Olakšano iskašljavanje za brže ozdravljenje

Bolesti i stanja / Opća medicina Melanija Čičak dr. med

Odstranjivanje sekreta kod produktivnog kašlja važno je kako bi se ubrzalo čišćenje donjih dišnih puteva i spriječile komplikacije

Kašalj je glavni simptom bolesti dišnog sustava i, prema statistikama, peti najčešći simptom posjeta liječniku primarne zdravstvene zaštite. Po prirodi može biti voljni ili nevoljni (češće), a definira se kao refleks, eksplozivni izdah, kojim se nastoji odstraniti štetne tvari - nakupljeni sekret, iritanse, strane čestice i mikrobe iz dišnih puteva. Riječ je, dakle, o prirodnom načinu odstranjivanja uzročnika podražaja sluznice dišnih puteva. Iz tog razloga iskašljavanje je iznimno važno.

Zdravi ljudi rijetko kašlju tijekom dana, u snu još rjeđe. Povremeni kašalj ne mora biti znak bolesti, no ako postane učestao i praćen iskašljajem, poprima klinički značaj. Najčešći uzrok kašlja su akutne infekcije u gornjem (sinusi, nos, ždrijelo) ili donjem dijelu dišnog sustava (bronhi, pluća). Kod osjetljivih osoba refleks kašlja mogu potaknuti i različiti drugi podražaji (alergeni, magla, vraćanje kiseloga želučanog sadržaja, određeni lijekovi), a kod djece još treba uzeti u obzir i mogućnost udisanja stranog tijela, poput zrna graha, sitnih igračaka i slično.

Prema kvaliteti, odnosno vrsti iskašljaja, razlikujemo neproduktivni, tj. suhi i nadražajni kašalj bez sekreta, te produktivni kašalj s iskašljavanjem obilnog sekreta.

Kad govorimo o infektivnom kašlju, s obzirom na njegovo trajanje razlikujemo:

  • akutni (kratkotrajni) kašalj - nastupa naglo i traje najviše do tri tjedna. Najčešće je posljedica virusne upale i može biti suh, nadražajan i iscrpljujući, ometati san i izrazito narušiti bolesnikovu kvalitetu života. Pojavili se bakterijska superinfekcija, akutni kašalj može postati i produktivan, a karakteristika mu je prisutnost sekreta.
  • subakutni kašalj - traje od tri do osam tjedana
  • kronični (dugotrajni) kašalj - traje dulje od osam tjedana kod odraslih, tj. dulje od četiri tjedna kod djece. U ovom slučaju potrebna je dodatna dijagnostika radi isključivanja neinfektivnih uzroka kašlja. Kronični kašalj najčešće u podlozi ima određenu kroničnu bolest, kao što je kronični sinuitis (postnazalno slijevanje sekreta iz upalno promijenjene sluznice nosa i sinusa), astma i kronična opstruktivna plućna bolest (KOPB). Međutim, treba imati na umu da može biti i manifestacija bolesti drugih organskih sustava, primjerice popuštanja srca ili gastroezofagealne refluksne bolesti (GERB - vraćanje kiseloga želučanog sadržaja u jednjak iz kojeg se može udahnuti, osobito tijekom spavanja), kao i nuspojava uzimanja nekih lijekova.

Saznajte više o uzrocima i liječenju kašlja.

Trostruki učinak acetilcisteina kod kašlja

Među najvažnije obrambene mehanizme dišnog sustava, uz refleks kašlja, ubraja se i izlučivanje sluzi u traheobronhalnom stablu (dušnik i bronhiji). U izlučenu sluz talože se i "lijepe" čestice iz udahnutog zraka (bakterije, virusi, pelud...), te potiču reakciju sluznice u vidu lučenja dodatne sluzi i nakupljanja protuupalnih stanica. Nakupljeni sekret polako se pomiče prema gore neprekidnim gibanjem trepetljika na sluznici donjega dišnog sustava kako bi se potom izbacio refleksom kašlja.

Osobi s produktivnim kašljem s obiljem sekreta često treba pomoć kako bi nakupljeni sekret lakše iskašljala. To je osobito važno kako bi se olakšalo i ubrzalo čišćenje donjih dišnih puteva, te spriječile komplikacije u vidu bronhitisa, upale pluća i slično, odnosno promijenio i skratio tijek bolesti, te poboljšala kvaliteta života oboljeloga.

Za olakšanje iskašljavanja nužna je obilna hidracija organizma, najbolje toplim napitcima, koja do neke mjere razrjeđuje sekret pa ga je lakše iskašljati. No, kako bi se produktivni kašalj brže i učinkovitije riješio, te spriječile komplikacije zadržavanja sluzi, od pomoći može biti i acetilcistein. Acetilcistein je lijek koji djeluje na kašalj s puno sekreta, čime olakšava iskašljavanje, smanjuje osjećaj otežana disanja i skraćuje vrijeme do izlječenja. Njegov terapijski učinak vidljiv je već nakon 24 sata, a kašalj prestaje četiri do pet dana od početka terapije. Mehanizam djelovanja je sljedeći:

  • mukolitički - djeluje direktno na sluz, razgrađuje je i razrjeđuje te olakšava iskašljavanje,
  • mukoregulatorni - ne izaziva dodatno pojačanje lučenja sluzi tijekom upale,
  • antioksidativni - sprječava oštećenje stanica slobodnim radikalima.

Zbog svog mehanizma djelovanja, acetilcistein može biti prvi izbor u liječenju akutnoga, subakutnoga i kroničnoga produktivnog kašlja. Posebno je učinkovit u terapiji kašlja u sklopu akutnih respiratornih bolesti, jer uz brz mukolitički učinak može inhibirati prianjanje i naseljavanje bakterija i virusa na sluznicu, te tako smanjiti mogućnost komplikacija i potrebu za antibiotikom. Djeluje na sve vrste sluzi, uključujući i gnojnu sluz, zbog čega je našao široku primjenu u otorinolaringologiji u liječenju gnojnog sinuitisa (poboljšava drenažu sekreta iz sinusa).

Acetilcistein je dokazano učinkovit i kod kroničnih bolesti respiratornog sustava. Kod pacijenata s kroničnim bronhitisom, koji su kontinuirano tijekom šest mjeseci uzimali acetilcistein, uočeno je 50 posto manje akutnih pogoršanja u usporedbi s placebo grupom. Prema istraživanjima provedenim na pacijentima s KOPB-om, pokazalo se da kontinuirana upotreba acetilcisteina poboljšava simptome bolesti, smanjuje broj pogoršanja i upotrebu antibiotika.

Dodatna prednost acetilcisteina je i njegov antioksidativni učinak. Naime, prisutnost nadražajnih tvari u zraku, kao što su duhanski dim, gradski smog, toksični plinovi i ostali onečišćivači zraka, može potaknuti stvaranje slobodnih radikala koji oštećuju stanice. Rezultati ispitivanja potvrđuju da slobodni radikali u pušača uzrokuju promjene u dišnim putovima, čiji razvoj može spriječiti primjena acetilcisteina. Stoga, uz mukolitičko i mukoregulatorno djelovanje, njegovo antioksidativno svojstvo i sposobnost neutraliziranja slobodnih radikala osiguravaju dodatnu zaštitu dišnih organa.


Izvor fotografije: Shutterstock
 

Datum objave članka: 1. 12. 2013.