Kašalj u dječjoj dobi

Dječje zdravlje / Pedijatrija prof. prim. dr. sc.   Milivoj Jovančević dr. med., spec. pedijatar

Razlog oko 80 posto posjeta pedijatru upravo su upale dišnih puteva i popratni kašalj, pri čemu je u dvije trećine slučajeva riječ o djeci koja svakodnevno borave u kolektivu

Kašalj je široko rasprostranjen fenomen, osobito u pred­školskoj dobi, a označava naglo i eksplozivno izdisanje, pri čemu brzo strujanje zraka ponese nakupljeni sadržaj sa sluznice dišnih puteva prema ustima. Najčešće je riječ o refleksnom odgovoru zbog podražaja receptora za kašalj u sluznici ždrijela, grkljana, dušnika, bronha i manjim dijelom u manjim bronhalnim ograncima. Podražaj na kašalj mogu izazvati strana tijela, čestice prašine, hlapljiva kemijska sredstva, promjene u temperaturi i, najčešće kod djece, nakupljanje sekreta koji nastaje zbog alergije ili upale na sluznici dišnih puteva.

Boravak u kolektivu - čest uzrok

Razlog oko 80 posto posjeta pedijatru upravo su upale dišnih puteva i popratni kašalj, pri čemu je u dvije trećine slučajeva riječ o djeci koja svakodnevno borave u kolektivu.
 
Tijekom djetinjstva imunosni sustav postupno se razvija i u potpunosti sazrijeva tek u dobi od oko 15 godina. U prvim mjesecima i godinama života sposobnost obrane od infekcije virusima, bakterijama i gljivicama znatno je smanjena. Ranim polaskom u kolektiv (jaslice), dijete je pojačano izloženo uzročnicima, tako da se može očekivati da će u prosjeku obolijevati dva do tri puta mjesečno. Brojne studije pokazuju da tek nakon treće godine pohađanja kolektiva učestalost obolijevanja od akutnih respiratornih infekcija pada na razinu učestalosti obolijevanja djece koja ne pohađaju predškolske ustanove.
 
Tijekom prvih mjeseci i godina pohađanja kolektiva uočava se dugotrajno curenje nosa, uz slijevanje sekreta u ždrijelo te dalje u dušnik i bronhe, zbog čega se djeca povremeno zakašlju, kad se čuje “otkidanje” sekreta sa sluznice - tzv. vlažni ili produktivni kašalj. Takav kašalj pojačava se pri tjelesnim naporima, kad struja zraka pokrene nataloženi sekret sa sluznice bronha i dušnika te izazove podražaj receptora za kašalj. Produktivni kašalj koji nastaje zbog curenja nosa javlja se i noću. Tipično, neko vrijeme nakon što dijete zaspi, dolazi do grčevita vlažnog iskašljavanja nataloženog sekreta. Naime, tijekom spavanja slabi refleks gutanja i, umjesto da sekret koji se cijedi iz nosa bude progutan, odlazi u dušnik.

Podražaj na kašalj mogu izazvati i strana tijela, čestice prašine, hlapljiva kemijska sredstva, promjene u temperaturi i, najčešće kod djece, nakupljanje sekreta koji nastaje zbog alergije ili upale na sluznici dišnih puteva

Zbog nezrelosti obrambenih mehanizama pojedini virusi (rino virusi i RSV - respiratorni sincicijski virus) izazivaju teška oštećenja sluznice dišnih puteva, koja mogu zaostati i nekoliko godina nakon prebolijevanja. U prve dvije godine boravka u kolektivu sva djeca prebole infekciju RSV virusom. Sluznica oštećena tim virusom promijenjena je izgleda, a prirodni mehanizmi zaštite sluznice znatno su oslabljeni, stoga lakše dolazi do idućih infekcija, uz izraženije znakove upale. Kao odgovor na novu infekciju javlja se jak otok sluznice koji u najmanjim ograncima bronha znatno priječi prolaz zraka (postoji tzv. hiperreaktivnost sluznice). Dolazi do opstrukcije donjih dišnih puteva, koju možemo prepoznati po sipnji (piskutanju u fazi izdisaja), kratkom i ubrzanom disanju, produljenom izdisaju i napadima “gušćeg” kašlja koji se pojačava u ležećem položaju.

