Važnost uravnoteženog imunološkog odgovora u obrani od infekcije

Hladno doba godine nosi sa sobom veću mogućnost pothlađivanja tijela i slabljenja obrambenih mehanizama što povećava mogućnost obolijevanja, posebno od akutnih infekcija dišnog sustava uslijed češćeg boravka u zatvorenom prostoru i okruženju u kojem istodobno boravi više ljudi. 
 
Akutne respiratorne infekcije prenose se zrakom ili kapljičnim putem. Kada zaražena osoba kašlje, kiše ili ispuhuje nos, zrakom se šire sitne kapljice koje onda osobe iz najbližeg okruženja udišu. Zaraza je moguća i izravnim kontaktom sa zaraženom slinom ili nosnom sluznicom (npr. ljubljenjem, dijeljenjem pribora za jelo itd.).

Najčešći uzročnici su virusi, ali ne treba zanemariti niti bakterije, kao ni važnost dobro reguliranog i uravnoteženog imunološkog odgovora.

Govoreći općenito o bakterijama i virusima, među njima postoje sličnosti, ali i razlike koje treba uzeti u obzir.  
 
BAKTERIJE I VIRUSI - SLIČNOSTI

Bakterijske i virusne infekcije imaju mnogo toga zajedničkog.
 
Obje vrste infekcija uzrokuju mikroorganizmi, a općenito se šire:

• udisanjem aerosola (kašljanje, kihanje)
• kontaktom sa zaraženim osobama (ljubljene, intimni kontakt)
• kontaktom s kontaminiranim površinama, hranom i vodom
• kontaktom sa zaraženim stvorenjima (uključujući kućne ljubimce, stoku i insekte poput buha i krpelja).

Mikroorganizmi poput bakterija i virusa mogu uzrokovati:

• akutne infekcije (kratkotrajne)
• kronične infekcije (mogu trajati tjednima, mjesecima ili cijeli život)
• latentne (pritajene) infekcije (u početku ne moraju uzrokovati simptome, ali se mogu ponovno aktivirati tijekom nekoliko mjeseci i godina)
• blage, umjerene i teške bolesti.

Tijekom povijesti milijuni ljudi umrli su od bolesti kao što su bubonska kuga ili crna smrt, koju uzrokuje bakterija Yersinia pestis, te velike boginje, koje uzrokuje variola virus.
 
U novije vrijeme virusne infekcije odgovorne su za dvije velike pandemije - epidemiju "španjolske gripe" 1918.-1919. koja je ubila 20-40 milijuna ljudi i tekuću epidemiju HIV/AIDS-a koja je ubila više od 40,5 milijuna ljudi, kao i pandemija koronavirusa koja je do rujna 2023. ubila gotovo sedam milijuna ljudi.
 
Bakterijske i virusne infekcije mogu uzrokovati slične simptome kao što su kašalj i kihanje, vrućica, upala, povraćanje, proljev, umor i grčevi. Svi ti simptomi su u stvari odraz borbe imunosnog sustava kako bi oslobodio tijelo od patogenih mikroorganizama.
 


BAKTERIJE I VIRUSI - RAZLIKE

S druge strane, bakterijske i virusne infekcije razlikuju se u mnogim važnim aspektima, većinom zbog strukturnih razlika organizama i načina na koji reagiraju na lijekove.
 
Bakterije su relativno složena, jednostanična stvorenja, od kojih mnoge imaju krutu stijenku i tanku, membranu koja okružuje tekućinu unutar stanice. Mogu se samostalno razmnožavati i preživjeti u različitim okruženjima, uključujući ekstremnu vrućinu i hladnoću, radioaktivni otpad i ljudsko tijelo. Većina bakterija je bezopasna, a neke zapravo potpomažu probavu hrane, uništavaju mikrobe koji uzrokuju bolesti, bore se protiv stanica raka i osiguravaju bitne hranjive tvari. Manje od jedan posto bakterija uzrokuje bolest kod ljudi.
 
