Svrbež kože, pruritus - uzroci, simptomi i liječenje
Svrbež kože može biti posljedica osipa ili nekog drugog stanja kože, ali i simptom ozbiljnijeg stanja kao što je bolest jetara ili zatajenje bubrega
Što je svrbež kože?
Svrbež kože može biti posljedica osipa ili nekog drugog stanja kože, ali i simptom ozbiljnijeg stanja kao što je bolest jetara ili zatajenje bubrega.
Najčešći uzroci su kontakt s alergenom, suha koža, trudnoća i reakcija tijela na lijek.
Ovisno o uzroku, svrbež može biti lokaliziran na jednom dijelu tijela ili se proširiti na veće područje ili cijelo tijelo, može i ne mora biti praćen kožnim promjenama. U nekim slučajevima, može se pogoršavati noću. Može biti bolan ili iritantan.
Za svrbež koji traje šest ili više tjedana kaže se da je kroničan.
Mnogi uzroci svrbeža nisu razlog za brigu i reagiraju na tretmane bez recepta, hidratantne kreme ili kućne lijekove. Međutim, ako uzrok nije očit, ako je svrbež jak ili uporan ili izaziva zabrinutost, najbolje je kontaktirati liječnika, jer dugoročno olakšanje zahtijeva prepoznavanje i liječenje uzroka svrbeža kože.
ŠTO NAS TJERA NA ČEŠANJE (GREBANJE)?
Kad se pojavi osjećaj svrbeža kože, trenutačna reakcija je da se počešemo.
Osjećaj svrbeža obično izaziva neki vanjski podražaj, koji može uključivati nešto što dodiruje kožu, vlakna u odjeći ili prirodne kretnje tijela.
Periferni osjetni neuroni su živčana vlakna u živčanom sustavu koja prenose poruku od kože do mozga, i obrnuto, kako bi aktivirali pokret.
Kada podražaj u ili na tijelu izazove osjećaj svrbeža, mozak šalje poruku koja rezultira pokretom češanja.
Vrste svrbeža kože
Noćni svrbež. Pojavljuje se noću i ometa san. Brojni su mogući uzroci - od promjena tjelesne temperature i razine hormona koje se događaju noću do stjenica.
Pruritus ani. Svrbež koji je ograničen na područje oko anusa (čmar). Često se pojavljuje zbog slabe higijene nakon pražnjenja crijeva ili zbog reakcije na kemikalije u proizvodima za čišćenje.
Brahioradijalni pruritus. Uglavnom se osjeća na vanjskoj strani podlaktica, ali može zahvatiti i nadlaktice, ramena i vrat. Liječnici misle da ga uzrokuje kombinacija oštećenja živaca u vratu i izloženosti ruku suncu.
Uremički pruritus. Ljudi s ozbiljnom bolešću bubrega mogu razviti svrbež koji je raširen i jako smeta. Nije u potpunosti jasno zašto se javlja, ali može biti povezan s nakupljanjem otpadnih tvari u krvi ili s autoimunom reakcijom u kojoj imunosni sustav napada zdrave stanice.
Senilni pruritus. Uobičajeno je da ljudi stariji od 65 godina imaju generalizirani svrbež. Kako starimo koža postaje suša, a i veća je vjerojatnost postojanja određenih medicinska stanja koja mogu uzrokovati svrbež. No, često nema poznatog uzroka.
Čimbenici rizika za svrbež kože
- sezonske alergije, astma ili ekcem
- dob iznad 65 godina
- trudnoća
- postojanje nekih kroničnih stanja kao što su dijabetes, HIV/AIDS, anemija, bolest bubrega, jetara i štitnjače
- rak, osobito leukemija ili limfom.
Što uzrokuje svrbež kože?
Dermatološki uzroci (stanja kože)
Mnoga uobičajena stanja kože mogu uzrokovati svrbež kože.
Najčešći uzrok svrbeža je suha koža (kseroza).