Kada zatražiti liječničku pomoć

Svaki kašalj koji znatno remeti spavanje ili hranjenje, teški kašalj koji uzrokuje povraćanje nekoliko puta dnevno, a dijete za to vrijeme izgleda iscrpljeno i mirno, zahtijeva posjet liječniku. Znaci otežana disanja (ubrzano i površno disanje, produljen izdisaj, fićukanje pri izdisaju) mogu biti znaci izraženije upale donjih dišnih puteva (bronha i ogranaka). Bolni kašalj (bol iza prsne kosti, bol u prsnom košu ili bol u ždrijelu prigodom kašljanja) upućuje na mogućnost bakterijske upale i potrebe liječenja antibioticima. Promukli kašalj praćen zvukom “struganja” koji nalikuje na glasanje tuljana ili lavež psa upućuje na subglotični laringitis.
 
Nadalje, liječnički pregled potreban je ako se nakon duljeg razdoblja kašljanja koje ne remeti opće stanje djeteta javi vrućica, pogotovo izražena vrućica praćena tresavicom. Poseban oprez potreban je kod djece mlađe od 12 mjeseci, a naročito u mlađih od pet ili šest mjeseci. U najmlađoj dobnoj skupini znaci teških infekcija mogu biti oskudni (ne razvija se vrućica), a zbog nezrelog imunosnog sustava upala se može brzo širiti. Stoga treba obratiti pozornost na opće stanje djeteta - ako je mirno, blijedo, površno i ubrzano diše te ako odbija hranu, svakako je potrebno posjetiti pedijatra.

Možemo li upale spriječiti

Bolesti dišnih puteva najčešće su u jesen i zimi, kada djeca uglavnom borave u zatvorenim, grijanim prostorima.
 
Svjež i hladan zrak je koristan - Kod prekomjernoga grijanja suhi zrak isuši sluznicu dišnih puteva, sluz se zgusne, nestaju sluznička protutijela, a trepetljike se slijepe pa prestaje čišćenje sluznice koja postaje suha i ranjiva. Izlaskom na svjež i hladan zrak sluznica reagira i počinje pojačano lučiti sekret, što ojačava učinak čišćenja. Djeca koja borave u prostorijama u kojima odrasli puše višestruko češće obolijevaju od upala dišnih puteva (npr. tri puta češće obolijevaju od upala uha ili bronhitisa), kao i djeca koja žive u područjima visokih razina onečišćenja zraka.
 
Treba se kretati - Boravak u zatvorenom prostoru povezan je i s manje kretanja. Kretanjem se ubrzavaju disanje i strujanje zraka, a time i čišćenje dišnih puteva. Dok dijete mirno sjedi, zrak se izmjenjuje tek u jednoj trećini pluća, a u preostalom dijelu nakupljaju se sekret i ustajali zrak koji pogoduju razvoju bakterija. Uz to, tjelesna aktivnost i neposredno stimulira obrambene sposobnosti.
 
Važno je prati ruke - Neobično je važna spoznaja da se većina upala dišnih puteva širi upravo rukama! Uobičajeno se smatra da je najveći rizik od respiratorne infekcije ulazak u prostoriju u kojoj boravi osoba s prehladom, no nedvojbeno se pokazalo, pogotovo kad je riječ o predškolskim ustanovama, da se pranjem ruku (djece i njegovatelja) i korištenjem papirnatih ručnika (ili svako dijete treba imati svoj ručnik) znatno smanjuje učestalost obolijevanja. Djeca obično rukama raznose sekret koji se na njima nakupi zbog kašljanja (stavljanje ruke na usta kod kašlja) ili brisanja nosa. Zato se preporučuje poučiti ih da kišu i kašlju u rukav jer će tako šake ostati čiste. U vrijeme učestalih prehlada treba češće prati igračke i površine na kojima se djeca igraju.
 
Jačanje imuniteta - Imunost se najučinkovitije postiže cijepljenjem, ali samo protiv manjeg broja uzročnika bolesti. Uz cjepiva koja se nalaze u obveznom programu imunizacije, mogu se primijeniti i cjepiva koja štite od teških oblika infekcije pneumokokom (Streptococcus pneumoniae), protiv vodenih kozica i gripe.
 
Iz široke palete proizvoda koji se nude za jačanje imuniteta određene mjerljive koristi ima od ehinaceje, cinka i probiotika. Od vitamina jedino vitamin C ima određene povoljne učinke, a nekritična upotreba ostalih vitamina (multivitaminskih preparata) se ne preporučuje jer, ne samo da nema koristi, nego može biti i škodljiva.
Datum objave članka: 14. 12. 2018.