Ezofagitis - upala sluznice jednjaka

Bolesti i stanja / Unutarnje bolesti Carmen Rivier-Zurak dr. med.  /  Katarina Kujundžić

Bez pravodobnog liječenja, ezofagitis se može pogoršati i dovesti do jačeg oštećenja sluznice, a s vremenom i ožiljaka uz posljedično suženje jednjaka

Jednjak je mišićna cijev koja sudjeluje u prijenosu hrane i tekućine od usne šupljine do želuca. O gutanju inače ne razmišljate osim ako ne progutate prevelik, prevruć ili prehladan zalogaj, kada itekako osjećate prisustvo tog probavnog organa u svom tijelu, a posebno u situacijama kada je gutanje otežano i/ili bolno.
 

Što je ezofagitis?

Ezofagitis je pojam kojim se označava bilo koji upalni ili iritacijski proces na sluznici jednjaka.

Najčešći uzrok upale sluznice jednjaka je gastroezofagealna refluksna bolest (GERB) koja nastaje uslijed nepotpunog zatvaranja kružnog mišića (sfinktera) na prijelazu jednjaka u želudac i posljedičnog povrata kiselog želučanog sadržaja u jednjak.

Drugi uzroci mogu biti zračenje, bakterijske i virusne infekcije, nuspojave oralnih lijekova i alergije.

Ukoliko se pravodobno ne započne s liječenjem, upala sluznice jednjaka se može pogoršati i dovesti do jačih oštećenja sluznice, a s vremenom i ožiljnih striktura te posljedičnog suženja jednjaka.

Većina inače zdravih pojedinaca se oporavi u dva do četiri tjedna pravilnog liječenja. Osobe sa slabijim imunosnim sustavom ili infekcijom u pozadini bolesti mogu očekivati duži oporavak.

Ezofagitis - podjela s obzirom na uzrok

Uzimajući u obzir uzrok upale sluznice jednjaka, razlikujemo nekoliko oblika ezofagitisa.

Refluksni ili erozivni ezofagitis

Jedan je od najčešćih oblika ezofagitisa. Nastaje zbog povrata (refluksa) kiselog želučanog sadržaja u jednjak, što dovodi do ozljede sluznice.  

Infektivni ezofagitis

Uzrok mogu biti bakterije, virusi, gljivice i paraziti, no najčešće su gljivice. Povećan rizik razvoja ovog oblika imaju imunokompromitirani bolesnici pa se tako često viđa kod oboljelih od AIDS-a, onih koji dugotrajno koriste kortikosteroide, koji su bili podvrgnuti transplantaciji ili se liječe kemoterapijom i/ili zračenjem zbog raka.

Eozinofilni ezofagitis

Smatra se posebnom podvrstom infektivnog ezofagitisa. Dijagnoza se temelji na uzorcima biopsije jednjaka koji pokazuju prevlast eozinofila, vrste bijelih krvnih stanica koje tijelo proizvodi kao odgovor na upalu ili alergijsku reakciju. Uobičajeni okidači za pojavu ove vrste upale sluznice jednjaka su mlijeko, soja, jaja, pšenica, kikiriki, orašasti plodovi i školjkaši. No, i respiratorni alergeni, poput peludi, također mogu doprinijeti nastanku ove vrste ezofagitisa.

Ezofagitis uzrokovan oralnom terapijom lijekovima

Najčešće je povezan s uzimanjem bisfosfonata (poput alendronata) koji se koristi u liječenju osteoporoze te nekih antibiotika (npr. tetraciklina, doksiciklina i klindamicina).

Nesteroidni protuupalni lijekovi, acetilsalicilatna kiselina, željezov sulfat, kalijev klorid i meksiletin također su prijavljeni kao uzroci ezofagitisa. Takvi lijekovi se trebaju uzimati s dosta tekućine (prije svega vode) kako ne bi dugo ostali u jednjaku.

Ezofagitis uzrokovan zračenjem (radijacijski ezofagitis)

Povezan je s toksičnošću radioterapije i relativno je česta komplikacija radijacijske terapije. Može se se manifestirati kao akutna ili kronična forma. Učestalost pojave radijacijskog ezofagitisa može se smanjiti primjenom nižih doza zračenja i boljimvremenskim rasporedom istoga.

Ezofagitis - rizični čimbenici

Jedan od rizičnih čimbenika svakako je oslabljen imunosni sustav kod imunokompromitiranih pacijenata (oboljeli od AIDS-a, osobe na kortikosteroidnoj terapiji, transplantirane osobe, pacijenti koje se liječe kemoterapijom i/ili zračenjem zbog raka...).