Jedan od glavnih uzroka može biti i kontaktni dermatitis (iritacija ili reakcija na nešto što dodiruje kožu, poput kemikalija u detergentu za pranje rublja ili metala u nakitu).
Među ostalim mogućim uzrocima su, svrab (šuga), paraziti, gljivične infekcije (dermatomikoze), bakterijske infekcije poput impetiga i folikulitisa, alergijske reakcije (koprivnjača ili urtikarija, alergija na fizikalne čimbenike), kožne bolesti (npr. psorijaza, atopijski dermatitis ili ekcem) itd.
Sistemski uzroci (unutarnje bolesti)
Svrbež po cijelom tijelu može biti simptom neke osnovne bolesti, kao što su bolesti jetara (ciroza, zatajenje), začepljenje žučnih kanala, bolesti bubrega, anemija, dijabetes, bolesti štitnjače, određene vrsta raka itd.
Tu su parazitarne infekcije (npr. dječje gliste) i virusne infekcije (npr. vodene kozice; ospice, bolest šake, stopala i usta*) itd.
* bolest šaka, stopala i usta - uzrokovana je raznim enterovirusima koji se mogu širiti sekretom iz nosa i grla, izmetom ili preko mjehurića i krasti. Osoba se zarazi dolazeći u kontakt s kontaminiranim materijalom ili kapljicama zraka. Može uzrokovati svrbež ili bolan osip na rukama ili stopalima ili oboje. Najčešća je kod djece mlađe od pet godina. Osim osipa, drugi simptomi uključuju vrućicu, grlobolju i ranice u ustima
Uzrok svrbeža mogu biti i prirodne promjene koje se u tijelu događaju s godinama, uključujući i hormonalne promjene.
Neuropatski uzroci (poremećaji živaca)
Svrbež mogu uzrokovati određene bolesti ili stanja živčanog sustava kao i ozljeda ili oštećenje živaca.
Primjeri su multipla skleroza, uklještenje živca, herpes zoster, dijabetička polineuropatija itd.
Psihogeni uzroci (psihijatrijska stanja)
Psihogeni svrbež je svrbež koji nema fizički uzrok. Neka stanja mentalnog zdravlja koja su povezana s pojavom svrbeža i prisilnim (kompulzivnim) češanjem uključuju anksioznost, opsesivno-kompulzivni poremećaj, depresiju i stres.
Okolišni uzroci (iritacija i alergijske reakcije)
Nadražujuće sredstvo u okruženju može biti materijal odjeće (npr. vuna), kemikalije, parfemi, sapuni, temperatura ili dodirivanje nečega što je neugodno.
Alergijska reakcija također može izazvati svrbež. Najčešći alergeni koji izazivaju urtikariju (koprivnjača) su hrana, lijekovi (npr. antibiotici, acetilsalicilatna kiselina, analgetici, antireumatici, lijekovi za krvni tlak, kontrastna sredstva koja se koriste u određenim slikovnim testovima, neki tretmani za liječenja raka itd.), alergeni koji se udišu ili dođu u kontakt s kožom (pelud, grinje iz prašine, životinjske dlake) te ubodi i ugrizi insekata.
Kad vas ugrize komarac ili pauk, to znate. Međutim, ugrize stjenica i grinja može biti teže dijagnosticirati jer izgledaju poput osipa. Uši mogu uzrokovati osjećaj gmizanja u tjemenu ili stidnim dlakama, uz intenzivan svrbež.
Alergijsku reakciju mogu izazvati i fizikalni čimbenici, kao i neke druge tvari poput otrovnog bršljana ili kozmetike.
Trudnoća
Lokalizirani ili generalizirani svrbež kože u trudnoći česta je pojava, vjerojatno zbog hormonalnih promjena i promjena stanja krvnih žila. Najčešće se javlja u trećem tromjesečju, obično na trbuhu. Razlog pojave svrbeža može biti i povećanje koncentracije žučnih kiselina u koži zbog zaostajanja žuči u žučnim kanalićima u jetrima.
