poremećaja poput shizofrenije i bipolarnog poremećaja
• antidepresivi - debljanje je nezgodna nuspojava antidepresiva. Međutim, i sama depresija može uzrokovati promjene u težini, dok neke osobe doživljavaju debljanje nakon početka liječenja antidepresivima jednostavno zato što se osjećaju bolje pa im se popravlja apetit. U svakom slučaju nije uputno samostalno prekidati liječenje ili mijenjati lijek nego se treba savjetovati s liječnikom o eventualnoj promjeni plana liječenja.
• lijekovi za epilepsiju
• kontracepcijske tablete - smatra se da neke žene koje uzimaju kombinirane tablete (estrogeni progesteron) mogu doživjeti određeno debljanje koje je povezano sa zadržavanjem tekućine, no to je obično kratkotrajno. U svakom slučaju potrebno je razgovarati s liječnikom i ne poduzimati samostalne radnje u smislu prekida ili promjene propisane terapije.
• kortikosteroidi - poznato je da kortikosteroidi, poput prednizona, uzrokuju debljanje. Glavni razlozi za ovakav učinak su pojačan apetit s jedne i zadržavanje tekućine s druge stane. Osim toga, tijekom terapije privremeno se mijenja i mjesto zadržavanja masnoće u tijelu (lice, trbuh, stražnji dio vrata). I u ovom slučaju nije uputno samostalno prekidati ili mijenjati terapiju bez dogovora s liječnikom jer to može dovesti do ozbiljnih problema.
• antihipertenzivi - primjerice beta-blokatori, lijekovi koji blokiraju djelovanje adrenalina i noradrenalina na srce te usporavaju rad srca i smanjuju krvni tlak
• neki lijekovi protiv raka (posebno raka dojke, prostate ili jajnika).

 
Nisu svi lijekovi u ovim kategorijama uzrok promjene u tjelesnoj težine. No, ako pacijent sumnja da je debljanje povezano s lijekovima koje uzima ili s temeljnim zdravstvenim stanjem, važno je razgovarati s liječnikom prije prilagodbe ili prestanka uzimanja lijeka.

Nenamjerno debljanje rijetko postoji kao samostalan simptom. Obično je praćeno nizom hormonalnih i metaboličkih poremećaja koji mogu utjecati na različite organske sustave.

Mogući prateći simptomi nenamjernog debljanja su:

• povećanje tjelesne težine - prisutno unatoč stabilnom unosu kalorija, s tim da se masno tkivo većinom nakuplja u zoni trbuha
• otežano skidanje nakupljenih kilograma - unatoč uloženim naporima (manji kalorijski  unos, pojačano vježbanje) ne dolazi do zadovoljavajućeg gubitka težine, u pozadini čega obično stoji inzulinska rezistencija i poremećaj hormonalnog statusa
• pojačan apetit i/ili žudnja za slatkim - poremećaj u metabolizmu glukoze može dovesti do jače žudnje za unosom hrane bogate ugljikohidratima i povećanog kalorijskog unosa
• stalno prisutan osjećaj umora i manjka energije - moguće vezan uz metabolički i hormonalni poremećaj
• poremećaj spavanja - s debljanjem su obično vezani poremećaji spavanja kao što su nesanica, apneja u snu ili loša kvaliteta sna. San direktno utječe na hormone leptin i grelin koji reguliraju apetit.
• probavne tegobe - zbog mogućeg poremećaja u crijevnom mikrobiomu, javljaju se simptomi poput promjena u navici pražnjenja crijeva, nadutosti, konstipacije. Te promjene mogu utjecati na proces apsorpcije i metaboličke procese.
• hormonalne promjene - kod muškaraca se mogu uočiti promjene u razini testosterona i mišićnoj masi, dok se kod žena mogu uočiti poremećaji menstruacijskog ciklusa, simptomi sindroma policističnih jajnika, pojačana dlakavost, akne i sl.
• oticanje - nakupljanje tekućine u pojedinim dijelovima tijelo često je vidljivo kao natečenost stopala, gležnjeva, potkoljenica, ruku, trbuha.

Kako razlikovati zadržavanje vode od nakupljanja masnog tkiva - test udubljenja prstom

Ako se težina brzo mijenja, za nekoliko kilograma u roku od nekoliko sati ili dana, bez značajnih promjena u prehrani ili tjelesnoj aktivnosti, vjerojatno se radi o zadržavanju vode, a ne o nakupljanju masti, jer se masnoća ne nakuplja tako brzo.

Glavni simptom tjestastog edema je udubljenje koje nastaje nakon pritiska na otečeno područje, koje se ponovo puni nakon prestanka pritiska.

