Kako se oporaviti nakon bolesti COVID-19?
Tijekom oporavka najvažnije je osluškivati tijelo, jer ono uvijek zna pokazati je li spremno na nove izazove i ojačati imunitet
Dugoročne zdravstvene posljedice koronavirusne infekcije, koje se manifestiraju kao post-COVID sindrom, postale su glavni problem javnog zdravlja, s tim da su dokazi i dalje ograničeni, osobito za djecu i adolescente.
Procjenjuje se da će 10 do 30 posto oboljelih od bolesti COVID-19 i nakon akutne infekcije osjećati simptome koji traju tjednima i utječu na svakodnevno funkcioniranje. Važno je istaknuti da se post-COVID sindrom ne javlja samo u osoba koje su preboljele teži oblik bolesti, već se često viđa i kod osoba koje su imale blaži oblik.
Što je post-COVID sindrom?
Post-COVID ili dugi COVID naziv je za sindrom koji se javlja kod ljudi koji su preboljeli bolest COVID-19, ali neovisno o tome i dalje osjećaju određene simptome, što može trajati i više od 12 tjedana nakon pojave prvih simptoma. Najčešće se radi o simptomima vezanim za dišni sustav, a to su subjektivni osjećaj otežanog disanja, bol u grudima ili suhi kašalj. Kašalj tako može trajati tjednima pa čak i mjesecima, s učestalošću od 18 posto.
Od ostalih simptoma možemo istaknuti dugotrajan gubitak osjeta okusa i mirisa, koji često ostanu donekle promijenjeni nakon punog oporavka, zatim kroničan umor (čak u 58 posto slučajeva), malaksalost, glavobolja (kod 44 posto oboljelih), noćno znojenje, bolovi u mišićima i zglobovima, kožni osip te gubitak kose (jedan od stresnijih simptoma, osobito kod žena, koji se javlja kod 25 posto osoba). Kod 27 posto osoba javlja se poremećaj pamćenja i koncentracije, dok su neke studije utvrdile da je kod mlađe populacije koje su preboljele koronavirusnu infekciju 78 posto onih koji, čak i tri mjeseca nakon što su izišli iz akutne faze bolesti imaju blage kognitivne poteškoće uključujući deficit pamćenja, pažnje i percepcije.
Učestalost pojavnosti neuroloških simptoma poput nesanice, znojenja, Guillain-Barréova sindroma, itd., doveo je do toga da neurolozi sve češće govore o zasebnom post-COVID neurološkom sindromu. Uz navedeno, primijećena su brojna stanja iz domene psihijatrije poput tjeskobe, anksioznosti, depresije, PTSP-a. Simptomi koji uključuju poremećaj raspoloženja, umor i kognitivno oštećenje rezultirali su negativnim utjecajem na daljnje funkcioniranje oboljelih i kvalitetu njihova života.
Iako je mehanizam razvoja dugotrajnih zdravstvenih posljedica izazvanih koronavirusom i dalje je nepoznanica, struka smatra kako je glavni razlog dugog trajanja simptoma upravo prikrivena infekcija u organizmu koja dovodi do prolongiranog imunosnog odgovora.
Od ostalih simptoma možemo istaknuti dugotrajan gubitak osjeta okusa i mirisa, koji često ostanu donekle promijenjeni nakon punog oporavka, zatim kroničan umor (čak u 58 posto slučajeva), malaksalost, glavobolja (kod 44 posto oboljelih), noćno znojenje, bolovi u mišićima i zglobovima, kožni osip te gubitak kose (jedan od stresnijih simptoma, osobito kod žena, koji se javlja kod 25 posto osoba). Kod 27 posto osoba javlja se poremećaj pamćenja i koncentracije, dok su neke studije utvrdile da je kod mlađe populacije koje su preboljele koronavirusnu infekciju 78 posto onih koji, čak i tri mjeseca nakon što su izišli iz akutne faze bolesti imaju blage kognitivne poteškoće uključujući deficit pamćenja, pažnje i percepcije.
Učestalost pojavnosti neuroloških simptoma poput nesanice, znojenja, Guillain-Barréova sindroma, itd., doveo je do toga da neurolozi sve češće govore o zasebnom post-COVID neurološkom sindromu. Uz navedeno, primijećena su brojna stanja iz domene psihijatrije poput tjeskobe, anksioznosti, depresije, PTSP-a. Simptomi koji uključuju poremećaj raspoloženja, umor i kognitivno oštećenje rezultirali su negativnim utjecajem na daljnje funkcioniranje oboljelih i kvalitetu njihova života.
Iako je mehanizam razvoja dugotrajnih zdravstvenih posljedica izazvanih koronavirusom i dalje je nepoznanica, struka smatra kako je glavni razlog dugog trajanja simptoma upravo prikrivena infekcija u organizmu koja dovodi do prolongiranog imunosnog odgovora.
Kako ublažiti simptome post-COVID sindroma?
