Zdravlje počinje u crijevima

Proučavajući kronične bolesti znanstvenici su ustanovili da im je svima, bez obzira na to koliko se različito doimaju ili u kojem se dijelu tijela očituju, zajedničko jedno stanje - upala. Medicinska zajednica stoga se usredotočila na borbu protiv upale, što je mnogim ljudima pomoglo ublažiti patnju. No upala je zapravo samo prvi simptom bolesti, navodi dr. Junger, kardiolog i autor nekoliko svjetskih bestselera, te smatra da treba proniknuti u korijen bolesti i tražiti uzroke same upale. A taj uzrok može biti podalje od nje, a vrlo često, ako ne i u pravilu - u našoj probavi!

Dr. Alejandro Junger posvetio se istraživanju poveznice između stanja crijeva, upalnih procesa i općeg zdravlja. U knjizi Zdrava probava (Planetopija, 2013.) objasnio je da gotovo sve kronične bolesti započinju u crijevima. Mnoge će zapanjiti i informacija da je uzrok većine bolesti koje dijagnosticiramo u epidemijskim razmjerima, kao što su srčana bolest, karcinom, autoimune bolesti, nesanica, depresija, astma, dijabetes i artritis, moguće pronaći u oštećenim ili iritiranim crijevima. Čak i ako vam nije dijagnosticirana specifična bolest, mnoge boljke koje vas možda muče, kao što su umor, neodređeni bolovi, alergije, nagle promjene raspoloženja, oslabljeni libido, zadah iz usta, neugodan tjelesni miris, ekcem i zatvor, također mogu biti povezane s poremećajem funkcije crijeva.

Uz to, oštećeno crijevo uzrokuje svima omraženo prijevremeno starenje. Simptome se često opravdava i pripisuje neizbježnom trošenju i propadanju tijela koje stari, ali su zapravo izravno povezani sa zdravljem probave i moguće ih je ukloniti uz program popravka stanja crijeva. Nije teško zaključiti da je ulaganje u oporavak crijeva daleko sigurnije, učinkovitije i zdravije od botoksa ili bilo kojega drugoga agresivnog kozmetičkog zahvata. No, gledano šire od estetskih promjena koje će biti neizostavna posljedica zdrave probave, ono što ovu temu čini prioritetnom jest da je zdravlje probave dokazani put izbjegavanja bolesti i ponovnog preuzimanja vlastite moći nad očuvanjem zdravlja.

Možda ste već čuli za izreku da tijelo ima dva mozga: jedan u glavi, drugi u crijevima. Dr. Junger objašnjava zašto je tako: "Kad nešto pomislimo, u neuronima u vašoj glavi opažaju se malene iskre elektriciteta. Mozak je hardware za vaše misli. Ali, kad iskusite spoznaju iz dubine utrobe, ili intuiciju, majušne iskre elektriciteta zaiskre u vašemu drugom mozgu. Dok prvi mozak služi kao intelektualni hardware, drugi je mozak - crijeva - vaš duhovni i emocionalni navigacijski sustav. Bez njega ste izgubljeni."

Dr. Junger navodi još jednu zanimljivost o usporedbi količine živaca u mozgu i crijevima te o onome što Amerikanci nazivaju gut feeling, to jest predosjećaj koji dolazi iz trbuha. Naime, kad bismo izolirali neurone iz crijeva i stavili ih na hrpu, oni bi činili masu neurona veću od onih u našoj glavi. I ne samo to, čini se da je mozak u našim crijevima puno aktivniji od mozga u glavi u proizvodnji neurotransmitera. U tom smislu, dr. Junger dalje navodi: "Serotonin, neurotransmiter odgovoran za osjećaj sreće i zadovoljstva, uglavnom se proizvodi u crijevima - zapravo, ondje ga se proizvodi 90 posto. Uza svu tu aktivnost, mozak u crijevima pomaže vašoj intuiciji, komunicirajući s vama putem osjećaja. Te osjećaje u tijelu električno stvaraju neuroni u crijevima. Zato ih se opisuje kao osjećaje "duboko iz utrobe". Posrijedi je paralelan, snažan osjećaj spoznavanja. Slušanje vlastite utrobe jedna je od najvažnijih lekcija koju možete naučiti, stoga je popravljanje i bolja skrb o crijevima najvažnije što možete činiti za svoje zdravlje."

