Nedostatak vitamina B1 - uzroci, simptomi, liječenje, prevencija

Nedostatak vitamina B1 znači da ga tijelo nema dovoljno za pravilno funkcioniranje.

Vitamin B1 ili tiamin jedan je od osam esencijalnih vitamina B skupine koji igra važnu ulogu u pretvaranju hrane u energiju te potpomaže funkciju stanica, rast i razvoj.

Zbog njegova nedostatka može se javiti širok spektar kliničkih stanja poznatih kao poremećaji nedostatka tiamina, koji utječu na metabolički, neurološki, kardiovaskularni, respiratorni, gastrointestinalni i mišićno-koštani sustav. Te poremećaje mogu dodatno zakomplicirati istodobne bolesti te znakovi i simptomi koji se preklapaju s drugim poremećajima.

Uzimajući u obzir da se zalihe vitamina B1 u tijelu potpuno isprazne unutar 20 dana nedovoljna unosa, jasno je da se simptomi poput umora, gubitka apetita i oštećenja živaca mogu pojaviti već za tri tjedna.

Poremećaji nedostatka tiamina često se pogrešno dijagnosticiraju čime se propuštaju mogućnosti liječenja, a ishod su fatalne ili trajne neurološke posljedice.

U nedostatku specifičnih dijagnostičkih testova, visoki stupanj kliničke sumnja i rana terapijska primjena vitamina B1 trenutačno su najbolji pristup. Već unutar nekoliko sati ili dana od početka nadoknade može doći do brzog kliničkog poboljšanja čak i u teškim slučajevima. Međutim, postojanje neuroloških simptoma može zahtijevati veće doze i dulje vrijeme oporavka.
 

Nekoliko je mogućih uzroka koji leže u pozadini nedostatka vitamina B1.

Uzroci nedostatka vitamina B1:

• nedovoljan unos hranom glavni je uzrok nedostatka vitamina B1, a nalazimo ga u slučaju prehrane u kojoj dominiraju visoko prerađeni ugljikohidrati (bijela riža, šećer i brašno), kroničnog alkoholizma ili parenteralne prehrane (unos energetskih i nutritivnih sastojaka u obliku otopina u krvotok, perifernim ili centralnim venskim putem) bez odgovarajuće nadoknade tiamina
• stanja koja povećavaju potrebe za tiaminom, primjerice  hipertireoza, trudnoća, dojenje itd.
• stanja koja remete metabolizam tiamina kao što su bolesti jetara
• stanja koja sprječavaju apsorpciju tiamina, npr. kronični proljev, malapsorpcija, teška anoreksija, operacija želučanog bypassa
• stanja koja povećavaju gubitak tiamina, poput proljeva, trudničkog povraćanja, uporabe diuretika, hemodijalize
• lijekovi poput nekih diuretika, kardiovaskularnih lijekova i antikonvulziva...

 
Jedini način da se spriječi nedostatak vitamina B1 je konzumiranje hrane bogate tiaminom.

U slučaju postojanja stanja koje utječe na razinu B1, uputno je redovito se kontrolirati i slijediti liječničke preporuke.
 

Iako je nedostatak vitamina B1 rijedak, treba imati na umu da postoje čimbenici rizika koji povećavaju vjerojatnost pojave njegova nedostatka.

Stanja koja pogoduju pojavi nedostatka vitamina B1 su:

• gladovanje
• kronično povraćanje - u trudnoći i drugim stanjima
• kronična bolest - bolest bubrega (hemodijaliza), kongenitalni beriberi (rođenje bez sposobnosti apsorpcije tiamina), osobe s HIV-om/AIDS-om (povećan rizik od nedostatka tiamina i njegovih posljedica, uključujući beriberi i Wernicke-Korsakoffov sindrom, vjerojatno kao posljedica pothranjenosti)
• kronična terapija diureticima
• alkoholizam - kronični poremećaj uporabe alkohola čini se najčešćim čimbenikom rizika nedostatka tiamina. Do 80 posto alkoholičara razvija nedostatak tiamina jer etanol smanjuje njegovu apsorpciju u cijevima, zalihe u jetrima i fosforilaciju tiamina (fosforilirani oblici su u stvari aktivni oblici tiamina), a ujedno imaju i tendenciju nedovoljna unosa esencijalnih hranjivih tvari, uključujući i B1.
• poremećaji prehrane, poput anoreksije nervoze ili bulimije nervoze
• dugotrajna primjena parenteralne prehrane ili hranjivih tvari intravenoznim putem
• zdravstvena stanja koja utječu na sposobnost apsorpcije vitamina i minerala (npr. upalne bolesti crijeva kao što je Crohnova bolest)
• prethodna barijatrijska operacija (operacija želuca, crijeva ili oboje s ciljem redukcije tjelesne težine) - povezana je s nekim rizicima, uključujući i teški nedostatak vitamina B1 zbog malapsorpcije koja može dovesti do bolesti beriberi ili do Wernickeove encefalopatije. Stoga se dodaci mikronutrijenata koji uključuju i vitamin B1 gotovo uvijek preporučuju pacijentima nakon barijatrijske operacije.
• bebe koje doji majka s nedostatkom vitamina B1
• starije odrasle osobe - određeni stupanj nedostatka tiamina javlja se kod 20 do 30 posto starijih odraslih osoba. Mogući razlozi su slab unos hranom, kombinacija kroničnih bolesti, istodobna primjena više lijekova i niska apsorpcija tiamina kao prirodna posljedica starenja^.
• osobe s dijabetesom - neke studije otkrile su i do 76 posto nižu razinu vitamina B1 kod osoba s dijabetesom tipa 1, odnosno 50 do 75 posto nižu kod osoba s dijabetesom tipa 2. Mogući razlog je povećana eliminacija tiamina putem bubrega.

Stalno niska razina tiamina može negativno utjecati na kardiovaskularni, živčani i imunosni sustav te dovesti do ozbiljnih zdravstvenih posljedica.

Simptomi nedostatka tiamina obično se razvijaju postupno tijekom nekoliko tjedana do mjeseci, iako se ponekad mogu manifestirati brzo tijekom nekoliko dana oponašajući Gullain-Barréov sindrom.

Rani simptomi nedostatka vitamina B1 uključuju:

• gubitak apetita (anoreksija) - može biti jedan od najranijih simptoma nedostatka tiamina i dovesti do nenamjernog gubitka težine. Jedna teorija kaže da tiamin može igrati ključnu ulogu u regulaciji gladi i sitosti u mozgu te da nedovoljne zalihe mogu poremetiti taj proces, zbog čega se osoba osjeća sita čak i kad zapravo nije.
• mučnina i povraćanje - nespecifični su simptomi brojnih stanja, pa i nedostatka vitamina B1
• bolovi u trbuhu
• glavobolja
• umor - posljedica je smanjene proizvodnje energije zbog nedostatka tiamina. Ovisno o težini nedostatka, može se pojaviti vrlo brzo ili protokom vremena. Mnoge studije umor su povezale s nedostatkom tiamina.
• razdražljivost - može se javiti kroz pojačan osjećaj frustracije ili ljutnje zbog naizgled malih stvari. Često je među najranijim znakovima nedostatka tiamina i može se pojaviti uz umor unutar samo nekoliko tjedana. Razdražljivost kao simptom često se javlja kod beba s nedostatkom tiamina.
• zbunjenost - nemogućnost fokusiranog i jasnog razmišljanja ili rasuđivanja
• trnci u rukama i nogama (parestezije) - mogu biti i raniji simptom koji se obično javlja prije raširenijih simptoma povezanih s mozgom.

 
Najpoznatiji poremećaj koji se javlja zbog produljenog teškog nedostatka tiamina je senzorno-motorička polineuropatija. To je sistemski proces koji oštećuje živčane stanice, živčana vlakna i živčane ovojnice. Oštećenje živčane ovojnice uzrokuje usporavanje ili zaustavljanje živčanih impulsa.


 

Beriberi - bolest teškog nedostatka tiamina

 
Kao posljedica teškog nedostatka vitamina B1 razvija se bolest beriberi, koja se može javiti u više oblika:

• suhi beriberi 
• kardiovaskularni (vlažni) beriberi
• moždani beriberi ili Wernicke-Korsakoffov sindrom
• dojenački beriberi.