Zbog svega navedenog, brojni zdravstveni sustavi širom svijeta počeli su formirati multidisciplinarne timove stručnjaka koji će skrbiti o bolesnicima s post-COVID sindromom te im omogućiti cjelovitu dijagnostičku obradu, optimalno liječenje i pravodobnu prevenciju komplikacija.
Ukoliko osjećate određene simptome koji traju duže vrijeme i ometaju svakodnevno funkcioniranje, svakako potražite stručnu pomoć. U slučaju blažih simptoma važno je usvojiti osnove zdravog načina života.
Tijekom oporavka najvažnije je osluškivati tijelo, jer ono uvijek zna pokazati je li spremno na nove izazove. Kako biste nakon bolesti COVID-19 opet „došli na svoje“ potrebno je ojačati imunitet. Uz zdravu i uravnoteženu prehranu te dodatke prehrani potrebni su vam kvalitetan san i minimizacija stresa, odnosno, maksimizacija boravka na otvorenom i druženja s prijateljima.
Ujedno se predlaže prestati pušiti, smanjiti unos alkohola i postupno uvesti laganu tjelovježbu. Protiv mentalnog umora, slabosti memorije i lošije radne sposobnosti savjetuju se kognitivne vježbe (vježbe pamćenja, zagonetke, križaljke, čitanje).
Ukoliko osjećate određene simptome koji traju duže vrijeme i ometaju svakodnevno funkcioniranje, svakako potražite stručnu pomoć. U slučaju blažih simptoma važno je usvojiti osnove zdravog načina života.
Tijekom oporavka najvažnije je osluškivati tijelo, jer ono uvijek zna pokazati je li spremno na nove izazove. Kako biste nakon bolesti COVID-19 opet „došli na svoje“ potrebno je ojačati imunitet. Uz zdravu i uravnoteženu prehranu te dodatke prehrani potrebni su vam kvalitetan san i minimizacija stresa, odnosno, maksimizacija boravka na otvorenom i druženja s prijateljima.
Ujedno se predlaže prestati pušiti, smanjiti unos alkohola i postupno uvesti laganu tjelovježbu. Protiv mentalnog umora, slabosti memorije i lošije radne sposobnosti savjetuju se kognitivne vježbe (vježbe pamćenja, zagonetke, križaljke, čitanje).
Vitamin D3
Pandemija je, uz mnoge druge probleme, dovela i do rjeđeg boravka na otvorenom i manjeg izlaganja suncu, a samim time i slabije sinteze vitamina D3. Osim što ga vežemo uz zdravlje kostiju, zuba i neurološko zdravlje, bitna je i imunomodulatorna uloga vitamina D. U svom aktivnom obliku djeluje stimulacijski na imunosne stanice, pa tako osobe s manjkom vitamina D mogu biti više podložne infekcijama, alergijama, autoimunim bolestima pa čak i karcinomu.
Nakon COVID izolacije bitno je nadomjestiti manjak vitamina D, posebno u zimskom razdoblju kada je izlaganje suncu inače smanjeno. Vitamin D, koji pripada skupini vitamina topljivih u mastima, nalazimo u hrani (D3 u namirnicama životinjskog podrijetla, a D2 biljnog podrijetla). Tako je plava riba, kao što su srdele, skuše, losos i inćuni, koja obiluje omega-3 masnim kiselinama glavni izvor vitamina D, dok su biljni izvori vitamina D gljive i kvasci.
Raznovrsnom prehranom i uravnoteženim izlaganjem suncu održava se razina vitamina D potrebna za dobru funkciju imunosnog sustava, no nakon bolesti preporuča se pojačano uzimanje suplemenata vitamina D koji mogu smanjiti umor i iscrpljenost te poboljšati raspoloženje.
Nakon COVID izolacije bitno je nadomjestiti manjak vitamina D, posebno u zimskom razdoblju kada je izlaganje suncu inače smanjeno. Vitamin D, koji pripada skupini vitamina topljivih u mastima, nalazimo u hrani (D3 u namirnicama životinjskog podrijetla, a D2 biljnog podrijetla). Tako je plava riba, kao što su srdele, skuše, losos i inćuni, koja obiluje omega-3 masnim kiselinama glavni izvor vitamina D, dok su biljni izvori vitamina D gljive i kvasci.
Raznovrsnom prehranom i uravnoteženim izlaganjem suncu održava se razina vitamina D potrebna za dobru funkciju imunosnog sustava, no nakon bolesti preporuča se pojačano uzimanje suplemenata vitamina D koji mogu smanjiti umor i iscrpljenost te poboljšati raspoloženje.
Vitamini B skupine
Uz vitamin D, smanjenju umora i iscrpljenosti pomaže i kompleks B vitamina, koji se sastoji od osam vitamina i pomaže normalnom metabolizmu stvaranja energije. Osim što direktno utječe na razinu energije, neurološke funkcije i stanični metabolizam, potiče probavu, apetit, stvaranje hormona i kardiovaskularno zdravlje te pomaže u prevenciji infekcija.
