English

Pratite nas na Facebooku

PROfertyl 2016

Dijagnostika

 ostali članci
  

Ultrazvuk abdomena

  

Grčevit i po život opasan

  

Kompjutorizirana tomografija

svi članci »

Dijagnostika

Obojeni doppler arterija nogu

Podijeli

Autor:
Anton Krnić, dr. med., spec. radiolog
objavljeno u broju 47 (04/06)

Sadrži ultrazvučni slikovni prikaz struktura noge, uključujući i arterije, te mjeri brzinu protoka kroz arterije pomoću tzv. Dopplerova efekta

Obojeni (color) doppler arterija nogu ultrazvučna je pretraga kojoj je namjena istražiti cirkulaciju u arterijskom stablu, koje donje ekstremitete opskrbljuje svježom, oskigeniranom krvlju. Sama pretraga često se naziva i dupleks ultrazvuk, a sadrži ultrazvučni slikovni prikaz struktura noge, uključujući i arterije, te mjeri brzinu protoka kroz arterije pomoću tzv. Dopplerova efekta.
Budući da i jedna i druga komponenta rade na principu ultrazvučnog snopa, riječ je o potpuno bezopasnoj pretrazi za zdravlje pacijenta. Uz to, pretraga je bezbolna, jer liječnik koristi jedino ultrazvučnu sondu prislonjenu na kožu ispitanika, koja je prethodno, radi boljeg prijenosa ultrazvučnog signala, namazana gelom.
Pretragom se nastoji utvrditi postoji li kod pacijenta bolest perifernih (nožnih) arterija, tj. ateroskleroza (arterioskleroza, okluzivna bolest arterija nogu). Kod oboljelih se stvaraju masne naslage na arterijama (plakovi), zbog čega se remeti protok kroz arterijsko stablo. U segmentu arterije, gdje nastane plak, dolazi do njezina suženja, zbog čega se brzina protoka krvi kroz taj segment ubrza da bi kroz suženu arteriju prošla jednaka količina krvi kao i kroz zdravu. Obojeni doppler pritom može ultrazvučno prikazati aterosklerotski plak, čija se veličina može i izmjeriti. Uporabom Dopplerova efekta može se izmjeriti i brzina strujanja krvi kroz različite arterijske segmente, pa je tako moguće precizno izmjeriti koliko je povećanje brzine bilo na mjestu na kojem se stvorio plak. Povećanje brzine strujanja krvi osnovni je kriterij procjene stupnja oštećenja pojedine arterije.

Većina liječnika stupanj oštećenja dijeli u četiri kategorije: blago, umjereno i teško oštećenje (stenoza) te potpuno začepljenje arterije. Blago i umjereno oštećenje ne izazivaju kod pacijenta nikakve tegobe, odnosno neće biti svjestan njihova postojanja. Vremenom se, međutim, pogoršavaju i napreduju u teška, čije će posljedice oboljeli početi osjećati.
Prve tegobe koje će bolesnik osjetiti zovu se intermitentna klaudikacija. Riječ je o grčevima u nogama pri hodu ili uspinjanju. Najčešće se javljaju u potkoljenici te prisiljavaju bolesnika da zastane i nastavi hodati kad bol popusti. Kod lakše oboljelih grčevi nastupaju nakon više od 200 metara hodanja po ravnom. Ako je, međutim, hodna pruga kod pacijenta manja od 200 metara, riječ je o pacijentu koji svakako treba neodgodivu liječničku pomoć. Kod još težih oblika javljaju se grčevi u mirovanju, a kod najtežih pacijenata dolazi do gangrene dijelova nogu, tj. odumiranja i inficiranja tkiva, zbog nedostatka opskrbe krvlju.