Ovakva vrsta edema na gležnjevima može biti vidljiva i nakon skidanja čarapa, kada se uočava udubljenje u koži u području gornjeg ruba čarape.
 

U slučaju pojave nenamjernog debljanja svakako je potrebno najprije se obratiti svom obiteljskom liječniku.

Dijagnostički proces kreće od razgovora i prikupljanja osnovnih anamnestičkih podataka i fizikalnog pregleda.

Temeljem dobivenih informacija, kao i otprije postojećih saznanja o pacijentu liječnik može postaviti sumnju na moguće razloge i zatražiti daljnju obradu.

Koje pretrage će tražiti i kojem specijalisti će pacijenta eventualno uputiti ovisi o diferencijalnoj dijagnozi, odnosno postavljenoj sumnji na moguće bolesti ili stanja koji bi mogli biti razlogom nenamjernog debljanja.

S obzirom da neki od prethodno navedenih pratećih simptoma mogu postojati istodobno, svakako je potrebna pomna dijagnostička obrada.
 

Što uključuje osnovna dijagnostička obrada

Osnovna dijagnostička obrada obično uključuje:

• laboratorijsku obradu - može detektirati hormonalne, metaboličke i upalne poremećaje:
• uobičajeni laboratorijski testovi - razina glukoze u krvi, razina inzulina, glikozilirani hemoglobin, profil lipida (lipidogram), TSH, FT4 (slobodni T4)…
• funkcionalni testovi - npr. mjerenje razine spolnih hormona
• mjerenje bazalnog metabolizma
• mjerenje indeksa tjelesne mase
• slikovne pretrage - UZV štitnjače, UZV abdomena itd.

 
Rezultati pretraga mogu potvrditi sumnju na poremećaj u pozadini, ali i biti razlog za dodatne ciljane i specifičnije pretrage.
 

U neki slučajevima nenamjerno debljanje može biti razlog za zabrinutost.

Važno je savjetovati se s liječnikom u slučaju da se primijeti bilo što od sljedećeg:

• iznenadno ili prekomjerno debljanje bez ikakvih promjena u načinu života
• teškoće s gubitkom težine unatoč uloženim mjerama
• neobjašnjivo debljanje koje prate drugi simptomi poput promjene apetita, umora, prekomjernog znojenja ili hladnoće, gubitka kose, lupanja srca, otežanog disanja, promjene vida, vrućice itd. 
• brzo debljanje u kratkom vremenskom razdoblju.

Promjene životnih navika

Ako je nenamjerno debljanje rezultat načina života, najbolji način za upravljanje jesu zdrave promjene životnih navika, s dokazanim učinkom, koje trebaju postati dnevna rutina, a ne samo privremeni pokus.

Pozitivne promjene životnih navika mogu uključivati sljedeće mjere:

• ​​promjene u prehrani - savjetovanje s liječnikom ili dijetetičarem u planiranju obroka koji najbolje odgovaraju životnom stilu; primjerice u slučaju inzulinske rezistencije ili jednostavno kod prekomjernog unosa visokokalorične hrane
• redovito vježbanje - prilagođeno zdravstvenom stanju i kondiciji; za početak malo više hodanja svaki dan, vožnja bicikla ili druge aktivnosti prema afinitetu
• regulacija sna - primjena metoda samopomoći kod nesanice; pomaže u regulaciji lučenja leptina i grelina
• upravljanje stresom - prepoznati okidače stresa, naučiti kako se s njim nositi i kako upravljati stresom; manje stresa znači manje skokove kortizola i njegovih popratnih negativnih posljedica.

Kako bi se pratio napredak, uputno je:

• vagati se svaki dan u isto vrijeme, najbolje ujutro nakon pražnjenja mjehura i bez odjeće
• zapisivati sve promjene u težini i eventualno uočene poveznice i svoja saznanja podijeliti s liječnikom.

I male promjene životnih navika mogu napraviti veliku razliku u upravljanju nenamjernim debljanjem.

Stručna podrška za emocionalne čimbenike

Ako emocionalni čimbenici doprinose nenamjernom debljanju, savjetuje se potražiti stručnu pomoć psihoterapeuta ili savjetnika.

Stručnjak može pomoći u razvijanju i usvajanju zdravih mehanizama suočavanja i rješavanju svih temeljnih emocionalnih problema koji mogu uzrokovati nenamjerno debljanje.

Kada su medicinska intervencija i terapija neizbježne

Uvažavajući raznolikost mogućih uzroka nenamjernog debljanja pa tako i pristupa u njegovu rješavanju, posebno treba istaknuti bolesti i stanja kao pozadinski uzrok.

Neke od organskih bolesti koje mogu biti uzrok nenamjernog debljanja i koje zahtijevaju liječenje su, primjerice, hipotireoza, sindrom policističnih jajnika, Cushingov sindrom itd.
 

