Nenamjeran gubitak težine - uzroci i liječenje

Neobjašnjivi (nenamjeran) gubitak težine je primjetan pad tjelesne težine koji se javlja čak i ako osoba ne pokušava smršavjeti, odnosno nije rezultat prehrane, tjelovježbe ili promjene načina života. Može se pojaviti nakon gubitka apetita ili unosa iste količine kalorija kao inače.

Iako nije poznata točka u kojoj nenamjeran gubitak težine postaje zabrinjavajući, liječnička procjena je potrebna ako se izgubi više od  pet posto težine u šest do 12 mjeseci, osobito kod starijih osoba, kod kojih čak i gubitak manji od pet posto tjelesne težine može biti znak ozbiljnog stanja.

Neobjašnjivi gubitak težine može se pojaviti kod bilo koga, međutim, najčešći je i najozbiljniji kod osoba starijih od 65 godina i osoba s već postojećim zdravstvenim problemima.



Neobjašnjivi gubitak težine može biti potaknut stresom, ali i ukazivati na temeljno zdravstveno stanje, odnosno biti simptom ozbiljnog stanja ili bolesti, stoga je važno obratiti se liječniku.

Dulje razdoblje gubitka težine može dovesti do pothranjenosti zbog slabog unosa hranjivih tvari. To je posebno izraženo u slučaju probavih poremećaja poput celijakije  koja utječe na to kako tijelo apsorbira hranjive tvari.

U ovom članku saznajte koji su mogući uzroci neobjašnjivog gubitka težine, kada posjetiti liječnika te što podrazumijevaju dijagnostika i liječenje.
 

ŠTO UTJEČE NA TJELESNU TEŽINU?
​
Na tjelesnu težinu utječu unos kalorija, razina aktivnosti i cjelokupno zdravstveno stanje.

Određeni utjecaj ima i sposobnost apsorpcije hranjivih sastojaka iz hrane tijekom probave, kao i ekonomski i društveni čimbenici.

Neobjašnjivi gubitak težine ima mnogo potencijalnih temeljnih uzroka, koji sežu od upalnih stanja do psiholoških poremećaja. Može biti posljedica kratkotrajne bolesti (poput gripe ili prehlade), dogoditi se nakon događaja koji je promijenio život ili nekog stresnog događaja, no najčešće je posljedica kroničnog zdravstvenog stanja. U nekim slučajevima uzrok nije moguće pronaći.

Mogući uzroci neobjašnjivog gubitka težine

• Rak. Pojačava upalu, potiče gubitak mišića i ometa hormone koji reguliraju apetit. Maligne stanice mogu koristiti više energije ili proizvoditi kemijske supstancije koje mijenjaju način na koji se probavlja hrana. Rastući tumor također može povećati potrošnju energije u mirovanju. 
• Demencija. Bolest je koja slabi sposobnost razmišljanja i pamćenja, kao i društvene vještine. U kasnijim fazama moguće je da oboljela osoba zaboravi jesti ili joj je teže žvakati ili gutati. Kronične infekcije, posebne dijete i lijekovi koji se koriste za liječenje demencije mogu pogoršati gubitak težine.
• Problemi sa zubima. Dovode do slabijeg unosa hranjivih tvari zbog čega dolazi do pothranjenosti i gubitka težine.
• Otežano gutanje. Poteškoće s gutanjem razlog su slabijeg unosa hranjivih tvari zbog čega dolazi do pothranjenosti i gubitka težine.

• Depresija (veliki depresivni poremećaj) ili drugi poremećaji raspoloženja. Utječe na dijelove mozga koji kontroliraju apetit. To može dovesti do lošeg apetita i, na kraju, gubitka težine. Kod nekih ljudi depresija može povećati apetit. Simptomi se razlikuju od osobe do osobe.
• Dijabetes. Inzulin je hormon koji omogućuje ulaz glukoze u stanice. Ako tijelo ne proizvodi inzulin ili ga ne može koristiti na način na koji treba, stanice ostaju bez goriva pa tijelo misli da gladuje i počinje sagorijevati masno tkivo i mišiće te posljedično gubi na težini.
• Hiperkalcemija (visoka razina kalcija u krvi).
• Hipertireoza (pretjerano aktivna štitnjača). Kada štitnjača proizvodi previše hormona to ubrzava metabolizam pa se sagorijeva više kalorija i gubi na težini.
• Hiponatrijemija (niska razina natrija u krvi).
• Neki lijekovi. Lijekovi koji se koriste za liječenje određenih zdravstvenih stanja mogu ubrzati metabolizam tako da se sagorijeva više kalorija ili je manje izražena glad. To mogu biti stimulansi, lijekovi za kemoterapiju, antidepresivi, lijekovi za dijabetes tip 2.
• Prethodni moždani udar ili neurološki poremećaji (poput Parkinsonove bolesti i Alzheimerove bolesti). Gubitak težine može biti povezan s promjenama u metabolizmu.
• Nedijagnosticirani poremećaj prehrane. Na primjer anoreksija nervoza, bulimija nervoza itd.