Ostali čimbenici rizika koji mogu pridonijeti razvoju upale sluznice jednjaka su hijatalna hernija ili želučana kila (izbočenje želuca kroz ošit), kemoterapija, zračenje, operacija u području prsnog koša, imunosupresivna terapija, kronično povraćanje, pretilost, konzumacija alkohola i duhanskih proizvoda te obiteljska anamneza alergije ili ezofagitisa.

Ako je osoba zdrava i ima snažan imunosni sutav, šanse za razvoj infekcije jednjaka su vrlo niske.

Ezofagitis - simptomi

Simptomi koji upućuju na upalu sluznice jednjaka su:
  • disfagija (otežano gutanje)
  • bol prilikom gutanja
  • grlobolja
  • promuklost
  • povrat želučane kiseline (refluks)
  • žgaravica
  • bol u prsima (pojačava se tijekom jela)
  • mučnina
  • povraćanje
  • epigastrična bol (u projekciji želuca; bol u „žličici“)
  • smanjenje apetita
  • kašalj
  • vrlo mala djeca mogu imati poteškoća s hranjenjem.
 
Bol u "žličici" (epigastrična bol)

Ezofagitis - komplikacije

Ako se ne liječi, ezofagitis može dovesti do promjena u strukturi jednjaka i pojave komplikacija koje uključuju:
  • ožiljke
  • sužavanje (strikturu) jednjaka
  • krvarenje
  • laringitis (upala grkljana)
  • perforaciju (pucanje) tkiva sluznice jednjaka zbog povraćanja (ako se hrana zaglavi) ili tijekom endoskopije (zbog upale)
  • Barrettov jednjak - karakteriziraju ga promjene u stanicama sluznice jednjaka (počinju više sličiti na stanice sluznice koja oblaže crijeva) koje povećavaju rizik razvoja raka jednjaka. Iako više čimbenika pridonosi njegovoj pojavi, češći je kod osoba s GERB-om, stoga se vjeruje da želučana kiselina iritira sluznicu jednjaka i potencira promjene u tkivu. No, Barretov jednjak se može razviti i bez postojanja GERB-a.

Ezofagitis - kada se obratiti liječniku

Obratite se liječniku u slučaju da kod vas ili vašeg djeteta:
  • javlja se otežano disanje ili bol u prsima (osobito ako nisu povezani s gutanjem)
  • simptomi traju dulje od nekoliko dana
  • simptomi su dovoljno jaki da ometaju normalnu prehranu
  • javljaju se glavobolja, bolovi u mišićima ili groznica.
 
Odmah potražite liječničku pomoć ako:
  • imate bol u prsima koja traje duže od nekoliko minuta, osobito ako ste u anamnezi imali srčane probleme, povišen krvni tlak ili dijabetes
  • mislite da vam se hrana možda zaglavila u jednjaku
  • ne možete progutati niti male gutljaje vode.

Ezofagitis - dijagnoza

Dijagnoza upale sluznice jednjaka se može postaviti na temelju anamnestičkih podataka i kliničkog pregleda, no za precizniju dijagnostiku podvrste ezofagitisa potrebni su endoskopija i biopsija tkiva.

Jedna od dijagnostičkih metoda je i rentgensko snimanje s kontrastnim sredstvom (barijeva kaša), koje nakon što se popije oblaže sluznicu jednjaka i omogućuje uvid u strukturalne abnormalnosti unutrašnjosti jednjaka.
 
Rendgen jednjaka s kontrastom (barijeva kaša)

Uzorak tkiva sluznice jednjaka uzet putem biopsije dalje se analizira u ovisnosti o uzroku na koji se sumnja. Tako daljnji testovi mogu otkriti bakterijsku, virusnu ili gljivičnu infekciju, odrediti koncentraciju eozinofila i identificirati abnormalne stanice jednjaka koje mogu ukazivati na rak jednjaka ili prekancerozne promjene jednjaka.

Ezofagitis - liječenje

Liječenje ezofagitisa ovisi o uzroku bolesti. Specifično uzročno liječenje provodi se zajedno s temeljnim načelom liječenja koje uključuje smanjenje proizvodnje želučane kiseline (primjenom H2 blokatora ili IPP lijekova, tj. inhibitora protonske pumpe), promjenu načina života i prehrane (vidi Ezofagitis - prirodno liječenje).

Ezofagitis bilo kojeg uzroka obično dobro odgovara na danu terapiju, međutim, postoje slučajevi, kao što je refluksni ezofagitis, koji mogu zahtijevati dulje liječenje..