Virusi su sitniji. Najveći od njih su manji od najmanjih bakterija i sve što imaju je proteinski omotač i jezgra genetskog materijala, bilo RNK ili DNK. Za razliku od bakterija, virusi ne mogu preživjeti bez domaćina. Mogu se razmnožavati samo pričvršćivanjem za stanice. U većini slučajeva oni reprogramiraju stanice da stvaraju nove viruse sve dok stanice ne puknu i umru. U drugim slučajevima pretvaraju normalne stanice u maligne ili kancerogene stanice. Većina virusa uzrokuje bolesti i vrlo su specifični u pogledu stanica koje napadaju - npr. određeni virusi napadaju stanice u jetrima, dišnom sustavu ili krvi, a u nekim slučajevima ciljaju i na bakterije.

Prehlada, gripa (influenca) i COVID-19 su zarazne respiratorne bolesti koje uzrokuju različiti virusi. (Saznajte više o o akutnim respiratornim infekcijama, njihovim uzročnicima i simptomima).
 
Najčešći uzročnici prehlade su rinovirusi, gripu uzrokuje virus influence, a COVID-19 uzrokuje infekcija koronavirusom SARS-CoV-2. Iako su simptomi slični, postoje i određene razlike.
 
Običnu prehladu karakterizira šmrcanje, kihanje, začepljen nos i otežano disanje kroz nos, osjećaj suhoće ždrijela i katkada grlobolja. Temperatura i drugi opći simptomi obično nisu izraženi, ali kod nekih virusa na početku bolesti mogu biti izraženi osjećaj umora, bolovi u mišićima, glavobolja i tek neznatno povišena temperatura.
 
Gripa (influenca) i COVID-19 su bolesti koje nije moguće razlikovati samo po simptomima jer su neki od njih isti. Stoga je najbolji način potvrde PCR testiranjem.
 

 
Kod osoba koje su imale COVID-19 prijavljen je velik broj mogućih simptoma u rasponu od blagih simptoma do teške bolesti. Simptomi su vrlo slični simptomima drugih bolesti (poput prehlade i gripe), a mogu se pojaviti 2-14 dana nakon izlaganja virusu.
 
Simptomi bolesti COVID-19 mogu uključivati:

• visoka temperatura ili drhtavica (zimica)
• novi, kontinuirani kašalj - znači jako kašljanje dulje od sat vremena ili tri i više epizoda kašlja u 24 sata
• gubitak ili promjena osjeta mirisa ili okusa
• kratkoća daha ili otežano disanje
• osjećaj umora ili iscrpljenosti
• bolovi u mišićima ili tijelu
• glavobolja
• grlobolja
• začepljen ili curi nos
• gubitak apetita
• mučnina ili povraćanje
• proljev.

Većina ljudi se osjeća bolje unutar nekoliko dana ili tjedana od prvih simptoma COVID-19 i potpuno se oporavi unutar 12 tjedana. No, za neke osobe to može biti ozbiljnija bolest i njihovi simptomi mogu trajati dulje.

Navedeni simptomi samo su nekih od mogućih s obzirom da se s novim varijantama COVID-19 mogu promijeniti, a mogu i varirati ovisno o statusu cijepljenja.

Imunosni sustav složen je i vrlo zamršen sustav koji se sastoji od molekula, stanica, tkiva i organa koji su regulirani različitim genetskim i okolišnim čimbenicima.

Tradicionalno gledište o imunosnom sustavu kojeg aktiviraju strane molekule (patogeni) sada se razvija i u još jednom smjeru. Naime, puno toga što se u tijelu zbiva sugerira da je krajnja funkcija imunološkog odgovora, osim jednostavnog iskorjenjivanja patogena, i omogućavanje povratka na homeostazu (svojstvo organizma da održava fiziološke funkcije stabilnima i relativno konstantnima te osigurava normalno biološko funkcioniranje stanica i tkiva (npr. održavanje normalne tjelesne temperature – brojni su mehanizmi koji su u to uključeni - npr. znojimo se kada nam je vruće kako bismo se rashladili).