Što se ne smije raditi - zablude i opasni savjeti

U pokušaju rješavanja problema nenamjernog debljanja, ljudi često griješe zbog nepromišljenih odluka koje se temelje na lošim online savjetima ili nestručnim savjetima ljudi iz njihove okoline.

Ono što se nikako ne bi smjelo raditi u cilju rješavanja nenamjernog debljanja je:

• samoinicijativno prestajanje uzimanja terapije postojeće bolesti - ako je liječnik propisao lijekove za postojeću bolest, treba ih uzimati točno prema uputi. Ako postoji sumnja da je nenamjerno debljanje vezano uz određeni lijek koji se uzima, obavezno se treba savjetovati s liječnikom o eventualnoj korekciji terapije ili alternativama, a ne samoinicijativno prekidati terapiju.
• uspoređivanje ​​s drugim ljudima koji uzimaju isti lijek - nisu svi ljudi iskusili iste nuspojave istog lijeka. Čak ako je lijek doveo do gubitka težine kod druge osobe, taj učinak ne mora vrijediti u vašem slučaju.
• uzimanje diuretika i tzv. 'detoks' preparata bez nadzora
• ignoriranje simptoma
• provođenje restriktivnih dijeta koje za posljedicu imaju 'yo-yo efekt'.
   

Zašto se debljam, a gotovo ništa ne jedem?

Unatoč minimalnom unosu kalorija, sjedilački način života i dalje može uzrokovati debljanje ako se konzumira više kalorija nego što ih se sagorijeva.

Osim toga, debljanje mogu uzrokovati i stres, uzimanje određenih lijekova, metaboličke promjene, hormonska neravnoteža, promjene crijevne mikrobiote ili neko zdravstveno stanje.

Što se smatra alarmantnim znakom kod debljanja?

Brzi porast težine se smatra alarmantnim znakom jer često signalizira zadržavanje tekućine, a ne porast masnog tkiva.

Može ukazivati na neka temeljna zdravstvena stanja poput bolesti srca, bubrega ili jetara, koja zahtijevaju liječenje.

Primjerice, Američko udruženje za srce preporučuje traženje liječničke pomoći ako se osoba udeblja 1 do 1,5 kilogram u jednom danu ili 2,5 kg ili više u tjednu jer to može biti znak zatajenja srca.

Što je razlog da netko dobije i do 2,5 kg u jednom danu?

Normalno je da ljudi imaju kratkotrajne fluktuacije težine. Na primjer, tijelo može varirati između jedan i dva kilograma unutar tri dana, što može biti posljedica crijevnog sadržaja, zaliha glikogena, zaliha vode, zaliha labilnih proteina.
 

Koji je najčešći uzrok neobjašnjivog debljanja?

Nenamjerno debljanje je u većini slučajeva uzrokovano životnim stilom i ponašanjem ili starenjem.
 

Koje bolesti uzrokuju nenamjerno debljanje?

Neobjašnjivo debljanje mogu uzrokovati medicinska stanja kao što su smanjena funkcija štitnjače (hipotireoza), sindrom policističnih jajnika, Cushingov sindrom, poremećaj u radu crijeva itd..

Može li pretjerano analiziranje (anksioznost / stres) uzrokovati debljanje?

Stres i anksioznost mogu biti uzroci nenamjernog debljanja jer u tim situacijama upravo hrana može biti način na koji se osoba nosi s problemom, birajući pri tom hranu niske kvalitete ili previše jede.
 

Koje se pretrage provode kod neobjašnjivog debljanja?

Pretrage su usmjerene na dokazivanje pretpostavljenog uzroka nenamjernog debljanja.

Osnovne pretrage koje se provode u slučaju nenamjernog debljanja uključuju laboratorijske pretrage (glukoza, inzulin, glikozilirani hemoglobin, lipidogram, TSH, FT4…), funkcionalne testove (npr. mjerenje razine spolnih hormona), slikovne pretrage (UZV štitnjače, UZV abdomena..)…

Po potrebi se provode i specifične pretrage.
 

Koji hormonski disbalans uzrokuje debljanje?

Promjene u lučenju spolnih hormona, koje se događaju u određenim fazama života, povećavaju vjerojatnost neočekivanog debljanja. To se posebno odnosi na pubertet, reproduktivnu dob (menstruacijski ciklus / trudnoća) i menopauzu.
 

ODRICANJE OD ODGOVORNOSTI

Sadržaj na ovoj stranici služi samo u informativne svrhe i ne zamjenjuje stručni medicinski savjet, dijagnozu ili liječenje.

Uvijek se posavjetujte s kvalificiranim zdravstvenim djelatnikom u vezi s bilo kojim zdravstvenim stanjem.