Ako ovo nisu dovoljni razlozi da se pod hitno počnemo s velikom ljubavlju i poštovanjem odnositi prema nepravedno zapostavljenim crijevima, evo još jedne zanimljive činjenice. Zdrava crijevna flora presudna je za dobar imunitet, pa i za obranu od najrazličitijih mikroorganizama i prehlade. Osoba zdravog imunosnog sustava, sa zdravom crijevnom florom, rijetko obolijeva od ovih bolesti. S druge strane, oni kojima su crijeva kolonizirale štetne bakterije češće pate od alergije i upala u cijelom tijelu.

Najvažnije je umijeće održavanja čistoće crijeva - to je i preventiva za razvoj bolesti i pomoć u izlječenju. Slobodno možemo reći da i ovdje hrana ima presudnu ulogu.

Kako je u ordinaciji dr. Jungera oporavak crijeva temelj pristupa liječenju različitih simptoma i bolesti, u tu je svrhu osmislio program Zdrava probava koji je predstavio u istoimenoj knjizi. Program je neškodljiv i djelotvoran te će većini ljudi koristiti bez obzira na dob i trenutačno zdravstveno stanje. No kod osoba kod kojih se radi o izrazito oštećenim crijevima, potrebno je provoditi program u dogovoru s liječnikom, a nerijetko su potrebne i dodatne mjere koje nisu uključene u ovaj program.

Detoksikacija, čiji je dr. Junger jedan od najvećih zagovornika i koju je opisao u knjizi Clean, sama po sebi neće biti dovoljna da bi se obnovila oštećena crijeva, jer je za duboku i potpunu detoksikaciju potrebna barem osnovna razina zdravlja crijeva.

Dr. Junger svojim je programom pomogao velikom broju ljudi da ponovno iskuse sve dobrobiti zdravih i funkcionalnih crijeva, a to je i najbolji dokaz njegove učinkovitosti.

Program se temelji na četirima osnovnim načelima funkcionalne medicine - ukloniti, nadomjestiti, ponovno nastaniti dobrim bakterijama, popraviti - i provodi se u dvije faze, stavljajući naglasak na ono što unosimo u naše tijelo. Potrebno je ukloniti unos toksina, nadomjestiti minerale, vitamine, enzime i hranjive tvari, a zatim ojačati crijevnu floru i time popraviti stanje crijeva. Treba imati na umu da toksine, osim kroz hranu, apsorbiramo i kroz kožu i pluća, a tu su i antibiotici, čija učestala primjena uništava zdravu crijevnu floru i desetkuje dobre bakterije koje inače neutraliziraju oko 40 posto toksina koje konzumiramo u hrani. Tu su i pojedine namirnice koje na naš organizam mogu djelovati kao toksični okidači izazivajući alergijske reakcije ili pak stvarajući nepovoljne uvjete u tijelu, poput kiselosti, stvaranja sluzi, napuhnutosti ili zatvora, a mogu uzrokovati i promjene raspoloženja. Najčešći toksični okidači su gluten, mliječni proizvodi, prerađeni šećer, kofein, alkohol.

Prva faza je trotjedna dijeta usredotočena na lako probavljivu hranu s niskim udjelom šećera te izbjegavanje hrane koja uzrokuje poremećaj funkcije crijeva. Na prvome mjestu misli se na "veliku trojku" - kofein, alkohol i prerađeni šećer. Kad nešto privremeno uklonite iz prehrane, možete osjetiti istinsko djelovanje onoga što ispitujete. Tek kad uklonite određenu namirnicu, tijelo svojom reakcijom pokazuje "kako bi bilo bez toga". Naravno, u početku (prvih nekoliko dana) ćete osjetiti nelagodu - reakciju odvikavanja. No, ako ne želite postati ovisni o "velikoj trojci", nužno je uzimati stanke od njihova konzumiranja. Privremeno izbacite kavu, šećer i alkohol iz prehrane. To može biti na tjedan ili na mjesec dana - najvažnije je da si omogućite predah od njih kako biste se podsjetili na njihovo istinsko djelovanje kad ih ponovno uvedete u prehranu. U prvoj fazi programa trebalo bi, također privremeno, izbaciti grah, rižu, soju, krumpir, kukuruz i gotovo sve voće osim bobičastoga, te dodati potrebne dodatke prehrani namijenjene obnavljanju crijeva.

