Kašalj u dječjoj dobi

Kašalj je široko rasprostranjen fenomen, osobito u pred­školskoj dobi, a označava naglo i eksplozivno izdisanje, pri čemu brzo strujanje zraka ponese nakupljeni sadržaj sa sluznice dišnih putova prema ustima. Najčešće je riječ o refleksnom odgovoru zbog podražaja receptora za kašalj u sluznici ždrijela, grkljana, dušnika, bronha i manjim dijelom u manjim bronhalnim ograncima.

Podražaj na kašalj mogu izazvati i strana tijela, čestice prašine, hlapljiva kemijska sredstva i promjene u temperaturi, kao i nakupljanje sekreta koji nastaje zbog alergije ili upale na sluznici dišnih puteva (najčešće u djece).

Razlog oko 80 posto posjeta pedijatru upravo su upale dišnih putova i popratni kašalj, pri čemu je u dvije trećine slučajeva riječ o djeci koja svakodnevno borave u kolektivu.
 
Tijekom djetinjstva imunosni sustav postupno se razvija i u potpunosti sazrijeva tek u dobi od oko 15 godina. U prvim mjesecima i godinama života sposobnost obrane od infekcije virusima, bakterijama i gljivicama znatno je smanjena. Ranim polaskom u kolektiv (jaslice), dijete je pojačano izloženo uzročnicima, tako da se može očekivati da će u prosjeku obolijevati dva do tri puta mjesečno. Brojne studije pokazuju da tek nakon treće godine pohađanja kolektiva učestalost obolijevanja od akutnih respiratornih infekcija pada na razinu učestalosti obolijevanja djece koja ne pohađaju predškolsku ustanovu.
 
Tijekom prvih mjeseci i godina pohađanja kolektiva uočava se dugotrajno curenje nosa, uz slijevanje sekreta u ždrijelo te dalje u dušnik i bronhe, zbog čega se djeca povremeno zakašlju, kad se čuje “otkidanje” sekreta sa sluznice - tzv. vlažni ili produktivni kašalj. Takav kašalj pojačava se pri tjelesnom naporu, kad struja zraka pokrene nataloženi sekret sa sluznice bronha i dušnika te izazove podražaj receptora za kašalj.

Produktivni kašalj koji nastaje zbog curenja nosa javlja se i noću. Tipično, neko vrijeme nakon što dijete zaspi, dolazi do grčevita vlažnog iskašljavanja nataloženog sekreta. Naime, tijekom spavanja slabi refleks gutanja i, umjesto da sekret koji se cijedi iz nosa bude progutan, odlazi u dušnik.



Zbog nezrelosti obrambenih mehanizama pojedini virusi (rino virusi i RSV - respiratorni sincicijski virus) izazivaju teška oštećenja sluznice dišnih putova, koja mogu zaostati i nekoliko godina nakon prebolijevanja.

U prve dvije godine boravka u kolektivu sva djeca prebole infekciju RSV virusom. Sluznica oštećena tim virusom promijenjena je izgleda, a prirodni mehanizmi zaštite sluznice znatno su oslabljeni, stoga lakše dolazi do idućih infekcija, uz izraženije znakove upale. Kao odgovor na novu infekciju javlja se jak otok sluznice koji u najmanjim ograncima bronha znatno priječi prolaz zraka (postoji pojačana osjetljivost sluznice, hiperreaktivnost). Dolazi do opstrukcije donjih dišnih putova, koju možemo prepoznati po sipnji (piskutanju u fazi izdisaja), kratkom i ubrzanom disanju, produljenom izdisaju i napadima “gušćeg” kašlja koji se pojačava u ležećem položaju.

Svaki kašalj koji znatno remeti spavanje ili hranjenje, teški kašalj koji uzrokuje povraćanje nekoliko puta dnevno, a dijete za to vrijeme izgleda iscrpljeno i mirno, zahtijeva posjet liječniku.

Znaci otežana disanja (ubrzano i površno disanje, produljen izdisaj, fićukanje pri izdisaju) mogu biti znaci izraženije upale donjih dišnih puteva (bronhitis - upala bronha, bronhiolitis - upala bronhiola, najmanjih ogranaka bronha).

Bolni kašalj (bol iza prsne kosti, bol u prsnom košu ili bol u ždrijelu prigodom kašljanja) upućuje na mogućnost bakterijske upale i potrebe liječenja antibioticima.

Promukli kašalj praćen zvukom “struganja” koji nalikuje na glasanje tuljana ili lavež psa upućuje na subglotični laringitis.
 
Liječnički pregled potreban je i ako se nakon duljeg razdoblja kašljanja koje ne remeti opće stanje djeteta javi povišena temperatura, pogotovo ako je povišenje temperature izraženo i praćeno tresavicom.