Složenost imunološkog odgovora ukazuje na vrlo uravnotežen sustav koji uključuje stanične i molekularne regulacijske procese ugrađene na svakoj razini sustava za fino podešavanje imunološkog odgovora i ograničavanje količine oštećenja tkiva koje pri tom može nastati.

Mehanizam koji omogućuje dugotrajnu kontrolu infekcije, a istodobno sprječava da pretjerani upalni odgovor uzrokuje opsežna oštećenja tkiva je taj da imunološki sustav uravnoteži proupalne (oni koji potiču upalu) i protuupalne (koji se bore protiv upale) stanice i signale. Radi se o dinamičkoj ravnoteži u kojoj imunosni sustav reagira na signale domaćina i signale patogena, održavajući stabilno stanje na više razina.
 
Ograničavanje intenziteta imunološkog odgovora osigurava da se sustav ne aktivira neprikladno i da se ugasi čim se izbori s patogenom kao što je, na primjer virus gripe ili koronavirus SARS-CoV-2. Drugim riječima, kada se riješite infekcije poput gripe ili bolesti COVID-19, cilj je da se u organizmu utiša imunološki odgovor jer je on taj zbog kojeg se loše osjećate. A to vrijedi i za mnoge druge bolesti.
 
Dakle cilj je postići dinamički uravnotežen imunološki odgovor, odnosno kompromis između toga koliko aktivno imunosni sustav napada infekciju i štete koju uzrokuje tijelu. Bolje razumijevanje ovog procesa može pomoći u oblikovanju strategija liječenja.

Posljednjih nekoliko desetljeća dovelo je do povećanog razumijevanja kako prirodni spojevi mogu modulirati imunološke odgovore, temeljem čega su nastala dva pojma - imunoceutika i nutraceutika, riječi koje spajaju pojmove „imunitet" i "farmaceutika". 

Nutraceutici su prirodni proizvodi koji ne samo da pružaju nutritivnu vrijednost, već također pomažu u održavanju općeg zdravlja. Kada se konzumiraju iznad granične koncentracije, ovi prirodni proizvodi mogu imati korisne farmakološke učinke za primjenu u prevenciji ili tretiranju bolesti.

Nutraceutici koji pokazuju korisne imunomodulacijske mehanizme i prirodno poboljšavaju imunološku sposobnost pojedinca, odnosno mogu dinamički utjecati na imunološki sustav i modificirati imunološki odgovor za obranu od raznih bolesti (kao što su rak i zarazne ili autoimune bolesti) mogu se zasebno kategorizirati kao imunoceutici.

Na temelju ove definicije, primjeri imunoceutika uključuju vitamin D3, polisaharide dobivene iz gljiva, ergosterole biljnoga podrijetla, flavonole, terpenoide, karotenoide, kurkumu, polisaharide povezane s alojom, kvercetin, omega-3 masne kiseline i mikronutrijente poput cinka i selena, da spomenemo samo neke.

Postoje slučajevi, kao što su patološka stanja, u kojima je normalan imunološki odgovor na nezadovoljavajućoj razini ili neprikladan i stoga može biti poželjno pojačati ili uravnotežiti imunološki odgovor pomoću imunoceutika.

Postoji značajna i rastuća potreba za inovativnim i alternativnim mogućnostima liječenja kao i novim zdravim proizvodima za prevenciju i/ili liječenje sve većeg broja zaraznih bolesti, karcinoma, autoimunih poremećaja, upalnih stanja i alergija, i to na prirodniji način.



Sve preporučene smjernice za unos hranjivih tvari trenutačno se temelje na sprječavanju nedostatka. Međutim, kako se popis potencijalnih imunoceutika širi, potrebna su dodatna istraživanja kako bi se utvrdili ne samo mehanizmi njihova djelovanja na imunosni sustav, nego i koncentracije u kojima iskazuju svoja imunomodulacijska svojstva, koliko se dobro in vitro studije prevode u in vivo rezultate te mogu li poslužiti kao samostalne mogućnosti liječenja ili djelovati kao dodatna terapija za određena patološka stanja i poremećaje.