 

 
Manje uobičajena stanja koja kao jedan od simptoma mogu uključivati ​​i gubitak težine

• Addisonova bolest (adrenalna insuficijencija). Rijetko je stanje u kojem imunosni  sustav napada nadbubrežne žlijezde, zbog čega one ne proizvode dovoljno hormona poput kortizola i aldosterona. Kortizol regulira mnoge funkcije, uključujući metabolizam i apetit. Niska razina kortizola može uzrokovati želučane probleme kao što su mučnina, povraćanje, bolovi u trbuhu i, u nekim slučajevima, proljev, što sve utječe na gubitak apetita i na kraju dovodi do gubitka težine.
• Amiloidoza. Nakupljanje abnormalnih proteina u organima.
• KOPB (kronična opstruktivna plućna bolest). Progresivna bolest pluća koja uključuje emfizem i kronični bronhitis. U kasnijim fazama može uzrokovati gubitak težine jer otežano disanje sagorijeva mnogo kalorija.
• Ovisnosti. Droge, alkohol.
• Kongestivno zatajenje srca. Razvija se kada srce ne može pumpati dovoljno krvi na periferiju. U tom slučaju i probavni sustav ne može primiti dovoljno krvi, zbog čega je moguće osjećati sitost (čak i kad se ne jede) i mučninu u želucu.
• Kronične infekcije
  • AIDS. Napredni oblici često uzrokuju gubitak težine zbog nedostatka hranjivih tvari i smanjenu glad uzrokovanu simptomima bolesti
  • Tuberkuloza. Gubitak tjelesne težine i smanjeni apetit glavni su simptomi, ali razlozi nisu u potpunosti razjašnjeni.
• Gastrointestinalni poremećaji
  • Infekcije parazitima.
  • Peptički ulkus.
  • Celijakija. Nepodnošljivost glutena može oštetiti stjenku crijeva i otežati tijelu resorpciju hranjivih tvari, što posljedično može dovesti do gubitka težine.
  • Upalne bolesti crijeva (ulcerozni kolitis, Crohnova bolest). Dovode tijelo u kataboličko stanje, što znači da stalno koristi energiju. Također ometa grelin (hormon gladi) i leptin (hormon sitosti) što rezultira smanjenim apetitom.
• Zlouporaba lijekova na recept.
• Autoimuna upalna stanja
  • Reumatoidni artritis (RA). Iako se procjenjuje da dvije trećine oboljelih imaju prekomjernu težinu ili pretilost, neki mogu doživjeti gubitak težine. Razlog može biti taj što kronična upala „tjera“ tijelo da koristi više energije. Osim toga, oboljeli mogu doživjeti gubitak mišićne mase jer ih upala zglobova sprječava u redovitoj tjelesnoj aktivnosti. Isto tako, neki lijekovi koje oboljeli uzimaju mogu izazvati nuspojave, poput proljeva i gubitka apetita, što također može pridonijeti gubitku težine.
  • Lupus. Uzrokuje probleme s probavom i apsorpcijom hranjivih tvari, a gubitak težine često je rani simptom.

Neobjašnjivi gubitak težine može biti simptom različitih stanja. Isto tako, ovisno o tome što je uzrokovalo gubitak težine, simptomi se jako razlikuju.

Kad je u pitanju fizički izgled, možda će se primijetiti kako odjeća drugačije pristaje ili se mijenja oblik lica, budući da je to područje na kojem mnogi ljudi mogu vidjeti početne učinke mršavljenja. Međutim, neki ljudi postanu svjesni da su smršavili tek nakon što se izvažu.

Nenamjerni gubitak tjelesne težine zbog bolesti može se pojaviti zajedno s vrućicom, gubitkom apetita, nelagodom ili bolovima u trbuhu, mučninom, povraćanjem, proljevom, zatvorom, krvarenjem iz debelog crijeva, osjećajem umora, češćim infekcijama i brojnim drugim simptomima.



Djeca koja nenamjerno gube na težini također mogu imati promjene u apetitu, nervozu oko određene hrane, fizički manji rast (ako problem dulje traje), bolove u trbuhu ili groznicu.

