Hitna neurološka stanja - prva pomoć i samopomoć

Bolesti i stanja / Živčani i mentalni sustav Vida Demarin akademkinja  /  mr. sc.   Marija Bošnjak-Pašić dr. med., spec. neurolog

Svaki poremećaj svijesti smatra se hitnim neurološkim stanjem, kada je potrebno utvrditi opće stanje i odrediti stupanj reagiranja prizivanjem bolesnika

Najznačajnija hitna stanja u neurologiji

U svakoj grani medicine, pa tako i u neurologiji, postoje stanja koja zahtijevaju specifično i trenutačno dijagnostičko i terapijsko djelovanje, najčešće u jedinicama intenzivne skrbi. Drugim riječima radi se o grupi bolesti koje ugrožavaju život bolesnika, zbog čega su pri nastupu tih stanja prva pomoć i samopomoć do dolaska liječnika od velikog značaja. 

U nastavku, ćemo navesti najznačajnije neurološke bolesti i stanja koja zahtijevaju neodgodivu reakciju samog bolesnika ili najbliže okoline kao i upute za njihovo prepoznavanje i postupke do dolaska liječnika.
 

HITNA STANJA U NEUROLOGIJI

* poremećaji stanja svijesti sve do kome, do kojih može doći zbog:
     → traume (ozljede mozga)
     → upale mozga i moždanih ovojnica
     → cirkulacijskog oštećenja mozga
     → kome uzrokovane alkoholom (metilni ili etilni)
     → opijatske kome i kome zbog predoziranja drugim sredstvima ili lijekovima
     → dijabetičke kome uslijed hipoglikemije ili hiperglikemije
     → uremično-hepatične kome (zbog oštećenja i bolesti bubrega i jetre)
     → toplinskog udara i sunčanice
* epileptički status
* glavobolja
* subarahnoidalno krvarenje (krvarenje između paučinaste i meke moždane ovojnice)
* povišenje tlaka unutar lubanjske šupljine (intrakranijski tlak)
* naglo nastala motorička slabost ekstremiteta
* akutna bol u vratu i leđima
* akutni poliradikuloneuritis (Guillain-Barre)
* spinalna hitna stanja - autonomna disrefleksija, ozljede

Hitna neurološka stanja - razlozi u mozgu

Trauma mozga mogu nastati u svakoj životnoj dobi, češće u starijih osoba i alkoholičara. Posljedica je ozljede, mada je moguće da se pojavi i u ljudi koji zbog drugih tegoba (najčešće srčanih bolesti ili poremećaja zgrušavanja krvi) uzimaju lijekove koji sprječavaju zgrušavanje krvi (antikoagulantnu terapiju). 



Posljedica može biti:

  • subduralni hematom - krvarenje ispod tvrde moždane ovojnice, koje se manifestira poremećajem stanja svijesti od konfuzije do kome, a u podlozi je krvarenje iz vene
  • epiduralni hematom - predstavlja jednu od najhitnijih stanja u neurologiji i zahtijeva neodgodivu intervenciju neurokirurga, budući je u podlozi krvarenje iz arterije. Nakon ozljede može, ali i ne mora, postojati slobodni interval i do nekoliko sati u kojem se ozljeđenik dobro osjeća, da bi naglo došlo do pogoršanja stanja svijesti sve do kome, uz moguću oduzetost jedne strane tijela i, kao najznačajniji znak, izrazito proširenu zjenicu na strani ozljede mozga.

Upala mozga ili moždanih ovojnica može biti posljedica bakterijske ili virusne infekcije. Najčešće uzrokuje poremećaj stanja svijesti (od pospanosti, preko smetenog i konfuznog stanja do kome), uz povišenu temperaturu, ukočen vrat i leđa, glavobolju, povraćanje te eventualno oduzetost jedne strane tijela. Bolesnicima često smeta svjetlost ili su preosjetljivi na druge podražaje kao što je npr. dodir.

Vaskularno oštećenje mozga, odnosno moždano krvarenje ili začepljenje krvne žile mozga ugruškom, također može uzrokovati poremećaj stanja svijesti sve do kome.

Trovanje alkoholom ili drugim sredstvima kao što su lijekovi ili razne droge (npr. opijati), može uzrokovati poremećaj stanja svijesti sve do kome. Pri tome je potrebno obratiti pozornost na miris alkohola, moguće vidljive tragove lijekova ili drugih sredstava u okolini bolesnika ili tragove uboda iglom na tijelu bolesnika, kao i na širinu zjenica. U slučaju trovanja alkoholom zjenice su proširene, dok su pri trovanju opijatima izrazito uske.