Nepoznati uzrok
Ponekad se uzrok svrbeža ne može utvrditi.
Simptomi svrbeža
Ponekad svrbež traje dugo i može biti intenzivan, a češanje (grebanje) ne donosi uvijek olakšanje nego može biti izraženo do te mjere da postaje teško prekinuti ga.
Ako je češanje intenzivno i dovoljno dugo traje može uzrokovati i dodatne simptome kao što su:
- suha i ispucana koža
- crvena i upaljena koža
- tragovi grebanja (ekskorijacije)
- pojačan kožni crtež, gruba i zadebljala koža (lihenifikacija)
- lokalizirana bol ili trnci na mjestu gdje koža svrbi
- prekid kontinuiteta kože i ranice koje krvare, uz moguć razvoj infekcije.
Svrbež kože mogu pratiti neke kožne promjene kao što su:
- promjena boje kože (svjetlija ili tamnija od okolne kože)
- osip
- manje ili veće kvržice na koži (papule)
- mjehuri ili izbočine ispunjene tekućinom.
Svrbež se može javiti i bez vidljivih promjena na koži.
Komplikacije svrbeža kože
Svrbež kože koji je jak ili traje više od šest tjedana naziva se kronični pruritus. Može poremetiti san, izazvati tjeskobu ili depresiju i općenito utjecati na kvalitetu života.
Dugotrajno češanje može dodatno pojačati intenzitet svrbeža, što može dovesti do ozljede kože, infekcije i ožiljaka.
Kada posjetiti liječnika
Obratite se liječniku ako svrbež:
- traje dulje od dva tjedna i ne poboljšava se mjerama samopomoći, pogoršava se ili liječenje koje je liječnik preporučio pogoršava simptome
- ozbiljan je i narušava dnevnu rutinu ili onemogućuje spavanje
- javlja se iznenada i ne može se lako objasniti
- zahvaća cijelo tijelo
- pojavljuje se s neobičnim osipom, kvrgama ili oteklinama
- dolazi s drugim simptomima, poput groznice ili noćnog znojenja ili se razvijaju novi simptomi kao što su gubitak ili dobivanje na težini, promjene u tjelesnim funkcijama poput pražnjenja crijeva, umor ili promjene raspoloženja.
Navedeni simptomi mogu ukazivati na temeljni zdravstveni problem koji zahtijeva liječničku pomoć.
Ako stanje potraje tri mjeseca usprkos liječenju, posjetite liječnika koji će na temelju anamnestičkih podataka procijeniti daljnje postupanje.
Kako se dijagnosticira svrbež kože
Pronalaženje uzroka svrbeža prvi je korak u liječenju.
U dijagnostičkom postupku važno je prikupiti što više informacija o simptomima i povijesti bolesti. U tom smislu liječnika će zanimati kada je počeo svrbež, gdje se javlja, koliko dugo traje, je li prolaznog ili trajnog karaktera, ponavlja li se, koliko je jako izražen, je li bilo kontakta s iritansima, novim mirisnim proizvodima ili nečijim kućnim ljubimcima, patite li od alergije, koje lijekove uzimate ili ste nedavno uzimali, imate li neke prateće simptome (npr. osjećaj jakog umora, neobično znojenje, pojačana žeđ kronični kašalj) itd.
Ako na temelju anamnestičkih podataka i fizikalnog pregleda nije moguće utvrditi uzrok, možda će biti potrebno dodatno testiranje, koje može uključivati:
- analiza krvi - može ukazivati na temeljno stanje (npr. mogući manjak vitamina i/ili minerala, anemija, povišena glukoza, poremećaj u radu jetara ili bubrega itd.)
- ispitivanje funkcije štitnjače - analiza hormona štitnjače može isključiti probleme sa štitnjačom
- alergološko testiranje - pokazuju reagira li osoba na nešto u svojoj okolini
- biopsija kože - uključuje uzimanje malog uzorka kože i ispitivanje pod mikroskopom
- slikovni testovi - npr. rendgenska snimka prsnog koša za otkrivanje stanja poput raka.