Čimbenici koji ugrožavaju


Prikaz arterije obojenim dopplerom - s lijeve strane se vidi UZV slika navedene arterije; crvenom i plavom bojom označen je krvni protok, s desne strane vidi se brzina protoka, izmjerena Dopplerovim efektom i prikazana kao dijagram u ovisnosti o vremenu

Arterijska bolest nogu ponajprije je bolest starijih ljudi i malo je češća kod muškaraca. Može pogoditi bilo koga, no mnogo je češća kod ljudi podložnih čimbenicima rizika. Osim starije dobi, među glavne ubrajamo pušenje, povišen krvni tlak, povećane masnoće u krvi (hiperlipidemija) te šećernu bolest. Utvrđeno je da ljudi kod kojih istodobno postoji nekoliko čimbenika rizika obolijevaju višestruko češće. Osobito su ugroženi dijabetičari, ponajviše oni koji slabo kontroliraju bolest, s obzirom na to da povećana količina šećera u krvi izravno stvara plakove. Kod te skupine pacijenata ugrožene su potkoljenične arterije i male krvne žile (arteriole). Dugotrajno pušenje, visok tlak i povećane masnoće u krvni najčešće i najteže pogađaju glavne krvne žile natkoljenice, tzv. bedrene (femoralne) arterije. Ako se bolest javi kod mlađih ljudi, treba posumnjati na genetsku predispoziciju ili na pojavu, također genetski uvjetovane, Buergerove bolesti - riječ je o tzv. obliterirajućem trombangitisu, tj. bolesti perifernih arterija upalne naravi. Kod takvih bolesnika pušenje posebno pogoduje brzom razvoju bolesti, pa se inzistira na potpunoj i doživotnoj apstinenciji.
Bolest perifernih (nožnih) arterija vrlo se često javlja s bolešću drugih arterija u organizmu, kao što su vratne (karotidne) ili srčane (koronarne). Stoga se pacijentima kod kojih postoji dokazana arterijska bolest tih sustava preporučuje da učine i doppler perifernih arterija. Bolesnici s dokazanom bolešću perifernih arterija morali bi obratiti pozornost na stanje karotidnih i koronarnih arterija, tj. učiniti doppler katoridnih arterija i konzultirati kardiologa. Starijima od 50 ili 60 godina, osobito ako su podložni navedenim čimbenicima rizika, također se preporučuju navedene pretrage, čak i ako nemaju kliničke smetnje.

Nalaz upozorava i usmjerava

Pri dijagnosticiranju bolesti perifernih arterija obojeni doppler obično je prva, najjednostavnija i relativno kratka pretraga, koja će dati dobar uvid u stanje arterijskog stabla nogu. Dijagnosticira li se bolest blagog ili umjerenog stupnja, to će biti važno upozorenje za pacijenta da bi trebao maksimalno smanjiti štetan utjecaj čimbenika rizika. Oboljelima se preporučuju vježbe hodanja, čime se postiže opterećenje mišića nogu, što uzrokuje otvaranje i širenje dotad neiskorištenih manjih arterija u nogama. U slučaju arterijske bolesti težeg stupnja, takve će proširene arterije, ako postoje, služiti kao vrijedan alternativni put opskrbe krvlju.
Ako obojeni doppler utvrdi postojanje težeg stupnja arterijske bolesti, pacijent će vrlo vjerojatno trebati specijalističko liječenje. Obično se upućuju vaskularnom kirurgu, koji odlučuje o mjerama koje valja poduzeti. Na raspolaganju su metode vaskularne kirurgije i interventne radiologije. Znatno rjeđe, i s osjetno manjim uspjehom, koriste se farmakološke metode. Kod pacijenata s gangrenom treba svakodnevno previjati oboljele dijelove nogu, a često je nužna kirurška amputacija dijela noge.
Iako će obojeni doppler dati vrijedan nalaz o stanju arterijskog stabla nogu, ako su potrebne ozbiljnije mjere liječenja, specijalisti najčešće inzistiraju da se učini dodatna, preciznija, ali i invazivnija obrada, kao što su rendgenska ili CT angiografija. Međutim, informacije o krvnom protoku dobivene obojenim dopplerom i dalje ostaju važan orijentir, te glavni način poslijeoperativnog praćenja pacijenata.