Hipertenzija - zašto je važno redovito mjeriti krvi tlak?
Temeljem izmjerenih vrijednosti krvnog tlaka procjenjuje se učinkovitost lijekova, prilagođava doza i daju dodatne preporuke, a mogu se izbjeći i komplikacije
Srčano-žilne bolesti vodeći su uzrok smrtnosti u svijetu. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, u zadnjih 30 godina broj osoba s hipertenzijom se udvostručio, a broj onih s nedijagnosticiranom bolešću veći je od 700 milijuna.
Visok krvni tlak ili hipertenzija jedan je od najčešćih zdravstvenih problema čiji rizik obolijevanja raste s godinama, a najučestaliji je u starijoj dobi. Srećom, visok krvni tlak lako se može dijagnosticirati, a prikladna terapija i sitne, ali bitne, promjene životnog stila mogu spriječiti ozbiljne komplikacije i sačuvati zdravlje.
Visok krvni tlak ili hipertenzija jedan je od najčešćih zdravstvenih problema čiji rizik obolijevanja raste s godinama, a najučestaliji je u starijoj dobi. Srećom, visok krvni tlak lako se može dijagnosticirati, a prikladna terapija i sitne, ali bitne, promjene životnog stila mogu spriječiti ozbiljne komplikacije i sačuvati zdravlje.
Tihi ubojica
Često zvan „tihi ubojica“, visok krvni tlak godinama se razvija bez ikakvih simptoma, a neliječen povećava rizik od angine pectoris, srčanog udara, moždanog udara, oštećenja bubrega, sljepoće i drugih komplikacija.
Studije pokazuju da se polovica bolesnika s povišenim krvnim tlakom nikad ne javi liječniku niti izmjeri tlak. Polovica od druge polovice se liječi, od čega samo polovica (12,5 posto od ukupnog broja bolesnika) učinkovito!
Krvni tlak određuje se prema količini krvi koju srce pumpa i količini otpora arterija prema protoku krvi. Što više krvi srce pumpa i što su uže arterije, viši je krvni tlak. Normalan krvni tlak iznosi 120/80 mmHg. Za dijagnozu hipertenzije, vrijednosti opetovana mjerenja krvnog tlaka trebaju biti veće od 140/90 mmHg u budnom stanju, odnosno 120/80 mmHg tijekom spavanja. Za oboljele od šećerne bolesti granična vrijednost krvnog tlaka je niža i iznosi 130/80 mmHg. Sve vrijednosti iznad te smatraju se povišenim krvnim tlakom.
Većina osoba ne osjeća simptome, čak ni kada je tlak opasno visok. Kad se simptomi pojave, često ih se pripisuje drugim problemima, jer nisu specifični. Hipertenzija se očituje crvenilom, subkonjuktivalnim krvarenjem (pucanje očnih kapilara), mučninom i vrtoglavicom. Suprotno popularnom vjerovanju, visok krvni tlak ne uzrokuje krvarenje iz nosa i glavobolju, osim u hipertenzivnoj krizi kada krvni tlak dosegne vrijednost koja ugrožava život.
Najbolji način kontrole hipertenzije je redovito mjerenje krvnog tlaka. Samokontrola je presudna u praćenju bolesti, jer se temeljem izmjerenih vrijednosti procjenjuje učinkovitost lijekova, eventualno prilagođava doza ili se daju dodatne preporuke za prehranu ili tjelesnu aktivnost, a mogu se izbjeći i neželjene komplikacije.
Studije pokazuju da se polovica bolesnika s povišenim krvnim tlakom nikad ne javi liječniku niti izmjeri tlak. Polovica od druge polovice se liječi, od čega samo polovica (12,5 posto od ukupnog broja bolesnika) učinkovito!
Krvni tlak određuje se prema količini krvi koju srce pumpa i količini otpora arterija prema protoku krvi. Što više krvi srce pumpa i što su uže arterije, viši je krvni tlak. Normalan krvni tlak iznosi 120/80 mmHg. Za dijagnozu hipertenzije, vrijednosti opetovana mjerenja krvnog tlaka trebaju biti veće od 140/90 mmHg u budnom stanju, odnosno 120/80 mmHg tijekom spavanja. Za oboljele od šećerne bolesti granična vrijednost krvnog tlaka je niža i iznosi 130/80 mmHg. Sve vrijednosti iznad te smatraju se povišenim krvnim tlakom.