Liječenje svrbeža
Kontrola simptoma može biti izazovna i zahtijevati dugotrajnu terapiju, a uključuje nekoliko opcija:
- lijekovi za lokalnu primjenu (kreme, masti, losioni)
- lijekovi za oralnu primjenu (na usta)
- prestanak uzimanja lijeka koji uzrokuje simptome ili promjena lijeka - u ovom slučaju nije poželjno samoinicijativno prestati uzimati lijek bez dogovora s liječnikom
- liječenje temeljnog stanja koje uzrokuje svrbež
- korištenje nemedicinskih terapijskih opcija za ublažavanje svrbeža poput akupunkture, svjetlosne terapije (fototerapija - izlaganje kože određenoj valnoj duljini svjetla) ili transkutane (preko kože) terapije električnom stimulacijom živaca
- promjena načina života, mjere samopomoći, prirodna sredstva.
Lokalni lijekovi
Neki od najčešćih lokalnih lijekova koji se koriste za liječenje svrbeža kože uključuju sljedeće grupe.
Lokalni kortikosteroidi. Smanjuju znakove upale. Propisuju se za stanja kao što su ekcem, svrab (šuga), psorijaza, neuropatski svrbež, sistemski eritemski lupus SLE), kontaktni dermatitis, ubodi insekata, alergijske reakcije i osip.
Lokalni antimikotici. Često se preporučuju za smanjenje svrbeža kože uzrokovanog gljivičnim infekcijama kao što su lišajevi, atletsko stopalo i druge gljivične infekcije.
Lokalni anestetici. Koriste se za privremeno ublažavanje boli i svrbeža uzrokovanih stanjima kao što su svrab, ugrizi ili ubodi insekata, koprivnjača i osip.
Skabicid. Krema s permetrinom je vrsta skabicida za lokalnu primjenu koji se propisuje za liječenje svraba.
Cinkov oksid. Dostupan kao krema ili pasta, može smanjiti iritaciju kože uzrokovanu pelenskim osipom ili drugim vrstama osipa.
Pedikulicid. Ova vrsta lokalnog lijeka ponekad se koristi za liječenje zaraze ušima.
Oralni lijekovi
Antihistaminici. Oralni antihistaminici koriste se za liječenje alergijskih reakcija i svrbeža kože ili osipa uzrokovanih ugrizima ili ubodima insekata, koprivnjače (urtikarije), ekcema, dermografije i kontaktnog dermatitisa.
Oralni kortikosteroidi. Pomažu ublažiti upalu. Mogu se koristiti za liječenje autoimunih stanja (poput sistemskog eritemskog lupusa, SLE), kronične urtikarije, ekcema, psorijaze i teških alergijskih reakcija.
Imunosupresivi. Ovi lijekovi smanjuje imunosnu aktivnost. Mogu biti korisni za liječenje pogoršanja uzrokovanih upalnim stanjima kao što su SLE, kronična urtikarija i ekcem.
Antifungalni lijekovi (antimikotici). Služe za liječe gljivičnih infekcija kao što su atletsko stopalo, lišajevi i sl. Neki lijekovi protiv gljivica uključuju grizeofulvin, flukonazol, itrakonazol.
Antibiotici. Namijenjeni su liječenu bakterijskih infekcija.
Beta-blokatori. Koriste se za liječenje ciroze jetara i portalne hipertenzije (visok krvni tlak u veni porte koja nosi krv u jetru).
Sekvestranti žučne kiseline. Lijekovi poput kolestiramina pomažu pri uklanjanju žučnih soli iz tijela, što može biti korisno kod ciroze jetara.
Antidepresivi. Selektivni inhibitori ponovne pohrane serotonina (SSRI), kao što su sertralin i fluoksetin, često se koriste za smanjenje svrbeža kože uzrokovanog bolešću jetara.