Ako se čini da je uzrok bolesti refluks želučane kiseline, tada se inicijalno indicira korištenje H2 blokatora dva puta dnevno ili inhibitora protonske pumpe jednom dnevno. Bolesnika se također savjetuje o promjeni nekih životnih navika i prehrane, što uključuju smanjenje težine ili održavanje normalne težine, podizanje uzglavlja kreveta kako bi se smanjio povrat kiseline u jednjak (to vrijedi kod pacijenata s noćnim simptomima kašlja, promuklosti, grlobolje) te izbjegavanje nekih okidača kao što su masna hrana, čokolada, gazirana pića, začinjena hrana, pušenje i alkohol.

Ako je uzrok ezofagitisa određeni lijek, po mogućnosti treba prekinuti uzimanje spornog lijeka i zamijeniti ga s nekim drugim alternativnim lijekom. Lijek treba uzimati s dosta tekućine (najbolje vode) i nakon uzimanja lijeka potrebno je ostati u uspravnom položaju oko 30 minuta.

Liječenje eozinofilnog ezofagitisa uključuje primjenu lijekova za smanjenje sekrecije želučane kiseline, primjenu lokalnih ili sistemskih kortikosteroida za smanjenje alergijske reakcije na respiratorne alergene te promjenu prehrane ako se sumnja na alergiju na hranu.

Ako je uzrok infekcija, indicirana je ciljana antimikrobna terapija.

Ako se jave komplikacije poput stenoze (suženja) jednjaka, procedura izbora može biti endoskopska dilatacija (širenje).

U slučaju jako izraženih bolova, savjetuje se lokalna anestezija i uzimanje opioidnih analgetika koji mogu pomoći kod bolova povezanih s čirom jednjaka, odnosno preporuča izbjegavanje nesteroidnih protuupalnih lijekova jer mogu dovesti do pogoršanja simptoma.

Ezofagitis - prirodno liječenje

Možda ćete moći izliječiti svoj jednjak promjenom prehrane, promjenama u načinu života i korištenjem kućnih tretmana. Iako su prirodni tretmani općenito sigurni, nisu prikladni za svakoga jer mogu pogoršati određena medicinska stanja i utjecati na određene tretmane. Stoga razgovarajte sa svojim liječnikom kako biste saznali jesu li prirodni tretmani prikladni u vašem slučaju i tražite dodatne preporuke.
 
PROMJENA PREHRANE

Jedite 6 manjih obroka dnevno, kako želudac ne bi bio previše pun. Manji obroci, uzeti u razmaku od dva do tri sata, izazivat će manje refluksa, što jednjaku daje vremena da zacijeli.

Iz prehrane izbacite namirnice koje pojačavaju refluks. Određene vrste hrane mogu biti okidač povrata želučane kiseline u jednjak, pa tako izbjegavanje te hrane može ublažiti simptome i nelagodu koju bolest sa sobom nosi. Uobičajeni okidači uključuju kavu, začinjenu hranu, masnu hranu, hranu s okusom mente, čokoladu, rajčice, citruse, luk, češnjak. Pržena masna hrana uzrokuje opuštanje donjeg ezofagealnog sfinktera (kružnog mišića koji blokira povrat želučanog sadržaja u jednjak), što dovodi do povrata želučane kiseline u jednjak. Osim toga, masna hrana odgađa pražnjenje želuca i tako povećava rizik pojave refluksa i pratećih simptoma.
Smanjite unos ili u potpunosti izbjegavajte sljedeću vrstu hrane: pomfrit; punomasne mliječne proizvode (poput maslaca, punomasnog mlijeka, tvrdog sira i kiselog vrhnja); masne dijelove govedine, svinjetine i janjetine; slaninu i svinjsku mast; deserte poput sladoleda ili čipsa.
Iako voće i povrće čine osnovu pravilne prehrane, treba imati na umu da jako kiselo voće može pogoršati simptome ezofagitisa. Ako primijetite da se refluks pogoršava pokušajte izbaciti voće poput naranči, grejpa, limuna, limete, ananasa i rajčice (u svim oblicima, čak i umak od rajčice).



Čokolada sadrži metilksantin za koji se pokazalo da može opustiti ezofagealni sfinkter i pojačati refluks.

Ljuta hrana poput luka i češnjaka može biti okidač za pojavu žgaravice.

Proizvodi s okusom mentola poput žvakaćih guma ili osvježivača daha mogu pojačati povrat želučane kiseline u jednjak i otežati simptome ezofagitisa.

Jedite hranu bogatu vlaknima kako bi se želudac brže praznio. Prehrambena vlakna poboljšavaju probavni proces stoga mogu biti od pomoći u regulaciji proizvodnje želučane kiseline. Hrana bogata vlaknima uključuje povrće, voće, orašaste plodove, sjemenke (suncokreta, bundeve, lana, chia), grah, mahunarke i cjelovite žitarice. Od pomoći može biti i dodatak prehrani obogaćen prehrambenim vlaknima.