Većina osoba ne osjeća simptome, čak ni kada je tlak opasno visok. Kad se simptomi pojave, često ih se pripisuje drugim problemima, jer nisu specifični. Hipertenzija se očituje crvenilom, subkonjuktivalnim krvarenjem (pucanje očnih kapilara), mučninom i vrtoglavicom. Suprotno popularnom vjerovanju, visok krvni tlak ne uzrokuje krvarenje iz nosa i glavobolju, osim u hipertenzivnoj krizi kada krvni tlak dosegne vrijednost koja ugrožava život.
Najbolji način kontrole hipertenzije je redovito mjerenje krvnog tlaka. Samokontrola je presudna u praćenju bolesti, jer se temeljem izmjerenih vrijednosti procjenjuje učinkovitost lijekova, eventualno prilagođava doza ili se daju dodatne preporuke za prehranu ili tjelesnu aktivnost, a mogu se izbjeći i neželjene komplikacije.
Što nam to „diže“ tlak?
Postoje dva tipa hipertenzije - primarna (esencijalna) i sekundarna hipertenzija.
Vrlo mali broj hipertenzivnih osoba ima sekundarnu hipertenziju, koja je posljedica neke jasno definirane organske bolesti koja se obično javlja iznenada i uzrokuje viši tlak nego primarna hipertenzija. Pojavu sekundarne hipertenzije mogu uzrokovati opstruktivna apneja tijekom spavanja, bubrežna bolest, problemi s endokrinim sustavom, određeni kongenitalni defekti krvnih žila te lijekovi poput kontraceptiva, dekongestiva ili bezreceptnih lijekova protiv boli, ali i ilegalne droge kao što su kokain i amfetamini. Liječenjem uzroka organske bolesti neizravno se može izliječiti i hipertenzija.
U više od 90 posto slučajeva riječ je o primarnoj (esencijalnoj) hipertenziji, koja se razvija postupno, tijekom godina, bez konkretno utvrđenog uzroka. Do njezina razvoja može dovesti kombinacija različitih čimbenika, nekih na koje ne možemo, ali i onih na koje možemo utjecati.
Neke osobe imaju genetsku predispoziciju za razvitak hipertenzije, pa je tako ona učestalija u osoba afričkog podrijetla te u onih koje u obiteljskoj anamnezi imaju visok krvni tlak. Godine također igraju veliku ulogu u razvitku bolesti, jer rizik raste sa starenjem, s tim da se do 64. godine starosti povišeni krvni tlak češće javlja u muškaraca, a nakon 65. i u žena.
Ipak, ne možemo svu krivnju svesti na naše pretke jer postoji niz čimbenika na koje možemo utjecati kako bismo sačuvali naše srce i sveukupno zdravlje.
Velika učestalost pretilosti u današnje vrijeme vodi nizu zdravstvenih problema, a posebno utječe na krvni tlak. Što više težite, to je više krvi potrebno za dopremanje kisika i nutrijenata do tkiva. Povećanjem protoka krvi kroz krvne žile raste pritisak na stijenke arterija i povećavaju se vrijednosti krvnog tlaka.
Brza hrana, puna soli i višak alkohola dodatno pridonose povećanje tjelesne mase. No, kategoriju pretilosti možemo vezati i uz sve manje tjelesne aktivnosti i sve više stresa. Osobe koje nisu fizički aktivne obično imaju veći broj otkucaja srca, što znači i veću silu na arterije, a posljedično i viši krvni tlak.
Osim navedenih, štetna navika pušenja jedan je od najutjecajnijih čimbenika rizika za razvoj ateroskleroze i koronarne bolesti srca, jer sastojci duhanskog dima oštećuju stijenke krvnih žila. Nikotin, najpoznatiji sastojak duhana, povisuje krvni tlak, povećava broj srčanih otkucaja i uzrokuje kontrakciju krvnih žila.
Iako je hipertenzija češća u odraslih osoba, djeca također mogu biti u riziku od obolijevanja. Problemi s bubrezima i srcem mogu uzrokovati povišenje krvnog tlaka, a sve veći broj djece s neprimjerenim životnim navikama kao što su nezdrava prehrana i manjak tjelovježbe, susreće se s visokim krvnim tlakom.
