Kardiovaskularne bolesti - podcijenjeni ženski rizik

Upitate li žene koje se bolesti najviše boje, većina njih bez razmišljanja će vam zasigurno odgovoriti - karcinoma dojke. No, mnoge žene ne znaju da bi više pozornosti trebale obratiti kardiovaskularnim bolestima, jer rizik od obolijevanja je podcijenjen zbog percepcije da su žene "zaštićene".

Često je pogrešno mišljenje da muškarci i starije osobe češće obolijevaju od kardiovaskularnih bolesti (KBV). Kada čuju za taj termin, žene obično pomisle da je to bolest od koje više obolijevaju muškarci i u stvari ne shvaćaju veličinu problema. Iako su kardiovaskularne bolesti vodeći uzrok smrtnosti i kod žena i kod muškaraca, statistika pokazuje da u Hrvatskoj u općoj populaciji od te bolesti ipak više umiru žene. Naime, iako je ukupna pojavnost tih bolesti manja među ženama tijekom reproduktivne dobi u odnosu na muškarce, učestalost nakon menopauze raste.

Struktura uzroka smrti prema skupinama bolesti u Hrvatskoj u 2012. – žene
Izvor podataka: dokumentacija Državnog zavoda za statistiku 2013. (DEM-2/12)
Obrada podataka: Hrvatski zavod za javno zdravstvo, 2013.

Iako su žene tijekom generativne dobi zaštićenije u odnosu na muškarce, s prosječnim odmakom od oko 10 godina i žene obolijevaju od koronarne bolesti, i to uz znatno povećanu učestalost težih komplikacija.

Prema podacima Svjetske srčane federacije (World Heart Federation), diljem svijeta 8,6 milijuna žena svake godine umire od KVB-a. U Hrvatskoj je u 2012. od KVB-a umrlo 24.988 osoba, od toga 14.133 žene i 10.855 muškaraca (izvor: Državni zavod za statistiku, obrada Hrvatski zavod za javno zdravstvo). Rang-ljestvica vodećih uzroka smrti u Hrvatskoj u 2012. na prvome mjestu ističe ishemijsku bolest srca, slijede cerebrovaskularne bolesti, a zloćudne novotvorevine dojke na trećem su mjestu.

Da je rizik obolijevanja od KVB-a kod žena podcijenjen, upozoravaju i Američko srčano udruženje (American Heart Association) i Europsko društvo za kardiologiju (European Society of Cardiology).

U različitim zemljama svijeta u posljednjih 20 godina pokrenuto je nekoliko inicijativa kojima je cilj povećanje svijesti o KVB-u kod žena. Tako je, primjerice, u SAD-u pokrenuta inicijativa "Go red for women" (American Heart Association) s ciljem edukacije i smanjenja rizika od KVB-a. U 2005. Europsko društvo za kardiologiju (European Society of Cardiology) pokreće "Women at Heart" inicijativu s ciljem unaprjeđenja zdravlja srca kod žena.

Svrha tih inicijativa je povećanje osjetljivosti i unaprjeđenje pristupa u svakodnevnoj medicinskoj praksi prema ženama s rizikom obolijevanja od KVB-a. Naglasak je na dobroj strategiji prevencije i edukaciji žena o ranim simptomima bolesti, čimbenicima rizika i sl., jer razumijevanje vlastitog rizika obolijevanja od KVB-a stvara temelj za poduzimanje akcije u smislu preuzimanja kontrole nad vlastitim zdravljem.

Visok udio KVB-a u strukturi obolijevanja i smrtnosti odražava visoku razinu rizičnog ponašanja među populacijom. Čimbenici rizika za nastanak KVB-a mogu se podijeliti na one na koje ne možemo utjecati (naslijeđe, tj. postojanje srčanih bolesti u obitelji, dob i spol) i one na koje možemo utjecati. U potonjim se uglavnom kriju loše životne navike, među kojima ističemo tri najvažnije: pušenje, nezdrave prehrambene navike i tjelesna neaktivnost. No, ako se djeluje na vrijeme, opasnost od KVB-a ipak se može smanjiti.