Suhi beriberi

Suhi beriberi je stanje koje karakteriziraju problemi s perifernim živcima i propadanje.

Simptomi koji upućuju na ovaj oblik su gubitak apetita (anoreksija), povraćanje, nenamjeran gubitak težine, slabost mišića, otežano disanje, osjećaj trnaca u prstima i peckanje u stopalima, zbunjenost, kratkoročni gubitak pamćenja (zaboravljanje onoga što se nedavno čulo, vidjelo ili radilo) itd.
 

Kardiovaskularni (vlažni) beriberi

Vlažni beriberi uključuje zatajenje srca. U skladu s tim, karakteriziraju ga tahikardija (ubrzani otkucaji srca, redoviti ili nepravilni), zadržavanje tekućine (edemi), vazodilatacija, znojenje, topla koža i laktacidoza.
 

Moždani beriberi ili Wernicke-Korsakoffov sindrom

Moždani beriberi karakteriziraju problemi s ravnotežom, tremor, mentalna konfuzija, halucinacije, delirij (smanjena svijest o okolini, nemogućnost jasnog razmišljanja), zamagljen vid (nedostatak tiamina može utjecati na vidni živac i uzrokovati oticanje papile očnog živca što dovodi do zamagljenog vida; ako se ne liječi, oštećenje vidnog živca može dovesti do gubitka vida), nizak krvni tlak, oštećenje pamćenja i kognitivnih funkcija, dezorijentacija i dr. 

U teškim slučajevima mogu nastupiti koma i smrt.

Može se javiti kod osoba koje kronično konzumiraju veliku količinu alkohola. 
 

Dojenački beriberi

Dojenački beriberi je oblik je nedostatka vitamina B1 koji se javlja kod beba koje doji majka s nedostatkom tiamina.

Karakterizira ga zatajenje srca (ponekad iznenada), afonija (potpuni gubitak glasa) i odsustvo dubokih tetivnih refleksa.
 

Ako se nedostatak vitamina B1 ne liječi, može dovesti do ozbiljnih i po život opasnih komplikacija kao što su:

• oštećenje mozga (Wernickeova encefalopatija) - iznenadan je i težak poremećaj mozga koji uzrokuje probleme s očima, gubitak ravnoteže, zbunjenost. Najčešće se razvija kod osoba s poremećajem uporabe alkohola. Dugotrajan unos alkohola iritira želudac i probavni sustav te ometa apsorpciju vitamina (malapsorpcija). Ako se ne liječi, može napredovati u kronični Wernicke-Korsakoffov sindrom.
• kognitivno oštećenje - narušavanje psihičkih procesa koji se nalaze u osnovi ponašanja (deficit pažnje, percepcije, brzine obrade informacija, donošenja odluka, rješavanja problema, logičkog zaključivanja i rasuđivanja itd.)
• gubitak pamćenja
• ataksija - degenerativna bolest živčanog sustava koju karakteriziraju simptomi slični onima kod pijanstva poput nerazgovijetnog govora, loše koordinacije, spoticanja i padanja
• psihoza
• koma
• pogoršanje sposobnosti srca da pumpa krv (kongestivno zatajenja srca)
• oštećenja živaca - obično privremeno, a u nekim slučajevima i trajno
• smanjenje mišićne mase (atrofija) - s napredovanjem nedostatka B1, uočava se ekstreman gubitak mišićne mase. Zbog mišićne atrofije i periferne neuropatije, odrasli pokazuju znatnu slabost.
   

U dijagnostičkom postupku potrebno je dobiti detaljne informacije o simptomima (kad su počeli, koji su, s čime se povezuju, itd.), kao i podatke o prehrani i učestalosti konzumiranja hrane.

Simptomi koji ukazuju na nedostatak tiamina uključuju otežano disanje, promijenjeno mentalno stanje, gubitak glasa, jak umor, slabost, abnormalne pokrete očiju (nistagmus), narušene kognitivne funkcije, bolove u trbuhu, povraćanje, mučninu i gubitak apetita.