Osim djece, i trudnice su u opasnosti od visokog krvnog tlaka, pogotovo u zadnjem tromjesečju kada je povećan rizik od razvoja preeklampsije.
Vrlo mali broj hipertenzivnih osoba ima sekundarnu hipertenziju, koja je posljedica neke jasno definirane organske bolesti koja se obično javlja iznenada i uzrokuje viši tlak nego primarna hipertenzija. Pojavu sekundarne hipertenzije mogu uzrokovati opstruktivna apneja tijekom spavanja, bubrežna bolest, problemi s endokrinim sustavom, određeni kongenitalni defekti krvnih žila te lijekovi poput kontraceptiva, dekongestiva ili bezreceptnih lijekova protiv boli, ali i ilegalne droge kao što su kokain i amfetamini. Liječenjem uzroka organske bolesti neizravno se može izliječiti i hipertenzija.
U više od 90 posto slučajeva riječ je o primarnoj (esencijalnoj) hipertenziji, koja se razvija postupno, tijekom godina, bez konkretno utvrđenog uzroka. Do njezina razvoja može dovesti kombinacija različitih čimbenika, nekih na koje ne možemo, ali i onih na koje možemo utjecati.
Neke osobe imaju genetsku predispoziciju za razvitak hipertenzije, pa je tako ona učestalija u osoba afričkog podrijetla te u onih koje u obiteljskoj anamnezi imaju visok krvni tlak. Godine također igraju veliku ulogu u razvitku bolesti, jer rizik raste sa starenjem, s tim da se do 64. godine starosti povišeni krvni tlak češće javlja u muškaraca, a nakon 65. i u žena.
Ipak, ne možemo svu krivnju svesti na naše pretke jer postoji niz čimbenika na koje možemo utjecati kako bismo sačuvali naše srce i sveukupno zdravlje.
Velika učestalost pretilosti u današnje vrijeme vodi nizu zdravstvenih problema, a posebno utječe na krvni tlak. Što više težite, to je više krvi potrebno za dopremanje kisika i nutrijenata do tkiva. Povećanjem protoka krvi kroz krvne žile raste pritisak na stijenke arterija i povećavaju se vrijednosti krvnog tlaka.
Brza hrana, puna soli i višak alkohola dodatno pridonose povećanje tjelesne mase. No, kategoriju pretilosti možemo vezati i uz sve manje tjelesne aktivnosti i sve više stresa. Osobe koje nisu fizički aktivne obično imaju veći broj otkucaja srca, što znači i veću silu na arterije, a posljedično i viši krvni tlak.
Osim navedenih, štetna navika pušenja jedan je od najutjecajnijih čimbenika rizika za razvoj ateroskleroze i koronarne bolesti srca, jer sastojci duhanskog dima oštećuju stijenke krvnih žila. Nikotin, najpoznatiji sastojak duhana, povisuje krvni tlak, povećava broj srčanih otkucaja i uzrokuje kontrakciju krvnih žila.
Iako je hipertenzija češća u odraslih osoba, djeca također mogu biti u riziku od obolijevanja. Problemi s bubrezima i srcem mogu uzrokovati povišenje krvnog tlaka, a sve veći broj djece s neprimjerenim životnim navikama kao što su nezdrava prehrana i manjak tjelovježbe, susreće se s visokim krvnim tlakom.
Osim djece, i trudnice su u opasnosti od visokog krvnog tlaka, pogotovo u zadnjem tromjesečju kada je povećan rizik od razvoja preeklampsije.
Kontrola tlaka - mudar izbor
Nefarmakološke mjere zahtjevan su, ali najjednostavniji i najjeftiniji način liječenja.
Kako biste održali normalan krvni tlak, odnosno snizili povišeni potrebno je održavati zdravu tjelesnu masu, dovoljno spavati, umjereno vježbati i zdravo se hraniti (sa što manje brze hrane pune soli).
Štetnu naviku pušenja pokušajte u potpunosti odbaciti ili barem smanjiti.
Ukoliko vam je hipertenzija dijagnosticirana, a terapija propisana, uzimajte lijekove onako kako vam je liječnik propisao, redovito kontrolirajte krvni tlak i ne zaboravite na nefarmakološke mjere!