Vitamin B6 glavni je u održavanju normalnog imunosnog sustava te pomaže smanjenju pojavnosti migrene, dok vitamin B12 pomaže stvaranju crvenih krvnih stanica i osigurava opskrbu imunosnog sustava kisikom. Početkom 20. stoljeća uočena je poveznica između nedostatka vitamina B12 i kognitivnih promjena u osoba koje su bolovale od perniciozne anemije, stanja uzrokovanog manjkom vitamina B12.
Visoke doze vitamina B12, B6 i B9 (folna kiselina) pridonose metabolizmu i smanjenju koncentracije homocisteina.
Vitamin B6 glavni je u održavanju normalnog imunosnog sustava te pomaže smanjenju pojavnosti migrene, dok vitamin B12 pomaže stvaranju crvenih krvnih stanica i osigurava opskrbu imunosnog sustava kisikom. Početkom 20. stoljeća uočena je poveznica između nedostatka vitamina B12 i kognitivnih promjena u osoba koje su bolovale od perniciozne anemije, stanja uzrokovanog manjkom vitamina B12.
Visoke doze vitamina B12, B6 i B9 (folna kiselina) pridonose metabolizmu i smanjenju koncentracije homocisteina.
Vitamin C
Već i vrapci na grani znaju da vitamin C (askorbinska kiselina) može pomoći bržem i bezbolnijem oporavku od prehlade i gripe.
Vitamin C je esencijalni nutrijent s važnim ulogama u tijelu. Njegovo antioksidativno djelovanje smanjuje upalu i jača aktivaciju fagocita, stanica koje razgrađuju patogene bakterije i druge strane čestice. Vitamin C promovira rast i razvoj limfocita koji imaju ulogu u obrani od stranih i patogenih organizama.
Vitamin C je esencijalni nutrijent s važnim ulogama u tijelu. Njegovo antioksidativno djelovanje smanjuje upalu i jača aktivaciju fagocita, stanica koje razgrađuju patogene bakterije i druge strane čestice. Vitamin C promovira rast i razvoj limfocita koji imaju ulogu u obrani od stranih i patogenih organizama.
Željezo
Kako bismo smanjili umor i iscrpljenost te doprinijeli normalnoj funkciji imunosnog sustava, metabolizmu energije, transportu kisika i normalnoj kognitivnoj funkciji potrebno nam je željezo. Uzimanje suplemenata sa željezom smanjuje umor i povećava kvalitetu života, čak i ako osoba koja ima deficijenciju željeza nema znakove anemije. Najbolje je primjenjivati ga uz vitamin C koji povećava njegovu apsorpciju.
Beta-glukani
Danas sve popularniji beta-glukani, šećeri iz staničnih stijenki gljiva, kvasaca, algi i biljaka, pripadaju skupini topljivih vlakana koja potpomažu rad imunosnog sustava. Imunosni sustav beta-glukane prepoznaje kao strane tvari, stoga se oni s pravom nazivaju aktivatorima imunosnog sustava.
Aktivirane stanice, fagociti i ostale stanice imunosnog sustava potom lakše prepoznaju i uništavaju druge strane mikroorganizme ili tumorske stanice. Beta-glukani djeluju imunomodulatorno, protuupalno i antikancerogeno, a kod upale gornjeg dišnog sustava ublažavaju simptome.
Aktivirane stanice, fagociti i ostale stanice imunosnog sustava potom lakše prepoznaju i uništavaju druge strane mikroorganizme ili tumorske stanice. Beta-glukani djeluju imunomodulatorno, protuupalno i antikancerogeno, a kod upale gornjeg dišnog sustava ublažavaju simptome.
Valerijana
Valerijana ili ljekoviti odoljen (Valeriana officinalis) jedna je od onih biljaka čije je djelovanje prepoznato u narodnoj, ali i u modernoj medicini. Korijen valerijane se tradicionalno koristi za ublažavanje cijelog niza tegoba, a najčešći razlozi zbog kojih je ljudi uzimaju su problemi sa spavanjem, nervoza i tjeskoba.
Prema dosadašnjim istraživanjima, valerijana sadrži preko 150 aktivnih tvari koje djeluju u sinergiji. Osim eteričnog ulja, najvažniji među njima su valepotrijati, a prisutne su i slobodne aminokiseline, poput gama-aminobutirične kiseline (GABA).
Valepotrijati imaju blago anksiolitičko djelovanje, no prema svemu do sada istraženom, nemaju svojstvo izazivanja ovisnosti.
Prema dosadašnjim istraživanjima, valerijana sadrži preko 150 aktivnih tvari koje djeluju u sinergiji. Osim eteričnog ulja, najvažniji među njima su valepotrijati, a prisutne su i slobodne aminokiseline, poput gama-aminobutirične kiseline (GABA).
Valepotrijati imaju blago anksiolitičko djelovanje, no prema svemu do sada istraženom, nemaju svojstvo izazivanja ovisnosti.
