Što nam govori indeks tjelesne mase (ITM, BMI)
Indeks tjelesne mase jedno je od najčešće korištenih mjerila za određivanje debljine prema medicinskim kriterijima koji može poslužiti kao pokazatelj rizika obolijevanja i smrti zbog prekomjerne težine
Što je indeks tjelesne mase?
Većina ljudi svjesna je važnosti razine kolesterola i krvnog tlaka kao čimbenika rizika za srčanožilne bolesti. Međutim, postoji još jedan parametar koji svakako treba uvažiti pri procjeni zdravstvenih rizika debljine, a to je indeks tjelesne mase - ITM (engl. Body Mass Index - BMI), koji predstavlja jedno od najčešće korištenih mjerila za određivanje debljine prema medicinskim kriterijima.
BMI je točan pokazatelj prekomjerne tjelesne težine ili debljine jer procjenjuje težinu u odnosu na visinu i može i može poslužiti kao pokazatelj rizika obolijevanja i smrti zbog prekomjerne težine.
Za odrasle osobe od 20 godina i starije, ITM se tumači korištenjem standardnih kategorija statusa težine. Ove kategorije su iste za muškarce i žene svih tipova tijela i dobi.
Standardne kategorije statusa težine povezane s rasponima BMI-a:
- ispod 18,5 = nedovoljna težina, mršavost, pothranjenost
- 18,5 - 24,9 = normalna tjelesna masa
- 25,0 - 29,9 = prekomjerna tjelesna masa, preuhranjenost
- 30,0 i više = debljina/pretilost
- 30,0 - 34,9 = debljina/pretilost 1. stupnja
- 35,0 - 39,9 = debljina/pretilost 2. stupnja
- 40,0 i više = debljina/pretilost 3. stupnja, morbidna debljina/pretilost.
BMI koji osobu svrstava u kategoriju pretilih može ukazivati na povećani rizik obolijevanja od teških bolesti kao što su šećerna bolest, srčane bolesti, povišeni krvni tlak pa čak i prerana smrt.
Debljina nije samo problem težine nego je i zdravstveni problem koji treba pravodobno dijagnosticirati i primjereno liječiti. Stoga je važno da osobe koje se smatraju "punijima" izračunaju svoj BMI kako bi utvrdile nisu li zapravo već pretile. Naime, poput krvnog tlaka i razine kolesterola, BMI je važan pokazatelj pri procjeni općeg zdravstvenog stanja jer ugroženu osobu upozorava da poduzme potrebne mjere i tako spriječi buduće zdravstvene probleme.
Za dodatnu procjenu tipa preuhranjenosti u kliničkoj praksi koristi se mjera opsega struka. Središnja pretilost (visceralna, androidna, oblika jabuke ili debljina gornjeg dijela tijela) se definira kad postoji opseg struka ≥94 cm kod muškaraca i ≥80 cm kod žena.
Nakupljanje visceralnog masnog tkiva povezano je s većim rizikom od metaboličkih i kardiovaskularnih bolesti. Smatra se da su masne nakupine smještene između pojedinih visceralnih organa u trbušnoj šupljini metabolički aktivnije i predstavljaju značajno veću opasnost za ukupno zdravlje od potkožnih nakupina.
Izračunajte svoj BMI
Indeks tjelesne mase moguće je izračunati pomoću kalkulatora za izračunavanje indeksa tjelesne mase, ali i pomoću jednostavne formule, pomoću koje i sami možete izračunati svoj indeks tjelesne mase na sljedeći način:
- izmjerite težinu u kilogramima
- izmjerite visinu u metrima
- izračunajte visinu na kvadrat
- podijelite težinu s visinom na kvadrat (kg/m2).
Primjer: Osoba je teška 78 kg. Visoka je 1,56 m - njezina visina na kvadrat iznosi 1,56 m x 1,56 m = 2,43 m. Težina podijeljena s visinom na kvadrat daje BMI 32, što tu osobu svrstava u kategoriju pretilih (78:2.43 = 32.09 - ITM = 32).
Što kada BMI signalizira debljinu?
Uobičajene strategije za smanjenje tjelesne mase obuhvaćaju redukcijsku dijetu, program tjelovježbe i promjenu životnih navika.
Ako se uz promjenu životnih navika tjelesna masa ne smanji tijekom šest mjeseci, liječnik može propisati lijekove protiv debljine. Lijekovi protiv debljine, uz odgovarajuću dijetu i tjelovježbu, propisuju se osobama čiji je BMI 30 ili veći, odnosno osobama s BMI 27 ili više ako one imaju jedan ili više čimbenika rizika udruženih s debljinom (npr. povišen krvni tlak, dislipidemiju, koronarnu bolest, šećernu bolest tipa 2 ili zastoj disanja u snu).
Istraživanja su pokazala da smanjenje tjelesne mase za približno 5 posto smanjuje rizik obolijevanja od šećerne bolesti tipa 2 za 58 posto, a smanjenje težine za 10 posto snižava krvni tlak i razinu kolesterola u krvi. Pod uvjetom da nema nikakvih drugih bolesti, to zapažanje može se ilustrirati sljedećim primjerom.
Ženska osoba teška 78 kg i visoka 1,56 m ima BMI 32. Ispitivanja su pokazala da će se u te osobe rizik obolijevanja od šećerne bolesti tipa 2 smanjiti za 58 posto ako ona smršavi 3,9 kg (što predstavlja gubitak od 5 posto) i tako smanji svoj BMI na 30. Ako smršavi 7,8 kg (što predstavlja gubitak od 10 posto) i tako smanji svoj BMI na 29, snizit će joj se krvni tlak i razina kolesterola u krvi, a time i smanjiti rizik obolijevanja od srčanih bolesti.
Zašto je važno održavati normalnu tjelesnu težinu
- Debljina povećava rizik obolijevanja od šećerne bolesti, srčanih bolesti, povišenog krvnog tlaka, prerane smrti i mnogih drugih teških bolesti.
- U nekim dijelovima svijeta godišnje umire više od 500.000 ljudi zbog bolesti prouzrokovanih debljinom, a njihov broj i dalje raste.
- U debelih osoba već umjereno smanjenje tjelesne mase (tj. smanjenje BMI-a za samo nekoliko jedinica) može smanjiti rizik obolijevanja od bolesti prouzrokovanih debljinom.
Izvor fotografije: Shutterstock