Edem - zašto, kada, kako, gdje?

Edem je medicinski pojam koji označava oticanje mekih tkiva zbog nakupljanja i zadržavanja tekućine u međustaničnom prostoru, što se može razviti u bilo kojem dijelu tijela.

Oticanje je ponekad vidljivo golim okom, kao na primjer u slučaju pojave na očima, rukama, šakama, nogama, stopalima i zglobovima. No, do oticanja može doći i unutar tijela, kada se javljaju simptomi u skladu s dijelom tijela u kojem se nakuplja i zadržava veća količina međustanične tekućine.

Edem nastaje zbog povećanog priljeva tekućine u međustanični prostor ili smanjenog odljeva vode iz međustaničnog prostora u kapilare i limfne žile.

Nekoliko je mogućih razloga koji rezultiraju nakupljanjem tekućine u međustaničnom prostoru.  

Na razini tkivnih kapilara u pitanju može biti povišen hidrostatski tlak u kapilarama pa zbog razlike tlakova dolazi do “prelijevanja” tekućine u međustanični prostor ili se radi o povećanoj propusnosti stijenke kapilara (npr. zbog infekcije, upale i sl.).  

Razlog pojave edema može biti i zastoj u protoku limfe (kombinacija suviška tekućine iz međustaničnog prostora zajedno s bjelančevinama, limfocitima i brojnim drugim tvarima i stanicama) što ometa njezino otjecanje.

I smanjenje osmotskog tlaka plazme (tekući dio krvi), npr. zbog gubitka bjelančevina, može biti uzrok pojave edema (npr. kod izgladnjivanja). 

Pojačani unos natrija (soli), koji na sebe veže vodu, ili njegovo nedostatno izlučivanje putem bubrega (npr. zbog bubrežne bolesti) također može biti jedan od uzroka pojave edema.

Općenito govoreći, edem može biti:

• lokaliziran - zahvaća određeni dio tijela i može biti posljedica zastoja u otjecanju limfe, alergijske reakcije (angioneurotski edem - otok mekih tkiva, osobito vjeđa, usnica i sl.), opstrukcije vene (npr. trombom) ili infekcije
• generaliziran - zahvaća cijelo tijelo i obično je posljedica zatajenja funkcije srca, bubrega ili jetara.

Pojavu edema možemo vezati i uz dio tijela u kojem se razvija pa u tom smislu razlikujemo:

• periferni edem - nakupljanje tekućine na periferiji, što uključuje ruke, šake, noge i stopala
• cerebralni edem - nakupljanje tekućine u mozgu (zbog traume, moždanog udara ili infekcije)
• plućni edem - nakupljanje tekućine u plućima (npr. zbog zatajenja srca)
• ascites - nakupljanje tekućine u trbušnoj šupljini (obično zbog bolesti jetara)
• limfedem - nakupljanje limfe (npr. zbog opstrukcije, odnosno oštećenja limfnih kapilara).

Više je uzroka nastanka edema, od kojih su neki više, neki manje ozbiljni. No, kao i u slučaju nekih drugih bolesti i stanja, točan uzrok pojave edema ponekad nije poznat i tada kažemo da se radi o idiopatskom edemu.

Načelno možemo reći da su uzroci razvoja nekih vrsta edema vezani uz stil života, dok u pozadini drugih nalazimo različite bolesti i/ili medicinska stanja.

Način života - Razlozi za pojavu edema povezani s navikama i načinom života uključuju predugo stajanje u istom položaju (npr. sjedenje ili stajanje dulje vrijeme), previše slane hrane, pretilost itd. U ovim slučajevima dolazi do povećanja hidrostatskog tlaka u kapilarama i “prelijevanja” tekućine u međustanični prostor. Ova vrsta edema nije zabrinjavajuća i moguće ju je izbjeći promjenom životnih navika (korekcijom prehrane i unosa soli, održavanjem zdrave tjelesne težine, izbjegavanjem predugog sjedenja ili stajanja, vježbanjem) koje doprinose održavanju dobre cirkulacije te smanjuju rizik pojave drugih zdravstvenih problema.


 

Fiziološka stanja - Uobičajene tjelesne promjene vezane uz trudnoću i menstruacijski ciklus mogu biti razlog za pojavu edema. Pojava edema tijekom trudnoće je sasvim uobičajena i bezopasna. Međutim, može biti i znak preeklampsije, ozbiljnog stanja koje se obično javlja nakon 20. tjedna trudnoće ili nakon poroda, kojeg karakterizira visok krvni tlak uz pojačan gubitak bjelančevina mokraćom, što rezultira oticanjem ruku, nogu ili cijelog tijela.

Nuspojava lijekova - U ovoj skupini nalaze se lijekovi protiv povišenog krvnog tlaka (koji šire krvne žile), nesteroidni protuupalni lijekovi, određeni lijekovi za liječenje dijabetesa (tiazolidindioni), antidepresivi, estrogeni, kontracepcijske pilule, itd.

Ozljede - mehaničke, kemijske, toplinske, električne.

Bolesti

• alergijske reakcije (npr. ubod kukca, lijekovi, hrana...); jedna od manifestacija je i angioneurotski edem koji se manifestira otokom kože, jezika, sluznice probavnog sustava i grkljana
• infekcije
• opstrukcija u limfnom sustavu (limfedem)
• kronična venska insuficijencija
• tromboza (stvaranje krvnog ugruška unutar krvne žile)
• zatajenje srca
• bolest jetara
• zatajenje bubrega.

Simptomi edema se razlikuju ovisno o vrsti, uzroku i mjestu njegova nastanka.

