Otrovni i neotrovni insekti
Važno je znati po čemu se razlikuju otrovni i neotrovni insekti, biti svjestan mogućnosti razvoja alergijske reakcije na ubod, znati prepoznati da se nešto ozbiljno događa i na vrijeme reagirati
Najezda insekata nakon zime
Ubodi insekata češći su u proljeće i ljeto, kad ih zbog klimatskih uvjeta, buđenja prirode, flore i faune ima sve više. Oni koji su prespavali zimsko razdoblje izlaze na sunce i u prirodu, u potrazi za novim žrtvama. Neki ne prežive zimu, a neki su u fazi završetka novog razvojnog ciklusa kako bi dosegnuli sposobnost izvršavanja zadanih im funkcija.
Takvo ponašanje insekata bilo je uobičajeno u normalnim klimatskim uvjetima, no, s obzirom na sve izraženije klimatske promjene, možemo očekivati neuobičajena zbivanja u „svijetu insekata”, kao što je rano buđenje iz zimskog mirovanja, a mnogi i ne uginu pa je njihov broj veći nego inače. Osim toga, moguće je da će oni koji sadrže otrovne i opasne supstancije imati znatno jače djelovanje na organizam zbog izostanka uobičajenih klimatskih i ekoloških čimbenika koji bi oslabili njihovo djelovanje.
Po čemu se razlikuju otrovni i neotrovni insekti
S obzirom na podjelu insekata na otrovne i neotrovne, važno je znati po čemu se razlikuju.
Otrovni insekti
Na našemu su području otrovni ose, pčele, stršljeni, pauci, škorpioni i crveni mravi. Oni imaju žalac koji sadrži otrovnu vrećicu.
Pčela pri ubodu ostavlja žalac u koži, ali ugiba i ne može ponovno ubosti
Ose i stršljeni mogu ubosti nekoliko puta jer im žalac nakon uboda ostaje. Stršljeni imaju otrov posebna sastava, koji je u dijelu nekih molekula sličan otrovu kobre, pa, uz vrlo jaku alergijsku ili toksičnu reakciju, nakon 24 sata može izazvati hemolizu krvi (otapanje crvenih krvnih tjelešaca), s oštećenjima unutarnjih organa i smrću.
Pauk crna udovica ubodom može izazvati teško stanje koje zahtijeva bolničko liječenje, pa čak i smrt, iako rijetko.
Ostali pauci izazivaju samo prolazne lokalne reakcije, kao i škorpioni koji, za razliku od onih u tropskim krajevima, nisu životno opasni za ubodenu osobu.
Neotrovni insekti
U ovu kategoriju ubrajaju se komarci, krpelji, buhe, uši, stjenice te razne vrste muha (obad ili konjska muha, vrtne i vinogradarske mušice i sl.).
Kod uboda neotrovnih insekata nema otrova koji bi izazvao reakciju, ali je za mnoge od njih tipično da u krvotok ubacuju slinu koja ima osobinu da sprječava zgrušavanje krvi kojom se oni tada hrane (krpelj, komarac).
I kod njihova uboda može se javiti prolazna reakcija u smislu jakog nadražaja kože, a katkad i jači otok i crvenilo uz svrbež.
Znakova alergijske reakcije nema ili su iznimno rijetki, a kad se pojave, vrlo su blagi i prolazni - uglavnom lokalni otok i crvenilo koji se brzo povuku.
Opasan je ubod konjske muhe ili obada, koji je vrlo bolan. Kako je to insekt koji živi u štalama i hrani se krvlju domaćih životinja, može na mjestu uboda izazvati gnojenje zbog prijenosa bakterija. Uz to, ubodenu osobu potrebno je zaštititi od tetanusa, čijeg uzročnika obad također može prenositi.

Treba imati na umu da su krpelja prijenosnici nekih bolesti, npr. borelioze ili Lyme bolesti, koja se očituje bolovima u zglobovima, crvenilom na mjestu uboda koje se rubno širi, a u centru blijedi (erithema chronicum migrans) te temperaturom.
