S antibioticima racionalno i savjesno

Bolesti i stanja / Opća medicina

Antimikrobna rezistencija, koja je u porastu, u budućnosti bi mogla ugroziti liječenje brojnih danas izlječivih infektivnih bolesti

U Europskoj uniji zbog ozbiljnih infekcija bakterijama otpornima na antibiotike godišnje umre oko 25.000 osoba. Dokazano je da prekomjerna uporaba antibiotika uzrokuje rezistenciju, odnosno otpornost mikroorganizama na dotad učinkovit lijek. Ako ne djelujemo odmah, antimikrobna rezistencija u budućnosti bi mogla ugroziti liječenje brojnih danas izlječivih infektivnih bolesti.

Hrvatska agencija za lijekove i medicinske proizvode (HALMED) prilikom postupka odobravanja lijekova odobrava i indikacije kod kojih se određeni lijek koristi. Tako su antibiotici indicirani za liječenje bakterijske infekcije, ali ne i virusne. Iznimno je važno pridržavati se propisanih indikacija i ostalih uputa o načinu korištenja lijeka koje se navode u uputi o lijeku i sažetku opisa svojstava lijeka. Upute i sažetci svih odobrenih lijekova u Hrvatskoj javno su dostupni u bazi lijekova na internetskim stranicama HALMED-a.

HALMED pomno prati uporabu antibiotika u Hrvatskoj. Poziva na njihovu racionalnu i pravilnu uporabu, te potiče na podizanje javne svijesti o rezistenciji, jer se pogrešnim i prekomjernim propisivanjem antibiotika i njihovom nepravilnom upotrebom potiče otpornost mikroorganizama, a povećava rizik za razvoj drugih bolesti.

Stoga HALMED poziva sve liječnike da propisuju, a pacijente da koriste antibiotike odgovorno i savjesno.

Što biste trebali znati o antibioticima

Antibiotici su antimikrobni lijekovi koji ubijaju ili sprječavaju rast bakterija i nekih gljivica. Koriste se za liječenje bakterijskih infekcija, nekih gljivičnih i parazitarnih infekcija, a na viruse ne djeluju. Antibiotici su učinkoviti u liječenju infekcija i mogu spasiti život. Ako se ne uzimaju na pravilan način, donose više štete nego koristi.

Kako ih koristiti?

Antibiotici se mogu dobiti u ljekarnama samo na liječnički recept, dakle smiju se uzimati samo na preporuku liječnika. Nemojte propisani antibiotik dijeliti s drugima. Važno ga je uzimati dovoljno dugo, a ne prestati čim se počnemo osjećati bolje. Ako prerano prekinemo uzimanje antibiotika, preostale bakterije nastave se množiti i mogu razviti otpornost na antibiotik. Antibiotici su učinkoviti u liječenju bakterijskih infekcija ako se uzimaju:

  • u pravoj dozi
  • u jednakim vremenskim razmacima
  • dovoljno dugo.

Zašto nije koristan u liječenju kašlja i prehlade?

Antibiotik djeluje samo na bakterije, a ne na viruse. Virusne infekcije puno su češće od bakterijskih. Virusi su uzrok prehlade, gripe, većine grlobolja, upala sinusa i kašlja. Kašalj i grlobolja većinom su simptomi virusne infekcije i antibiotik ne može pomoći u izlječenju niti ublažavanju simptoma.

Što učiniti ako prehlada nikad ne prođe bez antibiotika?

To znači da nikada niste ni probali preboljeti prehladu bez uzimanja antibiotika. Uzrok prehlade je virus, na koji antibiotik nema učinka. Neki simptomi viroze i prehlade mogu trajati dulje od tjedan dana, a kašalj može trajati čak do tri tjedna. Antibiotik neće ubrzati izlječenje.

Antibiotici su antimikrobni lijekovi koji ubijaju ili sprječavaju rast bakterija i nekih gljivica. Koriste se za liječenje bakterijskih infekcija, nekih gljivičnih i parazitarnih infekcija, a na viruse ne djeluju


Zašto "za svaki slučaj" ne bih uzeo antibiotik?

Antibiotik neće djelovati na uzročnike viroze i neće skratiti trajanje bolesti niti ublažiti simptome. Može izazvati neke neželjene učinke, najčešće proljev, mučninu i osip. Ako se antibiotici uzimaju prečesto i na nepravilan način, bakterije na njih razvijaju otpornost.