Povišen krvni tlak

Hipertenzija (povišeni krvni tlak) je zabilježena kod oko 43 posto žena odrasle dobi u Hrvatskoj. Jedna je od najraširenijih bolesti današnjice i jedan od vodećih čimbenika rizika za koronarnu bolest srca i najvažniji čimbenik rizika za moždani udar. Arterijska hipertenzija definira se vrijednostima arterijskog krvnog tlaka iznad 140/90 mmHg izmjerenim u ordinaciji baždarenim tlakomjerom. Kako starimo, vrijednosti sistoličkoga krvnog tlaka postaju sve važniji prediktor rizika za razvoj KVB-a, zbog čega je važno otkriti je na vrijeme. Važna dijagnostička metoda otkrivanja je mjerenje krvnog tlaka, koji bi trebalo mjeriti redovito, a ne sporadično. Bitno je osvijestiti da visoki krvni tlak "ne boli" i da hipertenzija nema specifične simptome, pogotovo ne u početku razvoja bolesti, zbog čega je i dobila naziv "tihi ubojica". Kad je već dijagnosticirana, osnovne početne mjere u liječenju su promjena životnih navika i dijetetske mjere.

Povišene vrijednosti masnoća u krvi

Visoke vrijednosti triglicerida u kombinaciji s visokim vrijednostima LDL kolesterola pridonose brzom razvoju ateroskleroze i povećavaju rizik nastanka srčanog infarkta i moždanog udara. Visoke vrijednosti LDL kolesterola vode prema formiranju aterosklerotičnih nakupina (plakova) na arterijskoj stijenci, a visoka razina triglicerida smanjuje HDL kolesterol, povećavajući tako kardiovaskularni rizik. Estrogen povećava razinu HDL kolesterola, što djelomično objašnjava manji rizik od KVB-a kod žena u razdoblju premenopauze.

U primarnoj prevenciji KVB-a preporučene vrijednosti masnoća u krvi (Europske preporuke) su sljedeće: ukupni kolesterol - niži od 5 mmol/L; LDL kolesterol - niži od 3 mmol/L; HDL kolesterol u muškaraca - uvijek viši od 1,0 mmol/L, a u žena viši od 1,2 mmol/L; trigliceridi - 1,7 mmol/L.

U liječenju hiperlipidemije preporučuju se promjena prehrambenih navika i primjena lijekova.

Šećerna bolest

Šećerna bolest povećava kardiovaskularni rizik kod žena za tri do sedam puta, a kod muškaraca dva do tri puta. Stoga ne čudi da su kardiovaskularne bolesti vodeći uzrok smrtnosti osoba sa šećernom bolešću - gotovo 80 posto osoba sa šećernom bolešću umire od kardiovaskularnih komplikacija.

Slabo kontrolirana šećerna bolest oštećuje krvne žile, stvarajući temelj za razvoj ateroskleroze i hipertenzije. Oboljeli razvijaju aterosklerozu u ranijoj dobi i u težem stupnju u odnosu na osobe bez šećerne bolesti. Akutni infarkt miokarda dva do tri puta je češći u osoba sa šećernom bolešću nego u općoj populaciji i ima lošiju prognozu, posebice među ženama. Žene starije od 65 godina u većem postotku (42 posto) umiru u prvoj godini nakon srčanog infarkta u odnosu na muškarce (24 posto).

Ako imate šećernu bolest, imate i veću predispoziciju za razvoj tzv. tihoga srčanog infarkta. Kod "tihog infarkta" oboljeli ne iskusi tipičnu intenzivnu bol u prsima, nego samo nejasne simptome, poput općenitoga lošeg osjećanja (kao kod gripe - slabost, umor), boli/nelagode u gornjem dijelu trbuha (slično probavnim tegobama. Simptomi mogu varirati od blagih do teških mučnina (grčeva i povraćanja), boli (poput istegnuća mišića u prsima, u gornjem dijelu leđa, npr. između lopatica, u rukama), otežana disanja (osjećaj nedostatka zraka, kratkoće daha ili nemogućnosti disanja, koji je često udružen s neugodom u prsnom košu i boli), vrtoglavice i znojenja.

Dobrom regulacijom bolesti i održavanjem normalnih vrijednosti glukoze u krvi oboljeli od šećerne bolesti mogu smanjiti rizik obolijevanja od KVB-a 33 do 50 posto, a održavanjem optimalnih vrijednosti masnoća u krvi, 20 do 50 posto smanjiti pojavnost komplikacija KVB-a. Uz to, redukcija prekomjerne tjelesne težine, odnosno održavanje normalne tjelesne težine, uz primjenu pravilne prehrane, svakako poboljšava zdravstveni status.

Pušenje

Prema rezultatima istraživanja, ukupna pojavnost pušenja (prevalencija) kod žena u Hrvatskoj je 22,4 posto. Zabrinjava podatak istraživanja iz 2011. godine, prema kojem je 11,2 posto djevojčica u Hrvatskoj izjavilo da svakodnevno puši. Pušenje udvostručuje rizik obolijevanja od KVB-a kod osoba sa šećernom bolešću, a prestanak pušenja definitivno ga smanjuje, kao i u općoj populaciji. Prestanak pušenja jedna je od najvažnijih stvari koju možete učiniti za vlastito zdravlje.