Antiparazitski lijekovi. Lijekovi poput mebendazola i albendazola ponekad se propisuju u slučaju infekcije malom dječjom glistom (Enterobius vermicularis)
Diuretici. Ova vrsta lijekova može pomoći u smanjenju nakupljanja tekućine kako bi se ublažili simptomi ciroze jetara.
Koliko brzo nakon tretmana se može osjetiti poboljšanje?
Koliko vremena će proći od početka liječenja svrbeža do njegova prestanka ovisi o njegovu uzroku.
Neke su dijagnoze dugoročne pa će i svrbež kao jedan od simptoma dolaziti i prolaziti. U drugom slučaju u pitanju može biti privremena iritacija koja bi mogla nestati u roku od nekoliko dana.
Kako ublažiti svrbež na prirodan način
Izbjegavanje češanja (grebanja)
Češanje pogoršava svrbež. Stoga, umjesto češkanja, pokušajte pritisnuti, nježno trljati ili primijeniti vibraciju (kao od alata za masažu) na mjesto koje svrbi
Održavanje dobre hidracije
Odgovarajuća hidracija tijela neophodna je za normalno funkcioniranje organizma u cijelosti pa tako i kože. Dobra hidracija počiva na redovitom unosu vode, a ne samo onda kada osjećamo žeđ, jer tada je tijelo već dehidrirano, a jedan od simptoma je i suha koža. Osim vode, hidraciji pogoduju čajevi, juhe, salate, voće i povrće, što predstavlja dio uravnotežene prehrane.
Održavanje higijene
Redovito tuširanje, svakodnevno mijenjanje odjeće, pranje odjeće i posteljine može zaštititi od infekcije, npr. ušima ili pomoći u zaustavljanju širenja drugih stanja (poput impetiga i lišajeva).
Redovita uporaba hidratantne kreme i losiona
Dobra krema sadržavat će humektanse i emolijense. Humektansi navlače vodu u kožu, dok emolijensi stvaraju zaštitni film na površini kože, sprječavaju isušivanje kože i pomažu u održavanju njezine vlažnosti. Najbolje je nanijeti hidratantnu kremu ubrzo nakon kupanja ili tuširanja dok je koža još malo vlažna.
Zaštita od sunca
Redovita primjena kreme za zaštitu od sunca s ciljem sprječavanja opeklina i oštećenja od sunčevih UV zraka
Izbjegavanje iritansa i alergena
Alergeni i iritansi mogu pogoršati svrbež, stoga je uputno izbjegavati ih.
- Topla voda. Kupanje i tuširanje u vrućoj vodi uklanja vlagu iz kože, čineći je sklonijom suhoći, crvenilu i svrbežu. Smanjenje temperature vode čak i za nekoliko stupnjeva može pomoći. Preporučuje se kupanje ili tuširanje u mlakoj vodi.
- Promjene temperature i vlažnosti. Ekstremne promjene temperature i vlažnosti mogu isušiti kožu, uzrokujući perutanje i svrbež. S obzirom da topli i suhi zrak može pojačati isušivanje kože, ovlaživač zraka može pomoći u održavanju vlažnosti u zatvorenom prostoru u suhim ljetnim mjesecima, a tijekom zime u suzbijanju isušujućih učinaka centralnog grijanja.
- Mirisni proizvodi za njegu kože. Neki proizvodi za njegu kože sadrže aditive, poput parfema i umjetnih boja, koji mogu uzrokovati ili pogoršati iritaciju kože. Osobe sa svrbežom ili osjetljivom kožom trebaju koristiti proizvode za njegu kože bez mirisa i boja, odnosno proizvode prilagođene njezi osjetljive kože.
- Vuna i sintetička vlakna. Treba izbjegavati odjeću od vune ili sintetičkih vlakana jer može biti gruba na koži te uzrokovati svrbež i iritaciju. Preporučuje se pamučna, udobna i široka odjeća, pamučno rublje i posteljina. Pamuk omogućuje disanje kože i sprječava pregrijavanje.