Drugu fazu čini sedmodnevni proces ponovnog uvođenja namirnica koje ste izbacili, a kojemu je svrha ustanoviti koja vam hrana najviše škodi. Vođenje dnevnika o tome kako se osjećamo nakon određenih namirnica može biti od velike pomoći u identificiranju toksičnih okidača u vašem slučaju. Pritom je važno smanjiti unos hrane i uvesti dva tekuća obroka dnevno kako bi probava bila što manje opterećena, a proces detoksikacije ubrzan.

Najvažnije je, smatra dr. Junger, u crijevima stvoriti uvjete koji omogućuju bolju apsorpciju hranjivih tvari, a preporučeni recepti i dodaci prehrani osmišljeni su tako da tijelo preplave svim hranjivim tvarima koje su mu potrebne da bi optimalno funkcioniralo, napose probavnim enzimima koji pomažu procesu oporavka crijeva. Među važne dodatke prehrani svakako spadaju probiotici i prebiotici koji hrane našu crijevnu floru i jačaju dobre bakterije. Kao najblagotvornije vrste dobrih bakterija dr. Junger navodi Lactobacillus acidophilus, Lactobacillus thermophilous, Lactobacillus bulgaris, Lactobacillus casei, Saccharomyces boulardii te Bifidobacterium longum. Preporuka je uključiti i dodatke prehrani u obliku omega-3 esencijalne masne kiseline podrijetlom iz riba i algi, jer djeluju protuupalno. Za trajanja programa trebalo bi uzimati i kvalitetne multivitamine i multiminerale koji nadomještaju esencijalne vitamine i hranjive tvari za koje je moguće da nedostaju u vašoj prehrani. Važan je i unos vitamina D3 jer povisuje razinu energije i pojačava imunitet, poboljšava raspoloženje i uravnotežuje hormone. Moguće ga je nabaviti u obliku kapsula ili ga vaše tijelo može sintetizirati izlaganjem suncu. Kvalitetan kompleks B-vitamina pomoći će održavanju uravnoteženog raspoloženja, zdrave razine energije i živčanog te imunosnog sustava. A prije spavanja preporučuje se u organizam unijeti magnezij, važan mineral koji izravno sudjeluje u više od tri stotine različitih tjelesnih funkcija i često nedostaje u našoj prehrani.

Pravilo 80-20

Jednostavan je način da se podsjetite koju hranu valja jesti i u kojoj količini. Nema potrebe za brojanjem kalorija. Osamdeset posto tanjura napunite zelenim lisnatim i drugim povrćem (sirovim, kuhanim na pari, pečenim ili kuhanim u vodi), a dvadeset posto bjelančevinama i dobrim masnoćama (meso, riba, avokado i drugo). Prestanite jesti kad ste 80 posto siti. To će vašem tijelu pomoći lakše probaviti hranu. Apsorpcija i probava važne su jednako kao i hrana koju jedete. Ovladavanje time iziskivat će određeno vrijeme, ali usmjeravanje pozornosti na to bit će velik korak prema uvođenju ovog pristupa u svakodnevnu praksu.

Kombinirajte promišljeno

Da biste hranu lakše probavljali, u njezinom kombiniranju slijedite ova osnovna načela:

• zeleno lisnato i drugo povrće kombinirajte sa životinjskim bjelančevinama (riba, meso, jaja)
• zeleno lisnato i drugo povrće kombinirajte s biljnim bjelančevinama (leća)
• nemojte kombinirati životinjske i biljne bjelančevine (primjerice, ne jedite piletinu s kvinojom nego piletinu s povrćem ili kvinoju s povrćem).
•  

Popis poželjnih i nepoželjnih namirnica

• konzumirajte:
  • ​zeleno lisnato i svježe povrće;
  • leću, kvinoju (jedite umjereno);
  • divlju ribu;
  • meso životinja hranjenih na ispaši;
  • jaja iz organskog uzgoja ili jaja kokoši uzgajanih na pašnjacima;
  • fermentiranu hranu (kimchi, kiseli kupus);
  • orašaste plodove, sjemenke i maslac od orašastih plodova (dnevno samo koliko stane u šaku);
  • avokado;
  • kokos;
  • svježe i zamrznuto bobičasto voće.

• nemojte konzumirati:
  • ​gluten;
  • mliječne proizvode;
  • meso s industrijskih farmi, nareske, konzervirano meso i hrenovke;
  • prerađeni šećer;
  • alkohol;
  • kofein;
  • grah;
  • rižu;
  • soju;
  • krumpir;
  • kukuruz;
  • gotovo sve vrste voća.