U svakom slučaju, imunoceutici su puni potencijala za pružanje prirodnih, ekonomičnih i učinkovitih alternativa tradicionalnim lijekovima, odnosno imaju potencijal revolucionirati način na koji se patološka stanja liječe ili sprječavaju modulacijom imunološkog sustava.

U nastavku ističemo nekoliko ključnih imunoceutika s klinički dokazanim i na dokazima utemeljenim imunomodulacijskim svojstvima.

VITAMIN D I IMUNOMODULACIJA

Vitamin D može se stvarati u tijelu pod utjecajem UV zraka, a unosimo ga i putem hrane i/ili dodataka prehrani. Prirodni prehrambeni izvori vitamina D uključuju masnu ribu (losos, skuša, sardine i ulje jetara bakalara), a određene vrste gljiva, kao što su Shiitake, mogu sadržavati značajne količine dva glavna oblika vitamina D (kolekalciferola ili ergokalciferola), osobito ako se suše na suncu.

Vitalna uloga vitamina D u regulaciji metabolizma kalcija i fosfora, kao i zdravlja kostiju odavno je utvrđena. Međutim, on nije samo vitamin nego i prohormon koji djeluje kao imunomodulator. Naime, posljednjih desetljeća postalo je očito da se funkcije ovog vitamina protežu i na imunosni sustav, kao što je pokazano otkrićem receptora u monocitima i aktivnim limfocitima dobivenima iz ljudske krvi, nakon čega su receptori pronađeni gotovo u svim stanicama imunološkog sustava. Neizravno utječe na T-stanice, a zbog receptora na B limfocitima postoje određene sugestije da ima učinka i na tu vrstu limfocita.

Vitamin D jedinstven je među imunoceuticima po tome što podupire i rane imunološke aktivacije i urođene obrambene mehanizme domaćina, a nakon aktivacije adaptivnih imunoloških odgovora pomaže obnoviti homeostazu imunosnog sustava.

Bez obzira na učinke koje vitamin D ima na različite vrste leukocita, nedostatak vitamina D rezultirat će nedostatnim i poremećenim urođenim i stečenim imunološkim odgovorima, što posljedično povećava rizik od infekcija.



Nedostatak vitamina D3 smatra se mogućim čimbenikom rizika za osjetljivost na infekciju COVID-19 i/ili progresiju teške bolesti. Niz objavljenih studija izvijestio je o značajno niskim razinama vitamina D3 u serumu u teško bolesnih pacijenata s COVID-19, što ukazuje na moguću povezanost izraženog manjka vitamina D3 i razvoja teške bolesti COVID-19.

IMUNOMODULACIJSKA SVOJSTVA KVERCETINA I KEMFEROLA

Kvercetin i kempferol su flavonoli (podskupina flavonoida, obitelj polifenolnih spojeva) koji se nalaze u izobilju u raznim vrstama voća i povrća, uključujući luk, kelj, zelenu salatu, rajčice, jabuke, grožđe i bobičasto voće, kao i neke vrste čaja i vina.

Treba napomenuti da je luk kvalitativno i kvantitativno najvažniji prehrambeni izvor kvercetina, dok je zeleno lisnato povrće poput špinata, kelja, kopra, vlasca i estragona najbogatiji biljni izvor kempferola.



Poznato je da kvercetin i kemferol moduliraju i urođene i stečene imunološke odgovore, tako što imaju stimulativni i inhibicijski učinak na različite subpopulacije leukocita i njihovo kretanje, posebno tijekom upalnog procesa

IMUNOMODULACIJSKA SVOJSTVA KURKUMINA I RESVERATROLA

Kurkumin, žuti pigment začina kurkume, glavni je aktivni polifenolni spoj ekstrahiran iz rizoma (podzemnog dijela stabljike) biljke Curcuma longa L. (Zingiberaceae). Kurkumin ima širok raspon in vivo farmakoloških aktivnosti poput protuupalnih, antivirusnih, antioksidativnih, antimikrobnih, antitrombotičkih, antitumorskih, kardioprotektivnih i hepatoprotektivnih svojstava.