Što je otpornost bakterija na antibiotike?

Antibiotici ubijaju većinu bakterija, ali neke od njih uspiju razviti zaštitu i antibiotici na njih prestanu djelovati. Što se antibiotici češće uzimaju, veća je opasnost od razvoja otpornosti bakterija. Danas postoje bakterije otporne na većinu poznatih antibiotika, i infekcija takvim bakterijama ozbiljno ugrožava zdravlje i život.

Kako možemo spriječiti razvoj otpornosti bakterija?

Razvoj otpornosti bakterija na antibiotik ne možemo potpuno spriječiti, ali je možemo usporiti pravilnom upotrebom antibiotika samo na preporuku i prema uputi liječnika.

U SKLADU S NACIONALNIM PROGRAMOM...

U Rijeci i Primorsko-goranskoj županiji već se treću godinu zaredom u zimskim mjesecima provodi akcija JEKA (javna edukativna kampanja o ispravnoj uporabi antibiotika).

Svrha je prenijeti pučanstvu sljedeće glavne poruke:

  • svakom uporabom antibiotika, bila ona opravdana ili ne, smanjuje se njihova djelotvornost zbog razvoja otpornosti bakterija;
  • antibiotici su lijekovi koji liječe bakterijske infekcije, ali ne i virusne;
  • obična prehlada, gripa, kašalj, hunjavica, većina upala gornjih dišnih puteva virusnog su podrijetla i ne mogu se liječiti antibioticima;
  • antibiotici nisu lijekovi za liječenje gripe i prehlade;
  • antibiotik nije lijek za svaku grlobolju;
  • antibiotik nije lijek za snižavanje tjelesne temperature;
  • antibiotici se smiju uzeti samo uz liječničku preporuku - ne uzimajte antibiotike na svoju ruku;
  • ne dijelite propisani antibiotik s drugima, to je lijek samo za vas;
  • antibiotici se najčešće pogrešno koriste za liječenje prehlade, gripe i kašlja;
  • iako su liječnici svjesni mogućih posljedica pretjerane uporabe antibiotika, teško mijenjaju svoje navike i popuštaju pritisku bolesnika;
  • vrijeme je za uzbunu - čuvajmo antibiotike za situacije kad su stvarno potrebni, inače ćemo ostati bez njih.

JEKA se u Hrvatskoj provodi u skladu s Nacionalnim programom za kontrolu otpornosti bakterija na antibiotike za razdoblje od 2009. do 2014. godinu Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi. Pokrovitelji su Grad Rijeka, Primorsko goranska županija, Medicinski fakultet Rijeka, KBC Rijeka, Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi RH, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa RH, Nastavni zavod za javno zdravstvo PGŽ-a, Ljekarna Jadran Rijeka, Poliklinika Medico, Novi list, HRT, Kanal Ri, RiTV, R-1 mreža, Radio Rijeka, Studio Conex, Gradsko društvo crvenog križa Rijeka, Tiskara Zambelli.

Više o bakterijama i razvijanju otpornosti

Bakterije su najbrojnija skupina organizama. Većina njih je nužna za održavanje života ostalih makroorganizama na Zemlji. Bakterije su bile bitne u biološkoj evoluciji, a i danas su osnova svakog hranidbenog lanca u prirodi. Prisutne su u tlu i vodi, pripadnici su fiziološke flore ljudi i životinja (obitavaju na koži, usnoj i nosnoj sluznici, u crijevima, donjem dijelu ženskog spolnog sustava), obavljaju poželjne kemijske procese i nužne su za održavanje normalnih funkcija organizma. Samo su neke patogene i predstavljaju opasnost ljudskom zdravlju. Drugi mikroorganizmi koji mogu uzrokovati bolesti kod čovjeka su gljive, virusi i paraziti.

Što je to otpornost bakterija?

Otpornost bakterija je sposobnost rasta i razmnožavanja tog mikroorganizma i u prisutnosti kemijske tvari koja bi ga inače trebala ubiti ili zaustaviti u rastu. Otpornost bakterija podrazumijeva njihovu otpornost prema antibioticima.

Kako nastaje otpornost?

