Koža u trudnoći - što je normalno, a što ne

Za vrijeme trudnoće zbog imunoloških, endokrinih, metaboličkih i vaskularnih promjena trudnice su podložne kožnim oboljenjima. Nakon usađivanja jajašca i stvaranja posteljice, organizam trudnice biva preplavljen hormonima koje izlučuju stanice trofoblasta - korionski gonadotropin, estrogeni, progesteroni i ljudski posteljični laktogen. Posljedice svih tih promjena mogu se uočiti na koži, kosi, noktima i sluznicama.

Promjene na koži mogu biti prolazne ili stalne, praćene svrbežom, pojavom mjehurića i/ili sistemskim simptomima, mogu se pojaviti po cijelom tijelu ili samo na dijelu tijela.

Pri dermatološkom pregledu trudnice s kožnim promjenama jako je važno doznati određene podatke vezane uz samu trudnoću (trajanje trudnoće, broj poroda, je li riječ o jednostrukoj ili višestrukoj trudnoći, eventualne dermatoze u prethodnim trudnoćama, obiteljska anamneza eventualnih trudničkih dermatoza), kao i informacije o bolestima ili stanjima koji su možda prethodili trudnoći (atopija, bolesti vezivnog tkiva, autoimune bolesti, uzimanje lijekova, zanimanje...). Treba razmotriti i mogućnost izloženosti nekim vanjskim uzrocima, te eventualno provođenje strogih dijetalnih režima prehrane.

Postoje četiri vrste promjena koje se gotovo isključivo javljaju u trudnoći ili u ranom poslijeporođajnom razdoblju, a to su:

• fiziološke promjene kože;
• dermatoze koje se javljaju samo u trudnoći;
• specifične dermatoze trudnoće;
• dermatoze koje se pogoršavaju u trudnoći.

Tijekom trudnoće fiziološke promjene nastaju zbog hormonalnih, kao i promjena stanja krvnih žila.

Nepoželjne pigmentacije

Nastaju zbog djelovanja hormona koji u trudnoći potiču melanocite, ali i pod utjecajem estrogena i progestrona, pa mogu biti vidljive i tijekom uzimanja oralnih kontraceptiva. Česte su i obično se javljaju u prvom tromjesečju. Pigmentacije su jače izražene na dijelovima tijela koji su i uobičajeno jače pigmentirani, kao što su predio bradavica, genitalija i linee albe (središnje crte na trbuhu).

Melasma ili chloasma gravidarum najčešća je promjena pigmentacije vezana uz trudnoću i istodobnu izloženost suncu bez zaštite od ultraljubičastih zraka. Na licu se pojavljuju simetrične, svijetlosmeđe mrlje okruglog ili ovalnog oblika, oštro ograničene od okolne kože. Najčešće su lokalizirane na čelu, obrazima i iznad gornje usne. Javljaju se kod 50 do 75 posto trudnica, a izraženije su kod osoba tamnije puti. Iako nakon poroda melasma može spontano izblijedjeti, u 30 posto slučajeva ostaje trajno. Pigmentacije se mogu izbijeliti pripravcima koji sadrže dva do petpostotni hidrokinon ili primjenom lokalnih retinoida, kao što je tretinoin.

Žutica je generalizirana hiperpigmentacija kože koja se javlja u zadnjem tromjesječju trudnoće zbog fizioloških promjena jetrene funkcije. Nakon poroda potpuno nestaje, ali se može javljati u sljedećim trudnoćama.

Madeži se također mogu promijeniti tijekom trudnoće. Najčešće se povećavaju, ali može se javiti i neravnomjerna promjena pigmentacije. Mogu nastati i novi madeži, pa je poželjna dermatološka kontrola, uz eventualno uklanjanje sumnjivih.

Pojačana dlakavost i opadanje vlasi

Pojačana dlakavost manifestira se na nogama, rukama, leđima, u predjelu bradavica, kao i postranično na licu. Nastaje zbog djelovanja hormona i nakon poroda najčešće nestaje.

Promjene u vlasištu razvijaju se četiri do dvadeset tjedana nakon poroda, kad dolazi do difuznog ispadanja vlasi. Kod nekih žena difuzni gubitak vlasi može početi i tijekom zadnjeg tromjesečja. Nagli postporođajni gubitak kose nastaje zbog stresa tijekom poroda (temperatura, gubitak krvi, emocionalni stres), ali i promjena u endokrinoj ravnoteži.

Stradaju i nokti

Promjene na noktima mogu nastati bilo kad tijekom trudnoće, a očituju se kao omekšavanje noktiju, listanje ploče nokta, uzdužno stvaranje brazdi, te rubno zadebljanje nokta.