Poremećaj stanja svijesti sve do kome može biti uzrokovan i metaboličkim bolestima i poremećajima kao što su šećerna bolest (snižena ili povišena vrijednost šećera u krvi), bolesti jetre i bubrega. U tim slučajevima potrebno je laboratorijskim pretragama ustanoviti točan uzrok kome i postupiti prema nalazima.

I pretjerano izlaganje visokoj temperaturi - toplinski udar i sunčanica - mogu uzrokovati poremećaj stanja svijesti sve do kome ili pak uzrokovati konvulzije odnosno grčeve ekstremiteta. Najvažnije je bolesniku stavljati hladne obloge i, ukoliko je moguće, davati mu dovoljno tekućine.

Epileptički status u užem smislu nastaje od niza velikih epileptičkih napada (grand mal), između kojih bolesnik ne dolazi k svijesti. Uzroci statusa su raznoliki: niska koncentracija antiepileptika u krvi u bolesnika koji inače boluju od epilepsije, alkoholna apstinencija, moždano-žilne bolesti, različita trovanja i metabolički poremećaji, srčani arest (zastoj), moždani tumori, ozljede mozga, upale mozga i moždanih ovojnica. U slučaju poremećenog stanja svijesti zbog epileptičkog statusa potrebno je bolesnika zaštititi od mogućeg ozljeđivanja. Potom se, do dolaska liječnika, može pokušati diferencirati neki od gore navedenih uzroka poremećaja stanja svijesti te prema tome pokušati dodatno pomoći.

Niz bolesnih stanja može biti praćeno glavoboljom. Zbog diferenciranja mogućeg uzroka glavobolje potrebno je ispitati način, vrijeme i mjesto nastanka, jačinu i tip te eventualno pridružene simptome (povraćanje, gubitak svijesti, vrtoglavica, ukočenost vrata, preosjetljivost na svjetlost). Čimbenici koji dovode do olakšanja glavobolje su tamna prostorija, položaj i pritisak na skalp ili postavljanje hladnog obloga na čelu. Ukoliko smo u mogućnosti, prethodno je potrebno bolesniku izmjeriti krvni tlak i temperaturu te mu, ukoliko je potrebno, dati lijekove za snižavanje krvnog tlaka, snižavanje temperature ili protiv bolova te lijekove za smirenje.

Subarahnoidalno krvarenje zbog prsnuća proširenja stjenke krvne žile na bazi mozga, najdramatičnija je moždana disfunkcija. Kliničkom slikom najčešće dominira jaka, iznenadna glavobolja s tendencijom pojačavanja, uz mučninu, povraćanje i ukočen vrat te osjetljivost na svjetlost. Do transporta u zdravstvenu ustanovu, bolesniku je potrebno pomoći kako je navedeno za druge glavobolje ili u slučaju poremećenog stanja svijesti kako je opisano.

Povišenje tlaka unutar lubanjske šupljine (intrakranijalni tlak) može biti popraćeno glavoboljom, povraćanjem ili poremećajem stanja svijesti. Nastaje u različitim stanjima u kojima je povišen tlak unutar lubanjske šupljine, nakon iscrpljivanja kompenzatornih mogućnosti (npr. kod tumora mozga, prirođenih anomalija itd.).

Moždani udar je najučestalije žarišno oštećenje središnjeg živčanog sustava. Oko 80 posto svih nastaje zbog začepljenja krvnih žila ugruškom, a od toga se u 20 posto tih slučajeva prethodno javlja tranzitorna ishemička ataka (TIA), koja predstavlja upozorenje, odnosno prijeteći moždani udar u vidu prolaznih neuroloških deficita (prolaznih trnjenja ili slabosti u jednoj polovici lica i tijela, prolaznih smetnji govora, vida...). Ovih preostalih 20 posto slučajeva moždanog udara posljedica su različitih oblika moždanog krvarenja koje nastaje zbog prsnuća krvne žile mozga uslijed povišenog krvnog tlaka, prirođenog proširenja i slabosti stjenke krvne žile ili arterio-venske malformacije. 



Različiti oblici moždanog udara očituju se najčešće naglo nastalom utrnulošću ili slabošću jedne strane tijela, smetnjama govora, vida, vrtoglavicama, smetnjama ravnoteže ili pak poremećajem stanja svijesti. Moždana krvarenja najčešće daju puno dramatičniju kliničku sliku, uz jaku glavobolju, povraćanje, oduzetost ekstremiteta i često poremećaj stanja svijesti.