Bakterijska otpornost može biti urođena, što znači da je bakterija, kao i njezini istovrsni preci, po svojim biološkim karakteristikama jednostavno neosjetljiva na tu kemijsku tvar, tj. lijek ili antibiotik. Kažemo da antibiotik ne djeluje na tu vrstu bakterija.

Međutim, bakterija može i steći otpornost, prilagođavajući se nepovoljnim uvjetima kako bi održala vrstu. U toj je situaciji bakterija, kao i njezini potomci, promijenila biološke karakteristike i postala neosjetljiva na lijek ili antibiotik koji je donedavno tu vrstu bakterija mogao uništiti. Kažemo da je bakterija razvila otpornost ili rezistenciju prema antibiotiku. Takvu je otpornost teško predvidjeti, a kad se jednom razvije, potrebno je jako puno vremena da se osjetljivost povrati (naravno bez prisutnosti antibiotika), ako je uopće moguće.

Znanstvenici sa sveučilišta Tromso u Norveškoj smatraju da je za povrat osjetljivosti bakterija prema antibioticima potrebno potpuno prestati koristiti antibiotike na 40 godina! Upravo je to ono što nas najviše zabrinjava! Osim što je vrlo prilagodljiva, bakterija se brzo razmnožava, pa je za evolucijske promjene u njoj, poput razvoja otpornosti, potrebno relativno malo vremena. Razmnoži se u 20 do 30 minuta (čovjek za 20 do 30 godina), tako da u jednom danu izmijeni 50 do 70 generacija! Čovjek osnuje potomstvo u prosjeku za 20 do 30 godina svog života, a da izmijeni 50 do 70 generacija, potrebno je čak 3000 do 5000 godina!

Bakterije su se oduvijek prilagođavale različitim nepovoljnim uvjetima. One postoje na Zemlji 3,5 milijarde godina, zahvaljujući svojoj prilagodljivosti promjenama, a čovjek samo četiri milijuna! Broj različitih bakterijskih vrsta je nepoznat i golem. Navode se različite procjene o njihovu broju, a kreću se između 10 milijuna i 10 milijardi. Za usporedbu, pretpostavlja se da na Zemlji živi između 10 i 30 milijuna različitih životinjskih vrsta, uglavnom kukaca. Međutim, poznatih je oko 1.250.000 životinjskih vrsta, a biljnih oko 300.000. Mikrobi čine 60 posto ukupne mase svih živih bića!

Bakterije se nalaze posvuda u našoj okolini i u našem organizmu, ali sve one ne uzrokuju bolesti. Neke su i potrebne kako bi naš organizam mogao normalno funkcionirati, čemu svjedoči i podatak da zdrav čovjek u sebi ima pet do deset puta više bakterija nego vlastitih stanica.

Uništavaju li antibiotici sve bakterije?

Ne djeluju svi antibiotici na sve bakterije. Kad se uzme antibiotik, osjetljive bakterije ugibaju, a otporne nastavljaju rasti i razmnožavati se. Neke će se osjetljive bakterije prilagoditi novim nepovoljnim uvjetima i postati otporne. Takve bakterije mogu gene odgovorne za otpornost prenijeti ne samo na potomstvo nego i na susjedne bakterije koje postaju otporne. Ponavljana i nepotrebna uporaba antibiotika osnovni je uzrok sve bržem razvoju otpornosti bakterija. Te otporne bakterije mogu se lako prenijeti na članove obitelji ili druge osobe u kontaktu, a bolesti koje uzrokuju uvijek je teže liječiti.

Nedavno je u Velikoj Britaniji otkrivena superbakterija oporna na gotovo sve antibiotike, pa i one najjače. Nazvana je NDM-1. Počela se širiti s azijskog kontinenta i proširila u Europu, Ameriku i Australiju. Najprije je uočena u osoba iz razvijenih zemalja koje su boravile u Indiji i Pakistanu, gdje su bile podvrgnute operativnim zahvatima, najčešće korektivnim, estetskim (cijene takvih zahvata u Indiji i Pakistanu kudikamo su niže negoli u zemljama Zapadne Europe i Amerike).

Izvor: preuzeto s web stranice Hrvatske agencije za lijekove i medicinske proizvode (HALMED), www.halmed.hr

 

Datum objave članka: 1. 10. 2012.
izdvojeni proizvodi