Lažni osjećaj kretanja

Neugodan osjećaj okretanja osobe u prostoru ili, pak, okretanja predmeta i prostora oko osobe nazivamo vrtoglavicom (lat. vertigo). S obzirom na to da je riječ o lažnom osjećaju kretanja, vrtoglavica i nije dijagnoza u pravom smislu riječi, nego više subjektivan opis simptoma zbog kojeg se ljudi često javljaju liječniku. Mnogi drugi termini opisuju slična stanja, koja je katkad teško, ali nužno razlikovati, kao što su omaglica, nestabilnost, zanašanje i slično. Opisujući simptome vrtoglavice, osobe često koriste različite usporedbe: "kao da propadam", "kao da ću pasti", "kao da sam pijan", "kao da sam na vrtuljku" i dr.

Može se javljati jednokratno ili se ponavljati, biti kratkotrajna ili trajati dulje, a nerijetko je praćena i drugim simptomima i znacima, poput mučnine, povraćanja, bljedila, opće slabosti, šuma u uhu ili oslabljena sluha, otežana stajanja i hodanja, trnaca ili motoričke slabosti udova, smetnji vida, govora i dr. U nekim slučajevima izraženija je pri pomicanju glave ili, pak, kod promjene položaja tijela, nakon ustajanja iz ležećeg ili sjedećeg položaja (vertikalizacije), pri otvorenim ili zatvorenim očima.

Vrtoglavicu treba razlikovati od tzv. akrofobije, što je termin za strah od visine u nekih osoba, kao i od kinetoze ili bolesti kretanja ("bolest vožnje", "morska bolest"), koja se kod nekih ljudi javlja tijekom vožnje različitim prijevoznim sredstvima.

Kod nekih osoba vrtoglavica prolazi spontano i bez lijekova, neki se obraćaju obiteljskom liječniku koji im pomaže savjetima i, ako je potrebno, lijekovima, a u nekim slučajevima upućuje ih se na različite pretrage. Ako je indicirano, bolesnika se upućuje i liječnicima specijalistima, najčešće otorinolaringologu, neurologu, internistu, fizijatru i stručnjacima drugih profila.

U slučaju jake vrtoglavice, posebice iznenadne, praćene izraženim popratnim znakovima (glavobolja, poremećaj svijesti, motorička ili osjetna slabost dijela tijela ili izražena opća slabost, vrućica, povraćanje i dr.), bolesnik se žurno upućuje u odgovarajuću hitnu službu.

Za pravilan osjećaj ravnoteže i položaja tijela u prostoru, važna je uredna funkcija brojnih struktura organizma, kao i njihovo pravilno međudjelovanje. Važnu ulogu u tom procesu ima osjet vida, to jest snalaženja u prostoru (svojevrsna vidna kompenzacija), potom vestibularni aparat smješten u srednjem uhu, živci za sluh i ravnotežu, moždane strukture (posebice mali mozak i moždano deblo) te odgovarajući osjećaj propriocepcije (osjet o položaju tijela koji periferni živci šalju u određene dijelove mozga). Shodno tome, poremećaj na bilo kojoj od navedenih razina može dovesti do vrtoglavice, tako da su njezini mogući uzroci brojni.

U većini slučajeva vrtoglavica je perifernog podrijetla, što znači da je uzrok poremećaja u srednjem uhu (periferni organ za ravnotežu), zbog čega osoba tada uz vrtoglavicu vrlo često ima i smetnje sluha i /ili šum u uhu.

Najčešće periferne vrtoglavice su:

• benigni paroksizmalni pozicijski vertigo (BPPV) - najčešći oblik vrtoglavice, karakteriziran naglim, izrazito jakim napadajima vrtoglavice, koji nastaju zbog kanalolitijaze, to jest nakupljanja kristala kalcija u kanalićima srednjeg uha. Lako se dijagnosticira specifičnim testom (Dix-Hallpike) i liječi jednostavnim postupkom koji se demonstrira bolesniku (Epley manevar).
• Ménièreova bolest - poremećaj unutarnjeg uha sa spontanim napadajima vrtoglavice, fluktuirajućim gubitkom sluha te šumom u uhu (tinitus) i osjećajem punoće u uhu
• vestibularni neuronitis - nagla vrtoglavica uz mučninu i povraćanje, horizontalne pokrete očnih jabučica u smjeru suprotnom od zahvaćenog uha, uz očuvan sluh (ako je sluh oslabljen, bolest se naziva akutnim labirintitisom). Uzrok je nepoznat, a često mu prethodi neka virusna infekcija.

Nastaje zbog različitih patoloških procesa i stanja povezanih s određenim dijelovima središnjega živčanog sustava, kao što su moždani udar, krvnožilne malformacije, tumori mozga, multipla skleroza, ozljede mozga, poremećaj cirkulacije vratnih i moždanih krvnih žila, upalne bolesti, metaboličke bolesti, različite neurodegenerativne bolesti (npr. Parkinsonova bolest) i dr.

Uz to, postoji cijeli spektar bolesti, stanja, supstancija i okolnosti koje mogu dovesti do vrtoglavice, pri čemu je ona samo sekundarni simptom nekoga primarnog uzroka i njegova manifestacija, izolirana ili združena s drugim simptomima i znacima. Tako se, primjerice, vrtoglavica može javiti kod povišenoga ili pak sniženoga krvnog tlaka, naglog ustajanja iz sjedećeg ili ležećeg položaja, promjene položaja glave, vrata ili cijelog tijela, potom kod anemije (slabokrvnosti) različita uzroka (manjak željeza, prekomjerno krvarenje i dr.), poremećaja vrijednosti šećera u krvi, u trudnoći itd. Nadalje, može biti posljedica uzimanja nekih lijekova, toksina i štetnih tvari (alkohol, pušenje, prekomjerno konzumiranje kave i drugih kofeiniziranih napitaka), kod nekih endokrinoloških bolesti (npr. bolesti štitnjače), upalnih stanja, autoimunih bolesti, malignih (zloćudnih) bolesti s tzv. neoplastičkim učinkom, ali i tzv. paraneoplastičkim učinkom koji nastaje kao reakcija na neke zloćudne bolesti. Također se može javiti u dehidraciji, kod prekomjernog izlaganja suncu, u nekih srčanih, bubrežnih, plućnih i ostalih bolesti.

Dijagnostika vrtoglavice ovisi o brojnim čimbenicima i prosudbi kliničara. Najvažniju ulogu imaju uzimanje anamneze (podataka od samog bolesnika), ako stanje bolesnika to onemogućava, onda i uzimanje heteroanamneze (podataka od obitelji, pratnje, očevidaca ili pak liječnika obiteljske medicine, hitne medicinske pomoći i dr.), te temeljit klinički pregled.

Prema diferencijalno-dijagnostičkom postupniku, nakon toga mogu biti indicirane različite pretrage: ispitivanje sluha i ravnoteže, slušnih i drugih evociranih potencijala, pregled tzv. nistagmičkih trzaja očnih jabučica, rutinske i druge ciljane laboratorijske krvne pretrage, slikovne pretrage mozga i drugih dijelova središnjega živčanog sustava (kompjutorizirana tomografija, magnetska rezonancija), ispitivanje cirkulacije krvnih žila (Doppler krvnih žila i dr.), rendgensko snimanje vratne kralježnice, elektrokardiografija (EKG) i ostale pretrage, ovisno o kliničkoj slici.

Shodno tome, i liječenje vrtoglavice ovisi o uzroku, odnosno združenim simptomima i znacima te postavljenoj točnoj dijagnozi (uzročno ili simptomatsko liječenje).