Resveratrol je dobro poznati biološki aktivan spoj koji sintetiziraju biljke i prvobitno izoliran iz korijena bijelog kukurijeka (Veratrum grandiflorum O. Loes) koji se koristi u tradicionalnoj kineskoj i japanskoj medicini kao protuupalni i antitrombocitni agens.

Kurkumin i resveratrol štite stanice od oksidativnog stresa, što bi moglo imati ulogu u prevenciji upalnih poremećaja, kao što su rak, upale i dijabetes.

Općenito se navodi da kurkumin i resveratrol imaju i antikancerogena svojstva, a dokazi upućuju na značaj ovih fitokemikalija kao preventivnih i terapeutskih sredstava koja mogu učinkovito ciljati na razvoj i napredovanje kolorektalnog karcinoma.  

Ujedno je dokumentirano da su ti polifenoli pokazali i aktivnosti imunosupresije (oba spoja suzbijaju aktivnost T i B stanica), no, ipak su potrebna daljnja istraživanja kako bi se razjasnili njihovi antikancerogeni mehanizmi.

Uzimajući u obzir sva dosad provedena istraživanja, nema sumnje da su kurkumin i resveratrol preventivno/terapijski agensi koji se mogu koristiti u upravljanju i liječenju raka i upalnih bolesti. Međutim, daljnja bi istraživanja trebala razjasniti kako bi se ove klase prehrambenih mikronutrijenata trebale primjenjivati da bi se maksimizirali njihovi korisni učinci u prevenciji ili kontroli nekoliko bolesti.

Naravno, treba uzeti u obzir i to da su sve biljne supstancije i proizvodi koji se koriste standardizirani, proizvedeni pod strogom farmaceutskom kontrolom i od pouzdanih dobavljača.

Obilježje teške koronavirusne bolesti COVID-19 je sistemski pojačani upalni odgovor koji je izražen u plućima i unutarnjoj stijenci krvnih žila (vaskularnom endotelu).

Prema sadašnjim okolnostima, integrativni lijekovi* s protuupalnim, imunomodulacijskim ili antivirusnim znanstvenim obrazloženjem mogu ponuditi prikladan izbor liječenja rane faze infekcije COVID-19. Među takvim komplementarnim agensima, prirodni polifenoli kurkumin, kvercetin i vitamin D3 (kolekalciferol) zbog svojih farmakoloških učinaka privukli su znanstveni interes u smislu moguće dodatne (adjuvantne) terapije u ranom stadiju COVID-19.

* Integrativna medicina ujedinjuje znanja tradicionalne, konvencionalne medicine s komplementarnim i  alternativnim modalitetima tretiranja bolesti za koje postoje znanstveni dokazi o učinku.

Već je poznato da kurkuma, kvercetin i vitamin D djeluju antivirusno, antibakterijski te da imaju imunomodulacijska svojstva. Stoga su istraživači htjeli ispitati koji bi pozitivni učinci kombinacije ove tri tvari mogli utjecati ne samo na virulentnost (sposobnost da izazove bolest) SARS-CoV-2 virusa, nego također i na razvoj pridružene upale pluća.



U zaključku studije iz 2022. godine navodi se da dodatak oralne kombinacije kurkumina, kvercetina i dodataka vitamina D3 u jednoj formulaciji može imati terapijsku ulogu u ranoj fazi infekcije COVID-19, uključujući brzu negativizaciju SARS-CoV-2 PCR testa, rješavanje akutnih simptoma i modulaciju pojačanog upalnog odgovora. U kombinaciji sa standardom terapijom, dodatna (adjuvantna) suplementacija ovom kombinacijom možda može pomoći u bržem oporavku od ranog stadija blagih do umjerenih simptoma COVID-19.

