Beta-glukani - od probave do imuniteta

Svake godine u razdoblju jesenskih i zimskih mjeseci u fokusu je jedna skupina dodataka prehrani - na sve strane iskaču svima nam poznati beta-glukani. Osim činjenice da se promoviraju u razdoblju haranja prehlade i gripe, jeste li uopće upoznati s njihovom funkcijom - kako točno djeluju ti popularni beta-glukani u našem organizmu, što oni uopće predstavljaju i, naravno, kako izabrati onaj pravi?

Beta-glukani se svojom strukturom odnose na duge lance međusobno povezanih šećernih jedinica - glukoza. Te molekule glukoze povezane su tzv. beta glikozidnom vezom, po čemu je i cijela skupina dobila ime beta-glukani.
 
Postoji nekoliko načina na koji se molekule glukoze mogu povezivati u lance beta glikozidnom vezom, a time je definirana i vrsta pojedinog beta-glukana. Tako su za čovjeka najvažnija dva tipa beta-glukana, koji se međusobno razlikuju po tipu glikozidne veze, a označavaju se kao ß-(1,3)/(1,4)-D-glukan i ß-(1,3)/(1,6)-D-glukan. Upravo zato jer se uglavnom spominju u kontekstu jačanja imunosnog sustava, malo tko je upoznat i s drugom funkcijom glukana - regulacijom probave.

Glavni izvor ß-(1,3)/(1,4)-D-glukana su žitarice. Stoga ne čudi da je drugi naziv za navedeni spoj beta-glukan podrijetlom iz žitarica. Upravo ovaj tip glukana pridonosi regulaciji probave i poboljšanju stanja vezanih uz probavu.
 
Nakon unosa u organizam, beta-glukan iz žitarica kao neprobavljiva molekula povećava viskoznost sadržaja u crijevima. Neprobavljivost molekule i povećanje viskoznosti pridonose smanjenom ulasku glukoze iz crijeva u cirkulaciju. Osim što se na taj način smanjuje apsorpcija glukoze, povećava se osjetljivost na inzulin.
 
Nadalje, pretpostavlja se da glukani iz žitarica vezuju žučne kiseline u crijevima te tako pridonose smanjenju kolesterola u organizmu. Jednostavno rečeno, neprobavljiva vlakna beta-glukana iz žitarica ispunjavaju prostor crijeva i povećavaju viskoznost sadržaja pa na taj način, osim što pridonose smanjenju prelaska glukoze i žučnih kiselina iz unutrašnjosti crijeva u cirkulaciju, povećavaju osjećaj sitosti.
 
Cjelokupni mehanizam djelovanja pridonosi smanjenju razine glukoze i kolesterola u organizmu.

Dok beta-glukani iz žitarica pridonose funkciji probave, glukani podrijetlom iz gljiva i algi imaju potpuno drukčiju funkciju. Glukani iz gljiva i algi označavaju se kao ß-(1,3)/(1,6)-D-glukan, a djeluju kao imunomodulatori - pridonose poboljšanju funkcije imunosnog sustava. Kako su kvasci zapravo jednostanične gljivice, prilikom spominjanja beta-glukana iz gljiva podrazumijevaju se i oni izolirani iz kvasaca.
 
Provedene studije pokazuju kako upravo ova skupina beta-glukana poboljšava odgovor imunosnog sustava u obrani od različitih infekcija uzrokovanih bakterijama, virusima i ostalim patogenima. Učestalost prehlade često se uzima kao referentni pokazatelj stanja imunosnog sustava - što je on slabiji, to je prehlada češća.
 
Na (loše) stanje imunosnog sustava mogu utjecati brojni čimbenici poput stresa, emocionalne neuravnoteženosti, nedostatka vitamina te izloženosti vlazi i niskim temperaturama. Upravo zato tijekom jesenskih i zimskih mjeseci preporučljivo je koristiti preparate koji će ojačati funkciju imunosnog sustava u obrani od prijetnji koje su svuda oko nas.

S obzirom da ljudsko tijelo samo ne može proizvesti beta-glukane, pretpostavka je da tijelo unesene beta-glukane iz gljiva prepoznaje kao nešto strano. Kako po vlastitoj građi beta-glukani iz gljiva nalikuju građi samih gljiva, imunosni sustav te strukture prepoznaje kao gljivičnu infekciju i aktivira se. Naravno, potrebno je naglasiti da iako glukani vlastitom strukturom nalikuju gljivicama, sami po sebi nemaju mogućnost izazivanja infekcije.
 
Tako imunosni sustav ulazi u svojevrsno „stanje pripravnosti“ i, u trenutku kada zaista tijelo dođe u kontakt s određenim patogenom, daleko je prije u stanju odgovoriti na taj kontakt i eliminirati patogen. Sažeto rečeno, beta-glukani iz gljiva i algi pridonose jačanju oslabljenog imunosnog sustava njegovom aktivacijom, ali jednako tako i jačanjem odgovora imunosnog sustava na prijetnje izazvane patogenima oko nas.

Nakon što osoba popije kapsulu s beta-glukanima iz gljiva, prvi kontakt s njima ostvaruje sam probavni sustav. Kako su crijeva također povezana s imunosnim sustavom, podrazumijeva se kako primjena beta-glukana pridonosi sposobnosti crijeva da se obrane od patogena unesenih hranom. Navedena pretpostavka u stručnoj literaturi definira se kao mukozalni imunitet, odnosno imunitet sluznice.