Pripremite se za sezonu gripe

Bolesti i stanja / Opća medicina Božica Ban dr. med., spec. epidemiolog

Potpuno razvijen i težak oblik gripe najčešći je kod ljudi koji još nisu preboljeli gripu, ili se nisu prokužili cirkulirajućim tipom virusa

Gripa ili influenca relativno je teška zarazna bolest dišnog sustava. Pojavljuje se svake godine u zimskim mjesecima u manjim ili većim epidemijama. Naziv gripa dolazi od francuske riječi la grippe - gripper = ščepati, a tko je prebolio gripu, vjerojatno će shvatiti opravdanost tog naziva.

Antigeno promjenjivi uzročnici

Gripu uzrokuju virusi influence A, B i C, čija je karakteristika da neprestano mijenjaju antigena svojstva, najviše virus influence tipa A. Manje ili veće epidemije izazvane tipom A javljaju se gotovo svake godine, a epidemije uzrokovane tipom B malo su rjeđe i javljaju se svakih četiri do pet godina. Postoje i epidemije kad istodobno cirkuliraju oba tipa virusa (A i B).

Nagla pojava općih simptoma

Simptomi gripe javljaju se jedan do tri dana nakon izlaganja virusu. Izvor zaraze je zaražen čovjek, koji je zarazan dan prije pojave simptoma do pet dana nakon što se bolest razvije. Širi se kapljičnim putem (kašljanjem, kihanjem) direktno s inficirane na zdravu osobu. Moguć je i indirektan prijenos kontaktom preko predmeta svježe zagađenih iscjetkom iz nosa ili ždrijela inficirane osobe.

Bolest nastupa naglo, s jako izraženim općim simptomima: vrućica od 38 do 40 °C, jaki bolovi u mišićima, kostima i zglobovima (osobito u križima i udovima), jake glavobolje, smušenost i pospanost, opći osjećaj potpune klonulosti i nemoći, a mogu se javiti i povraćanje i proljev.

Nakon nekoliko dana slijede respira­torni simptomi: osjećaj pečenja i stezanja u nosu, suhoća i bol u grlu, promuklost i bol iza prsne kosti, suh i nadražajan kašalj, upala očne spojnice (konjunktivitis) koja se očituje suženjem, osjetljivošću očiju na svjetlo i bolovima u oku (osjećaj „pijeska u očima“).

Tako potpuno razvijen i težak oblik bolesti najčešći je kod bolesnika koji dotad nisu preboljeli gripu, odnosno kod onih koji se nisu prokužili upravo cirkulirajućim tipom virusa. To su obično djeca i mladi. Kod starijih ljudi težak oblik gripe češće je posljedica komplikacija.

Bolest obično traje sedam do deset dana. Budući da je imunost protiv gripe specifična, preboljela bolest prouzročena jednim tipom virusa ne pruža zaštitu od drugog tipa pa je čovjek neprestano izložen infekciji virusima gripe.

Kao komplikacije gripe mogu se javiti upala sinusa (sinuitis), uha (otitis), bronha (bronhitis) ili pluća (pneumonija). Obično nastaju kao posljedica sekundarne bakterijske infekcije neposredno nakon pojave akutnih simptoma, tijekom akutne faze gripe ili na početku oporavka (rekonvalescencije). Upala pluća najteža je komplikacija, koja je istodobno uzrokovana virusom i bakterijom. Na nju treba posumnjati kad se ponovno povisi temperatura, otežano diše te se javi gnojni ili sukrvav iskašljaj. Kod kroničnih bolesnika kao komplikacija gripe može se javiti i pogoršanje osnovne bolesti.

Dijagnoza se postavlja na temelju kliničke slike, podataka o početku i tijeku bolesti te sezoni infekcije. Virološke pretrage, koje služe za dokazivanje virusa, su: izolacija virusa iz obriska nosa i ždrijela, ispirka ždrijela te nalaz protutijela u krvi.

Kako je riječ o virusnoj bolesti, nema specifična lijeka, nego se pribjegava simptomatskom liječenju, a antibiotici se propisuju samo u slučaju sekundarne bakterijske infekcije (upale pluća, sinusa, uha). Simptomatsko liječenje uključuje mirovanje u krevetu, uzimanje dovoljno tekućine i vitamina C te uzimanje sredstava za snižavanje temperature i bolova (paracetamol, acetilsalicilatnu kiselinu).

Svake godine novo cjepivo

Zbog visoke zaraznosti (kontagioznosti) virusa, opće mjere koje se provode u slučaju drugih respiratornih bolesti kod gripe su u pravilu bez učinka stoga je cijepljenje najučinkovitija mjera zaštite. Cijepiti se mogu sve osobe starije od šest mjeseci. Koristi se inaktivirano cjepivo - koje sadrži samo površinske antigene virusa influence - pa ne može izazvati bolest, nego potiče stvaranje zaštitnih protutijela. Daje se injekcijom u gornju trećinu nadlaktice, a da bi se razvila imunost, potrebna su dva do tri tjedna. Zaštita nakon cijepljenja traje oko šest mjeseci pa cijepljenje treba ponoviti svake godine.
 
Cjepivo je svake godine novo i različito, sastavljeno prema preporuci Svjetske zdravstvene organizacije (SZO). U laboratoriju izolirani sojevi virusa influence proučavaju se u referentnim centrima (Atlanta, London, Australija, Japan), a na temelju praćenja kretanja virusa influence po Zemljinoj kugli, određuje se koji će virusi biti sastavni dio cjepiva za nadolazeću sezonu gripe.
 
Nuspojave nakon cijepljenja su rijetke. Može se javiti bolnost na mjestu uboda, koja se ublažava hladnim oblozima.

Cijepljenje je kontraindicirano za osobe koje su preosjetljive na jaja, bjelančevine pileta, kanamicin i neomicin sulfat te aktivne pomoćne tvari u cjepivu. Kod bolesnika s akutnom infekcijom i visokom temperaturom cijepljenje se odgađa dok ne ozdrave.

Cijepljenje protiv gripe preporučuje se:
  • osobama starijima od 65 godina;
  • štićenicima i djelatnicima domova za starije osobe;
  • štićenicima i djelatnicima institucija za njegu kroničnih bolesnika (bez obzira na dob, uključujući i djecu);
  • osobama s kroničnim oboljenjima srca i pluća, uključujući i djecu, a posebno onu s oštećenom plućnom funkcijom (cistična fibroza, kronična astma, bronhopulmonalna displazija) i kongenitalnim srčanim manama;
  • odraslima i djeci s kroničnim bolestima metabolizma (uključujući diabetes mellitus), s kroničnim bolestima bubrega, hemoglobinopatijama i oštećenjem imunosnog sustava (uključujući HIV infekciju);
  • djeci i adolescentima (od šest mjeseci do 18 godina) na dugotrajnoj terapiji lijekovima koji sadrže acetilsalicilnu kiselinu (Reye sindrom uz influencu);
  • trudnicama;
  • zdravstvenim radnicima.
Datum objave članka: 14. 12. 2018.