Prekomjerna tjelesna težina

Oko 34,1 posto žena u Hrvatskoj smatra se pretilima. Pretilost kao čimbenik rizika kod žena povećava rizik obolijevanja od KVB-a čak 64 posto, za razliku od muškaraca kod kojih je taj rizik veći 46 posto.

Osobe prekomjerne tjelesne težine mogu razviti šećernu bolest i/ili hipertenziju, koje posljedično nose visok kardiovaskularni rizik. Iako mjerenje indeksa tjelesne mase (ITM) nije idealan način procjene kardiovaskularnog rizika, ako vaš ITM raste iznad 25, paralelno raste i rizik obolijevanja od srčanog infarkta i moždanog udara. Rizik za razvoj kardiovaskularnih bolesti povećava se i s opsegom struka (za muškarce 94 - 101 cm, za žene 80 - 87 cm). Visok rizik za razvoj kardiovaskularnih bolesti imaju muškarci čiji je opseg struka veći od 102 cm i žene s opsegom struka većim od 88 cm. Cilj je postići ITM od 19 do 25 kg/m2, odnosno opseg struka manji od 94 cm u muškaraca i manji od 80 cm u žena.

Stalna izloženost stresu

Stres je način na koji mentalno, fizički i emocionalno reagiramo na različita stanja, promjene i zahtjeve u našem životu. Osobe izložene stresu pod većim su rizikom obolijevanja od KVB-a - dokazano je da imaju izrazitije povišenje krvnog tlaka i LDL kolesterola, te dva puta češće koronarnu bolest od osoba koje nisu izložene stresnim situacijama.

Tjelesna neaktivnost

Koliki je problem u današnje vrijeme tjelesna neaktivnost, potkrjepljuje podatak Svjetske zdravstvene organizacije da je oko 60 posto svjetske populacije nedovoljno tjelesno aktivno. A poznato je da dozirana tjelesna aktivnost u bilo kojoj životnoj dobi štiti od mnogih kroničnih bolesti, uključujući i KVB. Istraživanja pokazuju da više od 150 minuta umjerene fizičke aktivnosti tjedno 30 posto smanjuje kardiovaskularni rizik.

Žene koje ne mogu izvesti bazični fitness test imaju tri puta veću predispoziciju za razvoj KVB-a u odnosu na one koje su u boljoj kondiciji. No, dobra je vijest da je i mali pomak u povećanju tjelesne aktivnosti povezan s redukcijom kardiovaskularnog rizika. Stoga se preporučuje svakodnevna tjelesna aktivnost u trajanju od barem 30 minuta (npr. 30 minuta hodanja, pješačenja, brzog hodanja, vrtlarenja i sl.).

KARDIOVASKULARNE BOLESTI

Pod terminom kardiovaskularne bolesti podrazumijevamo bolesti srca i krvožilnog sustava s glavnim kliničkim manifestacijama na:
- srcu i srčanom krvožilnom sustavu: ishemijska bolest srca;
- mozgu i moždanom krvožilnom sustavu: cerebrovaskularna bolest;
- donjim udovima: okluzivna bolest perifernih arterija.

Kako biste procijenili koliki je vaš kardiovaskularni rizik, ispunite priloženi upitnik. Što više potvrdnih odgovora date, znači da je i vaš rizik za nastanak bolesti srca i krvnih žila veći. Nakon toga je uputno da se svakako posavjetujete s obiteljskim liječnikom i porazgovarate o daljnjim koracima. Ono što i bez njega možete jest djelovati na čimbenike rizika na koje možete. Nemojte čekati, započnite već danas i zamijenite nezdrave navike onima koje će vam omogućiti bolju kvalitetu života. Pokažite svom srcu da ga volite. Ono će vam biti zahvalno.

PITANJA:

• Je li vaš krvni tlak 140/90 mmHg ili viši?
• Pušite li?
• Je li vam vrijednost šećera u krvi na tašte iznad 6,1 mmol/L?
• Jesu li vam povišene vrijednosti masnoća u krvi?
• Jeste li tjelesno aktivni manje od 30 minuta dnevno?
• Je li u vašoj bližoj obitelji bilo oboljelih od srčanožilnih bolesti?
• Je li vaš indeks tjelesne mase (ITM) 25 ili viši?
• Jeste li često pod stresom?