Nasljedna sklonost strijama

Strije (striae gravidarum) su ružičaste do bijele, nekoliko milimetara široke brazde na bedrima, trbuhu i grudima, koje najčešće nastaju u drugom tromjesečju, i to zbog prekomjerna rastezanja kože i povećane aktivnosti nadbubrežne žlijezde (adenokortikalna aktivnost). Iako se sklonost nasljeđuje, mogućnost nastanka strija povećava i prekomjerno dobivanje na težini tijekom trudnoće. Najčešće nastaju u drugom tromjesečju. Prema nekim autorima, svakodnevna masaža maslinovim uljem ili mastima može umanjiti strije.

Krvne žile na udaru

Kako trudnoća napreduje, tako napreduju i promjene na krvnim žilama, koje se mogu očitovati kao teleangiektazije (proširenja površinskih kapilara), hemangiomi, proširenja vena na nogama i u predjelu rektuma te edemi.

Teleangiektazije mogu spontano nestati nakon poroda, a ako ostanu, može se napraviti elektrokoagulacija.

Proširenje vena na nogama (varikoziteti) nastaje kao rezultat povećane osjetljivosti elastičnog tkiva zbog utjecaja hormona i povećana venskog protoka u venama zdjelice uzrokovanog pritiskom povećane maternice. Uz to, u trudnoći se povećava i volumen krvi, a važnu ulogu ima i genska predispozicija, tj. sklonost. Te promjene najčešće nastaju u trećem tromjesečju trudnoće, a nakon poroda rijetko nestanu. Tromboza vena rijetko se javlja. Osobe s povećanom sklonošću venskim varikozitetima trebale bi tijekom cijele trudnoće nositi elastične čarape ili zavoje, što više držati noge u povišenom položaju ili čak spavati s jastukom ispod nogu.

Proširenje vena u području rektuma (hemeroidi) također nastupa u trećem tromjesečju zbog povećana volumena krvi i abdominalnog pritiska. Liječenje se provodi pojačanom higijenom analnog područja, primjenom lokalnih anestetika i reguliranjem stolice, a kod upale i komplikacija nakon poroda u obzir dolazi i injiciranje sklerozirajuće tvari ili hemoroidektomija (kirurško uklanjanje).

Edemi se javljaju pred kraj trudnoće kod 50 posto trudnica. Prisutni su i u jutarnjim satima na vjeđama, licu, u predjelu gležnjeva, potkoljenica i ruku, a pojačavaju se tijekom dana. Nastaju kao posljedica zadržavanja natrija i vode, te povećane propustljivosti kapilara pod utjecajem hormona. Na njihovu pojavu dodatno djeluje i povećan hidrostatski tlak zbog pritiska maternice i dugotrajna stajanja na nogama. Liječenje se sastoji od smanjivanja unosa soli te držanja nogu u povišenom položaju.

Crvenilo dlanova nastaje u prvom tromjesečju kod 65 posto trudnica, i to zbog djelovanja estrogena i povećana volumena krvi, a nestaje nakon poroda.

Osjetljivost sluznice

Manifestira se kao gingivitis - upala, edem, krvarenje i ranice u području zubnog mesa. Te promjene javljaju se gotovo kod svake trudnice već u prvim tjednima trudnoće, progresivno pojačavaju sve do poroda i potpuno nestaju nekoliko dana do tjedana nakon poroda. Liječenje se provodi pojačanom oralnom higijenom, uporabom preparata s vitaminom C, a kod opsežnijih promjena potrebno je obratiti se dentalnom patologu.

Neugodan svrbež

Pojava svrbeža (pruritus), generaliziranog ili lokaliziranog, česta je u trudnoći. Javlja se najčešće u trećem tromjesječju, a najizraženiji je u području trbuha. Za ublažavanje se koriste uljne kupke i lokalni antipruritički pripravci (protiv svrbeža). Svrbež kože spontano nestaje nakon poroda i ne ponavlja se u sljedećim trudnoćama.

Kožne promjene koje nisu uobičajene u trudnoći u cijelosti su u domeni dermatologa, koji prema potrebi u suradnji s ginekologom mora pratiti trudnicu tijekom i nakon bolesti. Neke od dermatoza stvaraju potencijalni rizik za majku, odnosno fetus. Patološke promjene u trudnoći mogu se podijeliti na tri skupine.

Bolesti vezane isključivo uz trudnoću

Impetigo herpetiformis je dermatoza koja se javlja u zadnjem tromjesečju. Karakterizira je pojava crvenih (eritematoznih) plakova obrubljenih sitnim gnojnim čvorićima (pustulama) uz visoku temperaturu. Bolest nalikuje na pustuloznu psorijazu i smatra se njezinim oblikom u trudnoći kod pacijentica koje nisu prethodno bolovale od psorijaze. Zbog težine bolesti, potencijalne opasnosti za majku i dijete te samog liječenja, trudnicu s navedenim promjenama treba hospitalizirati.