- Stres. Studije pokazuju da psihološki stres može izazvati svrbež. Ljudi koji osjete pojačani svrbež u vrijeme stresa mogli bi imati koristi od isprobavanja specifičnih tehnika za smanjenje stresa poput joge, meditacije i vježbi dubokog disanja.
- Alergeni. Prepoznavanje i izbjegavanje hrane, proizvoda i alergena iz okoliša koji izazivaju simptome može biti od koristi
Hladni oblozi
Dobar način za ublažavanje svrbeža kože može biti nanošenje hladnog obloga od tkanine natopljene vodom (npr. gaze) ili obloga od leda na zahvaćeno područje na pet do 10 minuta.
Hlađenje umiruje kožu i pomaže smanjiti upalu koja može pridonijeti svrbežu. Oblozi ujedno pružaju fizičku barijeru koja štiti od grebanja. Ovaj tretman može biti posebno koristan za djecu.
Druga mogućnost je držati hidratantne kreme i losione u hladnjaku. To će osigurati izravan učinak hlađenja kada se nanesu na kožu.
Prirodna sredstva
- Mentol. Mentol je glavni sastojak ulja koje se izdvaja iz biljke paprene metvice. Ima učinak hlađenja i može pomoći u ublažavanju boli i svrbeža. Uvijek razrijedite eterično ulje u ulju nosaču prije nanošenja na kožu.
- Aloe vera. Ima hidratatni učinak te pokazuje protuupalna, antioksidativna i antimikrobna svojstva. Aloe vera sadrži tvari koje koje smanjuju oticanje kože, ublažavaju crvenilo i ljuskanje, umiruju svrbež i potiču rast novih stanica kože. Saznajte više o aloa veri.
- Čajevac. Zbog svojih antimikrobnih svojstva često se koristi kod gljivičnih infekcija. Protuupalni učinci ulja čajevca pomažu u smanjenju znakova upale (crvenila, otekline) koja prati svrbež. Saznajte više o čajevcu.
- Koloidna zobena kaša. To je sitno mljevena zobena kaša koja se može otopiti u vodi. Dobivena otopina stvara zaštitnu barijeru na površini kože i pomaže zadržati vlagu. Široko je dostupna u kremama i losionima, a alternativno, fino mljeveni prah može se dodati izravno u vodu za kupanje. Osim što zob može pomoći u ublažavanju suhoće i svrbeža, ima antioksidativna i protuupalna svojstva.
- Jabučni ocat. Zbog svoje prirodne kiselosti, može biti koristan u obnavljanju narušene pH ravnoteže kože, ima blagi antiseptički učinak, sadrži brojne antioksidanse, ima protuupalna svojstva i prirodnu antimikrobnu sposobnost. Može se nanositi u razrijeđenom obliku lokalno na područje kože koje svrbi ili se može dodati u kupku. Može izazvati peckanje na otvorenim ranama, stoga je u slučaju osjetljive ili oštećene kože uputno izbjegavati njegovu primjenu.
- Maslinovo ulje. Hidratizira kožu i ima protuupalna svojstva. Može se primjenjivati direktno na kožu ili kao bazno ulje u kojem se razrjeđuju druga eterična ulja.
- Morska sol. Zbog svog iznimnog mineralnog sastava koristi se kod različitih kožnih problema pa i kod svrbeža. Otopljena u toploj vodi može pomoći u ublažavanju iritacije i posljedičnog svrbeža.
- Soda bikarbona. Ima antifungalna svojstva. Istraživanje sugerira da je učinkovit tretman za niz gljivičnih stanja kože, od kojih mnoga mogu izazvati svrbež. Može se dodati u toplu kupku (četvrtina šalice) ili se pomiješa s malo vode kako bi se dobila pasta koja se izravno nanosi na područja koja svrbe.
Izvor fotografija: Shutterstock
