Rozaceja, kuperoza - sumnjivo crvenilo lica

Rozaceja je promjena na koži lica koja se manifestira pojavom crvenila u predjelu obraza, uz proširenje malih krvnih žila, a katkad i pojavom manjih do većih gnojnih "prišteva". Takvu promjenu na koži lica često prate i subjektivni simptomi - svrbež, žarenje i stezanje. Koža se vrlo lako zacrveni pri promjeni temperature (na primjer nakon ulaska u toplu prostoriju ili pored izvora topline).

Glavni uzrok nastanka rozaceje je nepoznat, stoga valja provesti obradu kako bi se pronašlo barem nešto što se može dovesti u vezu s razvojem bolesti. Obrada katkad uključuje i alergološko testiranje.

Smatra se da u njezinu nastanku određenu ulogu ima tip kože s vrlo reaktivnim krvnim žilama koje se šire i na najmanji podražaj, kao što je toplina, jače začinjena hrana ili kalorično piće. Probavne smetnje, izloženost suncu, stres i hormonalni poremećaji mogu utjecati na pogoršanje bolesti.

Upotreba kortikosteroidnih krema i kapi za nos i oči također mogu biti razlog razvoja rozaceje.

Smatra se da ulogu u razvoju rozaceje imaju i mikrobijalni organizmi. Među njima se spominje grinja (Demodex folliculorum, demodikoza), koja normalno obitava u izvodnim kanalima žlijezda lojnica. Postoje i istraživanja koja pojavu rozaceje dovode u vezu s bakterijom Helycobacter pylori u želucu, jer se izlječenjem želučanih smetnji smiruju simptomi rozaceje u slučajevima kad je njihova pojavnost istodobna.

Važno je prepoznati provocirajuće čimbenike koje treba izbjegavati u najvećoj mogućoj mjeri jer u suprotnom, unatoč liječenju, bolest se nastavi razvijati. Provocirajući čimbenici kod svih bolesnika ne moraju biti isti, a u njih ubrajamo vruću hranu i tekućinu, jake začine, izvore topline, hladnoću, sunce i alkohol.

Ovisno o stupnju promjena, rozaceja se dijeli u četiri tipa:

1. Eritematozni tip - prevladava crvenilo obraza uz proširenje krvnih žila. Katkad se crvenilo može ograničiti samo na kožu u predjelu donjih vjeđa.
2. Papulopustulozni oblik - javljaju se crveni čvorići i gnojni prištići na crvenoj koži lica, prožetoj malim krvnim žilama.
3. Fimatozni oblik - karakterizira ga pojava zadebljanja žljezdanog i vezivnog tkiva ili bujanje vezivnog tkiva i krvnih žila na koži lica. Promjene su uočljive na koži obraza, čela, a kod muškaraca i u predjelu nosa (može doći do pojave gomoljastog nosa).
4. Okularni tip - obuhvaća promjene na oku, najčešće u vidu konjunktivitisa, praćene crvenilom očiju, svrbežom, pečenjem, suhoćom i iritacijom na svjetlost.

Bolest ima nekoliko stadija. U početku se javlja crvenilo nosa i obraza, koje može biti prolaznog tipa, a kod nekih ljudi postaje trajno, uz postupno širenje malih krvnih žila. Ostali simptomi su osjećaj "peckanja i pikanja" u obrazima, često izražena suhoća kože lica, pojava otoka lica, katkad crvenilo i suhoća očiju, te pojava "čvorića" boje kože na licu.

Neliječeni oblici bolesti s vremenom mogu poprimiti izgled otečenog lica s pojavom čvorića i gnojnih prištića. Promjene mogu izbiti naglo, pa ne moraju odmah biti prepoznate kao rozaceja, nego više sliče alergijskoj reakciji. Stoga je u početku vrlo važno češće kontrolirati bolesnika, kako bi se pratio tijek bolesti i na vrijeme uvela antibiotska terapija, u početku u vidu kreme ili losiona, a kasnije, ako je potrebno, i u obliku tableta. Važno je istaknuti da se ne poseže odmah za kortikosteroidnim pripravcima kako ne bi došlo do kompliciranja stanja na koži lica.

Rozaceja ima kroničan i nepredvidiv tijek. Trajanje je teško prognozirati, jer na pojavu i tijek bolesti utječe nekoliko činitelja koji se međusobno isprepliću. Stoga liječenje može trajati relativno kratko, a u određenim slučajevima mjesecima i godinama.

U terapiji rozaceje kremama koriste se one koje ubrajamo u pripravke iz domene dermatološke kozmetike ili kreme iz domene lijeka, čiji izbor ovisi o tipu kože i težini kliničke slike. Od krema se koriste pripravci koji sadrže benzoil peroksid, azalaičnu kiselinu, sulfur, takrolimus, metronidazol, eritromicin, fucidinsku kiselinu ili klindamicin.

Od lijekova koji se uzimaju u obliku tableta koriste se tetraciklinski antibiotici, a u težim slučajevima i isotretinoin. U razdoblju perimenopauze i menopauze, nakon pregleda i obrade stanje na koži lica svakako se nastoji stabilizirati primjenom bioidentične hormonske nadomjesne terapije (BHRT - engl. Bioidentical Hormone Replacement Therapy).

Radi uklanjanja proširenih kapilara na koži lica, koriste se uređaji kao što su laser ili IPL (Intense Pulsed Light), koji djeluju na smanjenje broja krvnih žila u koži. Pojavi li se rinofima, provodi se kirurški tretman s ciljem postizanja estetskog rezultata.

Valja naglasiti da ni laserski niti IPL tretman nisu tretmani koji odmah rješavaju problem, nego se moraju ponavljati, s postupnim postizanjem rezultata, odnosno smanjenjem crvenila. Ti tretmani malo su skuplji zbog cijene samih uređaja, a rezultati nisu trajni, što je, pak, u skladu s prirodom bolesti. To se oboljelom svakako mora objasniti jer je normalno da mu se nameće pitanje čemu onda liječenje ako se problem ne može trajno riješiti. Tretman rozaceje, kao i ostali dermatološki tretmani, svakako imaju smisla jer se pomoću njih sprječava razvoj posljedica na koži lica, koje su katkad nepopravljive. Drugim riječima, liječenje je obvezno jer simptome rozaceje svodi na najmanju moguću mjeru, a kod nekih bolesnika postigne se i potpuno izlječenje. Ne treba posebno naglašavati da je uspjeh individualan, jer ovisi o razlozima pojave rozaceje i individualnim reakcijama osobe na poduzete mjere liječenja.