Rezultati druge studije iz 2023. godine sugeriraju moguću terapeutsku ulogu kurkumina i kvercetina u ranoj fazi COVID-19. Mogući pretpostavljeni mehanizam djelovanja dva agensa je da djelujući u sinergiji ometaju replikaciju SARS-CoV-2 što može pomoći u ranom uklanjanju virusne infekcije, bržem rješavanju akutnih simptoma i oporavku u ranoj fazi COVID-19.

Imajući u vidu izvrstan sigurnosni profil podnošljivosti vitamina D3, kurkumina i kvercetina, uz njihove korisne učinke uočene u najnovije objavljenoj studiji, kao i u literaturi, njihova kombinacija daje vrlo zanimljivu alternativu za dopunsko liječenje blago do umjereno, pa čak i teško oboljelih pacijenata s bolešću COVID-19.

Uzimajući u obzir imunosupresivne nuspojave drugih protuupalnih ili imunomodulacijskih tretmana koji se trenutačno koriste za liječenje bolesti COVID-19,  ova kombinacije pokazala se vrlo interesantnom i od posebnog interesa, stoga se jako potiču daljnja istraživanja, kao i dodatne studije mehanizama kojima vitamin D3, kurkumin i kvercetin doprinose ublažavanju simptoma COVID-19.

Kako biste mogućnost infekcije smanjili na najmanju moguću mjeru ili je čak i izbjegli, donosimo nekoliko savjeta:  


 

• dok traje sezona respiratornih infekcija izbjegavajte zatvorene prostore u kojima boravi mnogo ljudi, odnosno izbjegavajte svaki nepotreban kontakt s većim brojem ljudi i osobama koje imaju simptome respiratorne bolesti
• redovito prozračujte prostorije
• pridržavajte se uputa zdravstvenih djelatnika
• često perite ruke vodom i sapunom, ili koristite alkoholni dezinficijens za ruke (mora sadržavati barem 60 posto alkohola)
• kada kašljete i kišete, prekrijte usta i nos papirnatom maramicom koju nakon toga, kao i nakon brisanja nosa, treba baciti u kantu za otpatke, a ne spremiti u džep ili torbu; ako nemate maramicu, prekrijte usta i nos rukavom, a ne rukom ako nemate mogućnost odmah oprati ruke
• izbjegavajte doticanje očiju, nosa ili usta rukama koje niste prethodno oprali i tako spriječite ulazak virusa preko sluznica
• u slučaju respiratorne infekcije, ostanite kod kuće, ne odlazite u školu ili na posao, ne vodite bolesno dijete u vrtić i tako smanjite mogućnost prijenosa bolesti na druge
• ako imate simptome respiratorne infekcije ili njegujete osobu s respiratornom infekcijom izbjegavajte bliski kontakt s drugim osobama, posebice ako su oslabljenog imuniteta, a ako to nije moguće, nosite masku:
• prije stavljanja maske operite ruke
• pravilno stavljena maska treba prekrivati nos i usta
• izbjegavajte učestalo dodirivanje postavljene maske
• maska je namijenjena jednokratnoj uporabi i kad je jednom skinete, ne stavljajte je ponovno na lice
• nakon skidanja maske, operite ruke i masku odložite u kantu za otpad
• izbjegavajte zajedničko korištenje ručnika, odjeće, čaša i ostalog pribora za jelo, ako nisu prethodno oprani
• odvojite osobne stvari oboljele osobe kako ih ne bi koristili ostali članovi obitelji
• pri dodiru pribora za jelo, posteljine i odjeće bolesnika možete koristiti zaštitne rukavice za jednokratnu uporabu, ali nakon takvih postupaka uvijek operite ruke
• ručke na vratima i ostale predmete u kući i na radnom mjestu koji se često dodiruju rukama povremeno prebrišite alkoholnim dezinfekcijskim sredstvom.