Pruritus gravidarum javlja se u oko tri posto trudnica u zadnjem tromjesečju, i to zbog zaostajanja žuči u žučnim kanalićima u jetri (intrahepatalna kolestaza). Svrbež kože proporcionalan je koncentraciji žučne kiseline u koži, ali ne i u krvi. Obično počinje u predjelu trbuha i stražnjice, a zatim se širi po koži cijelog trupa i ekstremiteta. Drugi do četvrti tjedan nakon pojave svrbeža može se pojaviti i žutica. Promjene mogu biti praćene mučninom, povraćanjem, gubitkom apetita, tamnom mokraćom i svijetlom stolicom. Svi simptomi nestaju nakon poroda, ali se mogu ponavljati u sljedećim trudnoćama, a rjeđe i tijekom uzimanja oralnih kontraceptiva.

Specifične dermatoze trudnoće

Pemphigus gestationis (herpes gestationis) je rijetka dermatoza koja se najčešće javlja u drugom tromjesečju i traje još oko četiri tjedna nakon poroda. Ponavlja se u svakoj idućoj trudnoći i smatra se autoimunom bolešću. Karakterizirana je izrazitim svrbežom kože i izbijanjem mjehurića u urtikarijalnim plakovima ili na nepromijenjenoj koži trbuha u području pupka, leđa, prsnog koša i ekstremiteta (dlanovi, tabani). Nakon pucanja mjehurića koža zarasta bez ožiljka, ali uz ostatne hiperpigmentacije. Može uzrokovati prijevremeni porod. Zbog obrade i liječenja potrebna je hospitalizacija.

Prurigo gestationis počinje najčešće između 25. i 30. tjedna trudnoće. Manifestira se pojavom lagano izdignutih, blago crvenih područja na kojima se javljaju papule (crvenkasti čvorići). Promjene su najčešće na trbuhu i ramenima, uz intenzivan svrbež kože. Nakon poroda nestaju u roku tri mjeseca. Nema rizika za majku i dijete i ne pojavljuju se u idućim trudnoćama.

Pruritičke urtikarijske papule i plakovi nastaju u zadnjem tromjesečju, najčešće oko 35. tjedna, češće u prvoj trudnoći i kod žena koje su pretjerano dobile na težini. Uzrok nije poznat, ali smatra se da je riječ o kasnom tipu alergijske reakcije. Promjene su karakterizirane pojavom urtikarijalnih papula i plakova na trbuhu, bokovima, stražnjici, nogama i rukama. Moguć je prijevremeni porod.

Nespecifične promjene

Tijekom trudnoće mijenjaju se neke promjene na koži, odnosno dolazi do njihova povlačenja ili pogoršanja. S obzirom na to da bi opisivanje svake od tih bolesti nadilazilo sadržaj ovog članka, samo ćemo ih nabrojati.

U trudnoći se obično povlače:

• acne vulgaris - obično se u trudnoći povuku, ali se mogu javiti i prvi put, kad su udružene s pojačanom dlakavošću;
• psorijaza - u većini slučajeva se povlači, ali može doći i do naglog pogoršanja;
• sarkoidoza;
• atopijski dermatitis - obično se poboljšava, ali može doći i do naglog pogoršanja.

U trudnoći se mogu pogoršati kožne manifestacije sljedećih bolesti:

• infekcije - zbog smanjenja stanične (celularne) imunosti, neke infekcije javljaju se prvi put, a postojeće se pogoršavaju;
• imunološke bolesti;
• metaboličke bolesti;
• poremećaji vezivnog tkiva;
• kožni tumori.

Zbog mogućnosti da lijek apsorpcijom prođe kroz placentu i našteti djetetu, liječenje dermatoza u trudnoći uglavnom je ograničeno na lokalne preparate, osim u slučaju vitalne ugroženosti majke i djeteta.

Od lokalne terapije bezopasno je upotrebljavati losione i paste s cinkom, a trebalo bi izbjegavati preparate koji sadrže salicilnu kiselinu, fenol, mentol i soli žive. Odluku o provođenju sistemske i lokalne terapije kortikosteroidima, i eventualno drugim lijekovima, svakako treba prepustiti dermatologu i ginekologu.

U svakom slučaju, ako primijetite bilo kakvu promjenu na koži koja odudara od onih koje su uobičajene u trudnoći i nisu opasne za majku i dijete, obvezno se posavjetujte sa svojim ginekologom, odnosno dermatologom. Posebnu pozornost svakoj neobičnoj promjeni trebale bi posvetiti trudnice koje su takve ili slične promjene imale u prethodnim trudnoćama.