Hitna neurološka stanja - razlozi izvan mozga

Akutna bol u vratu i leđima

Kod akutne boli u vratu i leđima potrebno je lokalizirati bol i način širenja, isključiti ozljeđivanje, vidjeti postoji li povezanost boli s pokretima te postoje li neurološki simptomi (oduzetost ekstremiteta, smetnje osjeta, ukočenost, smetnje kontrole stolice i mokrenja) te postojanje drugih bolesti otprije. Ukoliko smo u mogućnosti, do dolaska liječnika bolesniku treba izmjeriti krvni tlak i to obostrano, tako da se ustanovi eventualna razlika i dati lijekove protiv bolova.

Akutni poliradikuloneuritis

Akutni poliradikuloneuritis se često javlja 10 - 12 dana nakon virusne infekcije (respiratorna infekcija, gripa, infektivna mononukleoza), jer se radi o posljedičnoj upali perifernih živaca. Prvi znaci bolesti su motoričke slabosti različitog stupnja, uz osjećaj trnjenja i bolova, koje najčešće počinju na donjim ekstremitetima i šire se prema gornjim. Mogu biti prisutni i autonomni poremećaji (aritmija srca, pad ili povišenje krvnog tlaka), a ukoliko su zahvaćeni živci koji inerviraju disanje, može doći do otežanog disanja. Bolesniku je potrebno izmjeriti krvni tlak, paziti na disanje i čim prije ga uputiti u bolnicu.

Bolesti i ozljede kralježnice

Kod različitih bolesti i ozljeda kralježnice kod kojih postoje nagli simptomi oduzetosti nogu ili sva četiri ekstremiteta, gubitak osjeta, bolovi, potrebno je bolesnika transportirati u bolnicu. U slučaju ozljede potrebno ga je prethodno imobilizirati.

U bolesnika koji su zbog bolesti ili ozljede kralježnice od ranije paraplegični (oduzetost nogu) ili tetraplegični (oduzetost sva četiri ekstremiteta), ukoliko se pojavi nagla glavobolja ili teškoće disanja i rada srca, potrebno je izmjeriti krvni tlak, budući je u tim slučajevima zbog oštećenja autonomnog živčanog sustava moguće naglo povišenje krvnog tlaka (hipertenzivna kriza), koja može uzrokovati puknuće krvne žile u mozgu i moždano krvarenje.

Ukoliko se radi o povišenom krvnom tlaku prije dolaska liječnika je potrebno dati lijekove za snižavanje krvnog tlaka. Takvi bolesnici su najčešće u okviru svojih udruženja educirani o takvoj mogućnosti i uza se imaju potrebne lijekove.

Hitna neurološka stanja - kako postupiti do dolaska liječnika?

OČUVANA SVIJEST

Ukoliko je bolesnik pri svijesti, do dolaska liječnika potrebno je:

  • bolesnika udobno poleći s glavom podignutom na 45 º
  • smiriti ga te izmjeriti krvni tlak - ukoliko je povišen, a bolesnik može gutati, dati mu lijekove za snižavanje krvnog tlaka
  • ako ne postoji sumnja na moždano krvarenje, bolesniku možemo dati da popije i tabletu aspirina.


U slučaju moždanog udara treba znati da gotovo nikako ne možete pomoći bolesniku i da je takve bolesnike potrebno čim prije transportirati u zdravstvenu ustanovu. Danas postoje lijekovi kojima se mogu značajno umanjiti tegobe, smanjiti smrtnost i zaostali invaliditet zbog moždanog udara, ali je svakako potrebno doći u bolnicu što prije. Stoga je moždani udar potrebno shvatiti jednako hitnim stanjem kao što je srčani infarkt.

POREMEĆENA SVIJEST

Kod svih stanja u kojima je poremećena svijest potrebno je utvrditi opće stanje bolesnika i odrediti stupanj reagiranja:

  • prizivanje bolesnika
  • najvažnije je provjeriti diše li bolesnik spontano
  • osloboditi usnu šupljinu i dišne putove ukoliko nisu prohodni
  • provjeriti prisutnost otkucaja srca pipanjem pulsa (bila), najbolje na krvnim žilama na jednoj strani vrata
  • u slučaju povraćanja postaviti bolesnika u bočni položaj kako ne bi došlo do aspiracije povraćenog sadržaja
  • ukoliko ne postoji spontano disanje i rad srca, pristupa se umjetnom disanju i ručnoj masaži srca do dolaska liječnika
  • prije pomicanja bolesnika iz položaja u kojem smo ga zatekli, potrebno je provjeriti radi li se o ozljedi glave i vrata te je li potrebna imobilizacija.


Izvor fotografija: Shutterstock
 

Datum objave članka: 3. 2. 2023.
izdvojeni proizvodi