FIBROMIJALGIJA: još dokaza o povezanosti s imunosnim sustavom

Stručne zanimljivosti Carmen Rivier-Zurak dr. med.

Nedavna studija pronalazi daljnje dokaze o povezanosti fibromijalgije i imunosnog sustava

Naznake odgovornosti imunosnog sustava

Osobe s fibromijalgijom imaju kronične bolove i osjetljivost na pritisak i hladnoću po cijelom tijelu. Oni također mogu imati problema sa spavanjem i iskusiti umor i emocionalne tegobe.

Prema pouzdanom izvoru američkog Centra za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC), blizu 4 milijuna odraslih osoba u Sjedinjenim Američkim Državama ima fibromijalgiju, što iznosi oko dva posto odrasle populacije. Prema većini procjena, 80 posto osoba s tim stanjem su žene.

Ne postoji lijek, ali tretmani za ublažavanje simptoma obično uključuju lijekove za ublažavanje boli, antidepresive i promjenu načina života, poput povećanja razine tjelesne aktivnosti i promjene navika spavanja.

Iako istraživači nisu sigurni što točno uzrokuje fibromijalgiju, postoje neke naznake da bi za njezinu pojavu mogao biti odgovoran imunosni sutav. Na primjer, veća vjerojatnost da razviju ovo stanje su osobe oboljele od sistemskog lupusa ili reumatoidnogm artritisa, bolesti koje se svrstavaju u autoimune poremećaje. Autoimuni poremećaji nastaju kada imunosni sustav napada vlastita tkiva, no nije bilo izravnih dokaza da se to događa u slučaju fibromijalgije.

Što su otkrili istraživači

Istraživački tim koji čine znanstvenici s King's Collegea u Londonu i sa Sveučilišta Liverpool te Instituta Karolinska u Stockholmu, sada sugerira da se brojni simptomi fibromijalgije javljaju zato što antitijela pojedinca povećavaju aktivnost senzornih (osjetnih) živaca.

Kad su znanstvenici miševima ubrizgali protutijela dobivena od osoba s fibromijalgijom, životinje su postale osjetljivije na neugodne podražaje, postale su slabije i manje su se kretale. Suprotno tome, ni injekcije antitijela iz zdravih kontrola, ni serum ljudi s fibromijalgijom s uklonjenim antitijelima nisu imali učinka na miševe.

Rezultati istraživanja objavljeni su u stručnom časopidu The Journal of Clinical Investigation.

Duboke implikacije rezultata studije

David Andersson, glavni istraživač studije u King'su smatra da su implikacije ove studije duboke te da će potvrda da je fibromijalgija autoimuni poremećaj transformirati način na koji se gleda na to stanje i utrti put razvoju učinkovitijih tretmanima za milijune pogođenih ljudi.

Dr. Andreas Goebel, glavni istraživač studije sa Sveučilišta Liverpool, kaže da je očekivao da će neki slučajevi fibromijalgije biti autoimuni kad je pokrenuo studiju u Velikoj Britaniji. Smatra da to što je Anderssonov tim otkrio protutijela koja uzrokuju bol kod svakog unovačenog pacijenta" pruža nevjerojatnu nadu da će nevidljivi razorni simptomi fibromijalgije postati izlječivi.

Čini se da antitijela osoba s fibromijalgijom senzibiliziraju nociceptore, živčane završetke u koži koji šalju signale boli u mozak kada detektiraju ekstremne temperature, pritisak ili štetne kemikalije.

Simptomi kod miševa potpuno su se riješili u roku od dva do tri tjedna nakon što su u potpunosti odstranjena ljudska antitijela iz njihovog sustava. To sugerira da bi terapije koje selektivno smanjuju razinu antitijela u krvotoku mogle biti učinkovite.

"Sljedeći korak bit će utvrđivanje na koje se čimbenike vežu antitijela koja induciraju simptome", rekla je prof. dr. Camilla Svensson, glavna istražiteljica studije s Karolinska instituta te dodala: "Ovo će nam pomoći ne samo u smislu razvijanja novih strategija liječenja fibromijalgije, već i testova za dijagnozu na temelju krvi koji danas nedostaju".

S obzirom da već postoje terapijske tehnike za smanjenje ukupne razine protutijela u krvotoku ili za uklanjanje specifičnih autoimunih protutijela, alternativno, znanstvenici bi mogli razviti lijekove koji sprječavaju vezivanje ovih antitijela na određene stanične receptore.

Prihvaćanje rezultata uz dozu opreza

Des Quinn, koja predsjeda dobrotvornom organizacijom Fibromyalgia Action UK, rekla je da su istraživači godinama raspravljali o tome je li fibromijalgija autoimuni poremećaj.

Pozdravio je nove rezultate, ali pri tom je zvučao oprezno. "Ako se ti rezultati mogu ponoviti i proširiti, tada bi mogućnost sinteze biomarkera ili otkrivanja novog liječenja za osobe s fibromijalgijom bila izvanredna". Međutim, rezultati trebaju daljnju potvrdu i istraživanje prije nego što se ishodi mogu univerzalno primijeniti."

Ujedno je primijetio da je dijagnostički biomarker prijeko potreban, jer neki liječnici i dalje smatraju fibromijalgiju dijagnozom koja spada u kategoriju nejasne i nedokazane dijagnoze koja ima tako široku definiciju da je znanstveno besmislena.

"Bilo bi također zanimljivo istražiti kako se ovi nalazi odnose na druge simptome fibromijalgije - poput umora, poremećaja spavanja i kognitivnih problema - jer fibromijalgija je više od simptoma boli", dodao je.

Izvor: www.medicalnewstoday.com

Datum objave članka: 13. 7. 2021.
izdvojeni proizvodi