Poseban oprez potreban je kod djece mlađe od 12 mjeseci, a naročito u mlađih od pet ili šest mjeseci. U najmlađoj dobnoj skupini znaci teške infekcije mogu biti oskudni (ne razvija se vrućica), a zbog nezrelog imunosnog sustava upala se može brzo širiti. Stoga treba obratiti pozornost na opće stanje djeteta - ako je mirno, blijedo, površno i ubrzano diše te ako odbija hranu, svakako je potrebno posjetiti pedijatra.

Liječenje može biti uzročno i simptomatsko.

Uzročno liječenje primjenjuje se ako je točno poznat uzrok kašlja (npr. bakterijska upala - antibiotici, alergija - izbjegavanje alergena, vegetacije i polipoza - operacija, strano tijelo - vađenje stranog tijela itd.)

Simptomatsko liječenje provodi se onda kada nije poznat točan uzrok, a kašalj je jako intenzivan.

U djece s virusnom upalom dostatna je samo dekongestija nosne sluznice.

U djece treba izbjegavati sredstva protiv kašlja (antitusike) zbog njihova farmakološkog djelovanja i maskiranja uzroka bolesti.

Preporuča se uzimanje biljnih sirupa, od kojih su naročito pogodni sirupi kombiniranog djelovanja (sirup lista bršljana), budući da mogu olakšati iskašljavanje, a po potrebi i smiriti nadražajni kašalj. Na taj način sprječava se nepotrebno iscrpljivanje djeteta.

Bolesti dišnih putova najčešće su u jesen i zimi, kada djeca uglavnom borave u zatvorenim, grijanim prostorima.
 
Svjež i hladan zrak je koristan

Kod prekomjernoga grijanja suhi zrak isuši sluznicu dišnih putova, sluz se zgusne, nestaju sluznička protutijela, a trepetljike se slijepe pa prestaje čišćenje sluznice koja postaje suha i ranjiva. Izlaskom na svjež i hladan zrak sluznica reagira i počinje pojačano lučiti sekret, što ojačava učinak čišćenja.

Djeca koja borave u prostorijama u kojima odrasli puše višestruko češće obolijevaju od upala dišnih putova (npr. tri puta češće obolijevaju od upala uha ili bronhitisa), kao i djeca koja žive u područjima s visokom razinom onečišćenja zraka.
 
Treba se kretati

Boravak u zatvorenom prostoru povezan je i s manje kretanja. Kretanjem se ubrzavaju disanje i strujanje zraka, a time i čišćenje dišnih putova. Dok dijete mirno sjedi, zrak se izmjenjuje tek u jednoj trećini pluća, a u preostalom dijelu nakupljaju se sekret i ustajali zrak koji pogoduju razvoju bakterija. Uz to, tjelesna aktivnost i neposredno stimulira obrambene sposobnosti.
 
Važno je prati ruke

Neobično je važna spoznaja da se većina upala dišnih puteva širi upravo rukama! Uobičajeno se smatra da je najveći rizik od respiratorne infekcije ulazak u prostoriju u kojoj boravi osoba s prehladom, no nedvojbeno se pokazalo, pogotovo kad je riječ o predškolskim ustanovama, da se pranjem ruku (djece i njegovatelja) i korištenjem papirnatih ručnika (ili svako dijete treba imati svoj ručnik) znatno smanjuje učestalost obolijevanja (više pročitajte u članku Pranje ruku doprinosi prevenciji bolesti). Djeca obično rukama raznose sekret koji se na njima nakupi zbog kašljanja (stavljanje ruke na usta kod kašlja) ili brisanja nosa. Zato se preporučuje poučiti ih da kišu i kašlju u rukav jer će tako šake ostati čiste. U vrijeme učestalih prehlada treba češće prati igračke i površine na kojima se djeca igraju.


 
Jačanje imuniteta

Imunost se najučinkovitije postiže cijepljenjem, ali samo protiv manjeg broja uzročnika bolesti. Uz cjepiva koja se nalaze u obveznom programu imunizacije, mogu se primijeniti i cjepiva koja štite od teških oblika infekcije pneumokokom (Streptococcus pneumoniae), protiv vodenih kozica i gripe.
 
Iz široke palete proizvoda koji se nude za jačanje imuniteta određene mjerljive koristi ima od ehinaceje, cinka i probiotika. Od vitamina jedino vitamin C ima određene povoljne učinke, a nekritična upotreba ostalih vitamina (multivitaminskih preparata) se ne preporučuje jer, ne samo da nema koristi, nego može biti i škodljiva.