Potom slijedi i fizikalni pregled koji uključuje i provjeru očnih simptoma.

Krvne pretrage potvrđuju dijagnozu na način da se mjeri aktivnost enzima transketolaze koji je tiaminu potreban za njegovo djelovanje. Niska aktivnost transketolaze ukazuje na nedostatak tiamina.

U nedostatku laboratorijskog testiranja, kliničar može pretpostaviti dijagnozu nedostatka B1 na temelju kombinacije simptoma koje navodi pacijent i znakova koje uoči tijekom pregleda.


 

Jedini način liječenja niske razine vitamina B1 je unos veće količine u organizam.

Uputno je da se preporučeni dnevni unos namiri jedenjem hrane bogate tiaminom.



Ako hrana nije dovoljna da u kraćem vremenu povisi razinu tiamina, uputno je u dodatku koristiti vitamin B1 u obliku suplementa, čija doza u tom slučaju ovisi o kliničkoj slici, odnosno ozbiljnosti nedostatka.

U slučaju vrlo ozbiljnog nedostatka tiamina, moguće je i liječenje tabletama, injekcijama ili intravenskom infuzijom, što ne isključuje kontinuitet opskrbe tiaminom putem hrane.

U usporedbi s intravenskom primjenom, oralno primijenjeni tiamin manje je učinkovit u povećanju razine tiamina u krvi i moguće nije prikladan za liječenje neuroloških stanja povezanih s poremećajima nedostatka tiamina.

Esencijalni kofaktor u pretvorbi tiamina u njegov aktivni oblik je magnezij. Stoga treba imati na umu da niska razina magnezija može imati dvostruko negativan učinak na metabolizam tiamina, a niska razina tiamina i/ili magnezija može ugroziti aktivnost enzima, što rezultira promijenjenim metabolizmom glukoze i povećanom proizvodnjom laktata (međuprodukt koji nastaje razgradnjom glukoze u procesima anaerobnog metabolizma). Dakle, bez korekcije niske razine magnezija, koja može biti česta među kritično bolesnim pacijentima, može doći do smanjene iskoristivosti ordiniranog tiamina.

Kada se rano dijagnosticira i liječi, nedostatak tiamina je izlječiv, a većina simptoma trebala bi nestati nakon što se njegova razina u krvi normalizira.

Ovisno o težini i trajanju nedostatka, neki srčani simptomi mogu nestati unutar prvih nekoliko sati ili dana od početka liječenja, dok za poboljšanje neuroloških i motoričkih simptoma može biti potrebno i do šest mjeseci.

U teškim ili neliječenim slučajevima, nedostatak tiamina može dovesti do trajnog oštećenja živaca, pa čak i smrti.
 

Za održavanje normalne razine vitamina B1 potreban je svakodnevan unos hrane koja ga sadrži.
 

NEKE OD NAJČEŠĆIH NAMIRNICA KOJE SADRŽE VITAMIN B1

* pšenične klice
* cjelovite žitarice, poput smeđe riže, zobenih pahuljica i kvinoje
* bijela riža
* mahunarke (npr. grah)
* sjemenke suncokreta
* povrće (krumpir, grašak, tikva, šparoge, cvjetača, kelj)
* voće (naranča)
* meso (govedina, svinjetina, iznutrice, perad)
* riba (npr. losos, pastrva, tuna)
* jaja
* orašasti plodovi
* pivski kvasac
* jogurt
* naranče

U situaciji postojanja rizičnih čimbenika moguće može biti potreban i dopunski unos putem dodatka prehrani.

Budući da su dojenčad posebno osjetljiva na poremećaj nedostatka tiamina u prvoj godini života, a isključivo dojena djeca majki s nedostatkom tiamina imaju najveći rizik, rutinska preventivna suplementacija trudnica i dojilja s povećanim rizikom može biti opravdana.

Pokazalo se da tiamin koji se osigurava putem obogaćene hrane i dodataka prehrani brzo povećava koncentracije tiamina u majčinu mlijeku i status majke u populacijama s nedostatkom tiamina.