Najčešći simptomi vidljivog edema su otečenost tkiva, pojačana napetost kože uslijed rastezanja, moguće crvenilo kože u slučaju da je u podlozi nastanka edema infekcija, osjećaj težine u zahvaćenom dijelu, nelagoda i bol. Na pritisak prstima tkivo se udubljuje, a nakon popuštanja pritiska udubljenje neko vrijeme zaostaje (slično tijestu).
 

Ostali simptomi su obično povezani s osnovnom bolešću koja se nalazi u podlozi razvoja edema. U skladu s tim navodimo najvažnije bolesti/stanja koja mogu rezultirati pojavom edema.

Oštećenje mozga. U slučaju traume, moždanog udara, infekcije, neuroloških i drugih bolesti ili metaboličkog poremećaja može doći do razvoja edema mozga. Zbog edema mozga dolazi do povećanja intrakranijalnog tlaka, što se može očitovati različitim simptomima kao što su uznemirenost, glavobolja, hipertermija (jako povišena tjelesna temperatura), promjene stanja svijesti, poremećaji srčanog ritma i/ili disanja itd.

Kongestivno zatajenje srca. Razvija se kad srčane klijetke toliko oslabe da ne mogu dovoljno dobro pumpati pristiglu krv u cirkulaciju pa dolazi do zastoja krvi na periferiji i pojave edema na nogama, gležnjevima i stopalima, a  može uzrokovati i nakupljanje tekućine u plućima (plućni edem) i posljedično otežano disanje (dispneja) u naporu ili mirovanju.

Kronična bolest bubrega. U ovom slučaju edem se najčešće javlja na periferiji -  oko očiju i na nogama, a nastaje zbog viška tekućine i natrija u cirkulaciji zbog slabijeg izlučivanja putem bubrega ili manjka proteina koji se pojačano izlučuju putem bubrega.

Ciroza jetara. Zbog dugotrajnog patološkog procesa koji uništava jetrene stanice, jetreno tkivo se postupno zamjenjuje vezivnim, manje funkcionalnim tkivom te se razvija ciroza. Jedan od simptoma ciroze je pojava slobodne tekućine u trbušnoj šupljini (ascites) i edema na nogama.

Slabost ili oštećenje vena na nogama. Kronična venska insuficijencija označava stanje u kojem, zbog djelovanja različitih nepovoljnih čimbenika, dolazi do oštećenja venskih zalistaka i venske stijenke, što posljedično otežava povratak venske krvi u srce. To dovodi do zastoja venske krvi na periferiji s pojavom edema na nogama. Ako dođe do razvoja duboke venske tromboze, obično rezultira iznenadnom pojavom otekline i bolova na jednom od ekstremiteta, što zahtijeva neodgodivu liječničku intervenciju. 
 

Oštećenje limfnog sustava. Kao posljedica smetnji u otjecanju limfe dolazi do njezina nakupljanja i razvoja limfedema, koji se manifestira oticanjem potkožnog tkiva. Limfedem najčešće zahvaća ruke ili noge, no može se razviti i na drugim dijelovima tijela. Iako su brojni razlozi za njegovu pojavu, često se razvije kao posljedica operativnog zahvata maligne bolesti s uklanjanjem pripadajućih regionalnih limfnih čvorova ili kao posljedica zračenja (zbog stvaranja ožiljnih promjena u limfnim čvorovima koje ometaju protok limfe).  

Nedostatak proteina. Značajno smanjena količina proteina kao rezultat nedostatnog unosa putem hrane ili zbog pojačanog izlučivanja uslijed bubrežne bolesti, nakon nekog vremena može dovesti do pojačanog nakupljanja tekućine i pojave edema.

Savjetovanje s liječnikom svakako je potrebno ako edem ne nestane u roku od nekoliko dana, ili se kojim slučajem pogorša. 

U sljedećim situacijama nije poželjno čekati, nego se treba odmah javiti liječniku: uz edem je izražena groznica i/ili visoka temperatura; koža iznad otekline je jako crvena, topla i bolna na dodir; oteklina je nastala iznenada; oteklina se pojavila samo na jednoj strani ruke ili noge; u slučaju postojeće srčane bolesti ako osjetite kratkoću daha, otežano disanje ili bol u prsima (mogući znakovi plućnog edema).  

U slučaju limfedema, moguće je poduzeti određene mjere koje će ga ublažiti: kompresija (nošenje posebne odjeće ili zavoja koji nježno stisnu zahvaćeni dio tijela i potiču otjecanje limfe), masaža (tzv. limfna drenaža kao posebna vrsta masaže koja potiče otjecanje limfe), njega kože i eventualnih rana (radi smanjenja rizika od infekcije kojoj je u ovom slučaju koža više podložna), vježbe (s ciljem jačeg otplavljivanja limfe).
 

Dijagnostički proces na prvom mjestu uključuje dobar fizikalni pregled - samog mjesta na kojem se edem razvio, te srca, pluća, abdomena i ostatka kože.

Potom slijedi uzimanje anamneze, tj. razgovor s pacijentom o svim detaljima oticanja (gdje, kad, kako, koliko dugo) te osvrtom na glavne parametre vezane uz druge organske sustave koji mogu biti relevantni za pojavu edema.   

Dobivene informacije često mogu biti dovoljne da se utvrdi uzrok edema. U suprotnom, rade se dodatne ciljane pretrage u ovisnosti o anamnestičkim podacima (pretrage krvi, mokraće, slikovne pretrage - rendgen, ultrazvuk, CT ili MR i sl.).