Hrana koju možete jesti. Prehrana kod ezofagitisa treba uključivati mekano povrće (primjerice kuhanu mrkvu, grah, špinat, kuhane tikvice i brokulu), mliječne proizvode (pod uvjetom da osoba nema alergiju na laktozu), bjelanjke, pire krumpir i ostale kuhane škrobom bogate namirnice, kuhane žitarice, mljeveno i nemasno meso, kuhanu ribu, razne bistre ili krem juhe.

Konzumirajte više probiotika kako biste pomogli želucu da brže probavi hranu. Probiotici podržavaju dobre crijevne bakterije i zdravlje probavnog sustava. U tom smislu, pojačajte konzumaciju jogurta sa živim kulturama mikroorganizama. Od pomoći mogu biti i probiotici u obliku dodataka prehrani.

Dopuštena pića. Od pića se savjetuje voda, smoothie i čaj, na primjer od đumbira jer ima protuupalno djelovanje i pomaže kod gastrointestinalnih problema.

Prestanite piti alkohol. Alkohol opušta donji sfinkter jednjaka, koji koji inače sprječava povrat želučanog sadržaja u jednjak. Budući da alkohol opušta vaš sfinkter, može izazvati refluks kiseline. Svakako nemojte piti unutar dva sata prije spavanja.


 
PROMJENA ŽIVOTNIH NAVIKA

Smanjite tjelesnu težinu i održavajte postojeću normalnu težinu. Prekomjerna tjelesna težina može dovesti do pritiska na sfinkter jednjaka, tako ga otvoriti i omogućiti refluks želučane kiseline. Po pitanju načina kako smanjiti tjelesnu težinu savjetujte se s liječnikom.

Uzimajte tablete s puno tekućine. Tablete mogu zaglaviti u grlu ili jednjaku, što onda može dovesti do iritacije sluznice. Ako uzimate više od jedne tablete, progutajte ih jednu po jednu.

Prestanite jesti tri sata prije odlaska na spavanje. Tijelu je potrebno nekoliko sati da probavi hranu, a ako se za to vrijeme i leži povećava se mogućnost  refluksa. Stoga izbjegavajte kasne večernje obroke. A ako ste ga i uzeli, podignite uzglavlje kreveta na 30 do 45 stupnjeva jer to može pomoći kod noćnih simptoma povrata kiseline, uključujući noćni kašalj, grlobolju i promuklost.

Pričekajte dva do tri sata nakon obroka kako biste se uključili u energičnu tjelovježbu. Intenzivna tjelovježba može potisnuti želučanu kiselinu u jednjak, stoga je uputno pričekati dva do tri sata da se hrana probavi prije vježbanja, čime se izbjegava pojava refluksa.

Žvačite žvakaću gumu. Dok žvačete žvakaću gumu u ustima se prirodno proizvodi više sline, a  slina neutralizira želučanu kiselinu. Koristite je nakon jela ili kada imate žgaravicu. Dopušteni su svi okusi, osim već spomenute mente jer potiče proizvodnju želučane kiseline.

Prestanite pušiti kako biste izbjegli isušivanje jednjaka. Dim cigarete isušuje sluznicu jednjaka, a i opušta donji sfinkter jednjaka što omogućuje refluks. Prestanak pušenja je iznimno težak, stoga razgovarajte o tome sa svojim liječnikom koji vam može preporučiti načine koji će vam u tome pomoći.
 
KUĆNO LIJEČENJE

Koristite tehnike opuštanja. Stres može potaknuti želučani refluks, stoga je važno kontrolirati razinu stresa. Pronađite vama najprikladniji način relaksacije koji će vam pomoći u smanjenju stresa i uključite ga u svoj svakodnevni život (meditacija, progresivna mišićna relaksacija, autogeni trening, mentalne slike, joga i slično).



Biljni pripravci za refluks. Biljni tretmani uključuju sladić, kamilicu, skliski brijest, bijeli sljez itd. Nemojte uzimati biljni pripravak bez savjetovanja sa svojim liječnikom ili ljekarnikom. Imajte na umu, na primjer, da sladić može povisiti krvni tlak ako se uzima u visokoj dozi tijekom dužeg razdoblja. Bilo koji pripravak treba uzimati točno prema uputi.

Antacidi bez recepta za kontrolu želučane kiseline. Antacidi neutraliziraju želučanu kiselinu. Pozorno pročitajte uputu za uporabu i koristite ih prema potrebi za ublažavanje žgaravice. Prije uporabe savjetujte se sa svojim liječnikom.


Izvor fotografija: Shutterstock
 

Datum objave članka: 10. 6. 2022.
izdvojeni proizvodi