S obzirom da neki lijekovi kao nuspojavu imaju nenamjeran gubitak težine, ako se tijekom njihova uzimanja to primijeti svakako je potrebno savjetovanje s liječnikom.

Trebali biste se posavjetovati sa svojim liječnikom ako ste izgubili više od pet posto tjelesne težine u razdoblju od šest do 12 mjeseci. Ovo je osobito važno ako uz to primjećujete i druge simptome.

Ako se primijeti nenamjeran gubitak težine, uputno je pratiti što se događa (kad je počeo, povezuje li se s nekim stanjem ili događajem, prate li ga drugi simptomi i koji…) jer će te informacije biti korisne liječniku u postavljanju dijagnoze.

U procesu dijagnostike nenamjernog gubitka težine, osim fizikalnog pregleda, veliku ulogu ima dobro uzeta anamneza, koja uzima u obzir simptome, lijekove, opće mentalno i tjelesno stanje, kao i postojeća medicinska stanja.

Imajući u vidu moguće uzroke, postavljaju se ciljana pitanja koja mogu pomoći u eliminaciji nekih uzroka, odnosno postavljanju sumnje na mogući uzrok.

Neka od mogućih pitanja su: Jeste li promijenili način prehrane? Jeste li nedavno bolovali? Osjećate li se češće umorno?  Jeste li imali problema s probavom, poput proljeva ili zatvora? Jeste li počeli uzimati neke nove lijekove? Imate li problema sa zubima? Imate li problema s gutanjem?...

Budući da uzrok nenamjernog gubitka težine može uvelike varirati, odgovori na pitanja pomažu liječniku odrediti jesu li potrebne dodatne pretrage i koje kako bi se potvrdila sumnja na mogući proces u pozadini.

Pretrage mogu uključivati:

• laboratorijske pretrage
  • analiza krvi - kompletna krvna slika (KKS), željezo, metabolički parametri, razina određenih vitamina i/ili minerala, funkcija jetre, funkcija štitnjače, C-reaktivni protein, glukoza u krvi (GUK) itd.
  • analiza mokraće 
• pregled stolice na okultno krvarenje - pozitivan nalaz može ukazivati na određene probavne poremećaje koji utječu na sposobnost apsorpcije hranjivih tvari
• ciljane slikovne pretrage organa - rendgen, ultrazvuk, CT, MRI
• psihološka procjena - provjera stanja mentalnog zdravlja koje može utjecati na razinu apetita.

Ako su nalazi pretraga normalni i ne pokazuju jasan uzrok gubitka težine, liječnik može preporučiti pažljivo praćenje simptoma i općeg stanja tijekom tri do šest mjeseci kada se ponove ciljane pretrage.

Liječenje nenamjernog gubitka težine ovisi o temeljnom uzroku.

Ako je razlog neobjašnjivog gubitka težine stres, težina bi se trebala polako vraćati u normalu kako se stres smanjuje. Ako stres otežava život, može se predložiti psihološki tretman.

Ako je poremećaj prehrane u podlozi neobjašnjivog gubitka tjelesne težine, potrebno je upućivanje na odgovarajuće liječenje. Saznajte više o vrstama, simptomima i liječenju poremećaja prehrane.

Ako je neobjašnjivi gubitak težine posljedica neke bolesti, liječenje ovisi o postavljenoj dijagnozi.



Kako bi se spriječilo daljnje mršavljenje i nadoknadio manjak hranjivih tvari, poželjno je nutricionističko savjetovanje koje može uključivati izradu posebnog dijetalnog režima prehrane, kao i uzimanje određenih dodataka prehrani.

Također je moguće preporučiti manje rigorozne fizičke vježbe s ciljem obnove izgubljene mišićne mase.

Možda nije uvijek moguće spriječiti nenamjeran gubitak težine. Kad se on dogodi, to može biti znak ozbiljnog zdravstvenog problema koji zahtijeva odgovarajuću pozornost i njegu.

Međutim, u nekim slučajevima moguće je intervenirati prije nego proces mršavljenja naruši zdravstveno stanje.
 
Na primjer, u slučaju da novi lijek uzrokuje promjene u apetitu i težini, važno je obavijestiti liječnika kako bi mogao prilagoditi plan liječenja.

Ako su u pitanju problemi sa zubima, uputno je sanirati zubalo kako bi se osigurala nesmetana funkcija žvakanja.

Svaku kroničnu bolest ili kroničnu infekciju koja sa sobom nosi mogućnost nenamjernog gubitka težine trebalo bi kontinuirano liječiti i držati pod kontrolom koliko kod je moguće, a u slučaju pogoršanja žurno se savjetovati s liječnikom.