Krpelji mogu prenijeti i krpeljni meningoencefalitis (upalu mozga i moždane ovojnice), koji obvezno zahtijeva bolničko liječenje.
Tu su još i agresivne vrtne mušice, koje u rojevima napadaju ljude koji dolaze na prve radove u vrt ili vinograd. Uglavnom izazivaju nastanak brojnih papula (čvorića) na mjestima uboda i svrbež, a zbog grebanja često se razvije i sekundarna infekcija s gnojenjem. Iako nije riječ o alergijskoj reakciji, promjene su vrlo neugodne i zahtijevaju liječenje (oblozi, kortikosteroidne i antibiotske masti).
Alergija na ubod insekta

Nakon uboda nekih insekata važno je znati da postoji mogućnost razvoja alergijske reakcije. Učestalost alergijske reakcije na ubode insekata u umjerenom klimatskom pojasu kreće se oko 0,4 do 1,2 posto populacije.
Među osobama za koje znamo da su alergične na ubode, anafilaktični šok može se javiti u oko jedan do tri posto slučajeva. S obzirom na klimatske promjene, za očekivati je da će se ti podaci mijenjati i da će se povećavati postotak alergijskih reakcija.
Uz to što treba biti svjestan mogućnosti razvoja alergijske reakcije, treba znati i prepoznati da se nešto ozbiljno događa i na vrijeme reagirati.
KAKO SE MOŽE OČITOVATI ALERGIJSKA REAKCIJA NA UBOD INSEKTA
* lokalna reakcija na mjestu uboda
* generalizirana reakcija (urtikarija ili koprivnjača) - praćena oticanjem usana i/ili vjeđa
* početni znaci anafilaktičnog šoka - otežano disanje, crvenilo i svrbež cijele kože
* anafilaktički šok - najčešće se razvija nakon uboda stršljena, ose ili pčele, osobito ako je bolesnik iznimno osjetljiv na ubode (što saznajemo od oboljelog ili pratnje) ili ako se ubod dogodio u području glave i vrata (zbog blizine velikih krvnih žila i brzog širenja alergena), odnosno ako je riječ o višestrukim ubodima
Kako se obraniti od insekata?
Kako bismo manje privlačili insekte, trebamo se pridržavati nekih uputa, kao što je izbjegavanje brzih pokreta, trčanja ili mahanja rukama radi tjeranja insekata, s obzirom na to da oni često ubadaju u obrani.
Ako znamo da smo osjetljivi na ubod nekog insekta, poželjno je izbjegavati jake mirise (parfeme), predug boravak u voćnjacima ili na otvorenom.
NIJE POŽELJNO... - jesti slatko ili piti sokove na otvorenom jer se može dogoditi da nas insekt ubode u jezik, što može izazvati gušenje mehaničkim putem (zbog oticanja); hodati bos po travi jer košnice stršljena i osa mogu biti i u zemlji; nositi odjeću žarkih boja ili široku odjeću (žarke boje privlače insekte, a mogu se i zavući pod široku odjeću); veće tjelesne napore zbog znojenja (znoj privlači insekte).
Sve namirnice, osobito one slatke, kao i posude za odlaganje smeća treba dobro zatvoriti, a na prozore postaviti mreže ili barem staviti insekticid u obliku pločice u utičnicu za struju.
Koža se može namazati i nekim sredstvom koje mirisom odbija insekte, ali pritom moramo paziti da nije riječ o tvarima koje mogu izazvati alergijsku reakciju.
Na ljetovanje ili izlete uvijek je dobro nositi i neku kortikosteroidnu kremu i nekoliko tableta antihistaminika kako biste pri ruci imali potrebnu prvu pomoć dok ne stignete do liječnika.
Iako se ne trebate pretjerano bojati, budite na oprezu jer insekti su sveprisutni, stoga se pripremite za bitku i spremno ih dočekajte.
Izvor fotografija: Shutterstock