Svaki pacijent koji boluje od hipertenzije kod kuće treba imati tlakomjer, kako bi mogao mjeriti krvni tlak barem dva puta tjedno, ujutro i navečer te voditi dnevnik izmjerenih vrijednosti i izlaganja težim psihičkim ili fizičkim opterećenjima u danima mjerenja. Takav dnevnik pomaže pacijentu i liječniku da objektivnije sagledaju oscilacije krvnog tlaka, ovisno o dijelu dana, vanjskoj temperaturi i životnim navikama pacijenta.
Pri prvom pregledu preporuča se izmjeriti krvni tlak na obje ruke. Ako postoji razlika u vrijednostima tlaka na lijevoj i desnoj ruci, uzeti kao relevantnu višu vrijednost i ubuduće mjeriti tlak na toj ruci.
Prije početka korištenja tlakomjera nužno je slijediti upute o korištenju:
Pri svakom mjerenju, krvni tlak se mjeri dva puta s razmakom od jedne minute. Ako je razlika između dvaju očitanja veća od 5 mmHg, učini se i treće mjerenje, a kao konačna vrijednost uzima se aritmetička sredina izmjerenih vrijednosti.
Kako biste održali normalan krvni tlak, odnosno snizili povišeni potrebno je održavati zdravu tjelesnu masu, dovoljno spavati, umjereno vježbati i zdravo se hraniti (sa što manje brze hrane pune soli).
Štetnu naviku pušenja pokušajte u potpunosti odbaciti ili barem smanjiti.
Ukoliko vam je hipertenzija dijagnosticirana, a terapija propisana, uzimajte lijekove onako kako vam je liječnik propisao, redovito kontrolirajte krvni tlak i ne zaboravite na nefarmakološke mjere!
Svaki pacijent koji boluje od hipertenzije kod kuće treba imati tlakomjer, kako bi mogao mjeriti krvni tlak barem dva puta tjedno, ujutro i navečer te voditi dnevnik izmjerenih vrijednosti i izlaganja težim psihičkim ili fizičkim opterećenjima u danima mjerenja. Takav dnevnik pomaže pacijentu i liječniku da objektivnije sagledaju oscilacije krvnog tlaka, ovisno o dijelu dana, vanjskoj temperaturi i životnim navikama pacijenta.
Pri prvom pregledu preporuča se izmjeriti krvni tlak na obje ruke. Ako postoji razlika u vrijednostima tlaka na lijevoj i desnoj ruci, uzeti kao relevantnu višu vrijednost i ubuduće mjeriti tlak na toj ruci.
Prije početka korištenja tlakomjera nužno je slijediti upute o korištenju:
- barem 30 minuta prije mjerenja krvnog tlaka potrebno je suzdržati se od kofeina, alkohola i duhanskih proizvoda kako bi vrijednosti bile što mjerodavnije
- zauzeti udoban položaj na stolcu, nasloniti se leđima na naslon, a noge mirno položiti dodirujući stopalima pod, bez križanja natkoljenica ili gležnjeva
- ruku na kojoj se mjeri tlak postaviti u razinu srca, opustiti, ispružiti i podbočiti je na stolu ili je pridržava ispitivač dok mjeri tlak. Nikako nije poželjno da sami pridržavamo ruku, jer se tako povećava mišićna napetost, a time i krvni tlak. Rukav odjeće ne povlačiti prema gore, jer nagužvan rukav dodatno pritišće krvne žile i ometa postavljanje orukvice (manšete) i ispravno očitanje s tlakomjera.
- postaviti orukvicu oko nadlaktice iznad nadlaktična arterije (arteria brachialis), s tim da je donji rub orukvice 2,5 cm iznad lakatne jame
- pritiskom na odgovarajuću tipku orukvica se počinje napuhavati, a nakon što je napuhana, automatski mehanizam polako smanjuje pritisak
- izmjerene vrijednosti zapisati u tablicu (prvo sistolički ili „gornji“, a zatim i dijastolički ili „donji“ tlak i puls) za dokumentiranje vrijednosti krvnog tlaka i pulsa.
Pri svakom mjerenju, krvni tlak se mjeri dva puta s razmakom od jedne minute. Ako je razlika između dvaju očitanja veća od 5 mmHg, učini se i treće mjerenje, a kao konačna vrijednost uzima se aritmetička sredina izmjerenih vrijednosti.
