Javno zdravstvo

Zaštita od sunca nužna za ljetnih mjeseci

Za ispravnu zaštitu kože prijeko je potreban potpun program zaštite kako bi se smanjilo štetno djelovanje ultraljubičastog zračenja

Zračenje sunca

Kako je sezona masovnog izlaganja kože suncu pred nama, nužno je podsjetiti na opasnosti štetnog djelovanja ultraljubičastog zračenja na kožu i moguću zaštitu. Iako je sunčevo zračenje izvor života na našem planetu, ono krije i opasnosti od pretjerana izlaganja ljudske kože njegovu djelovanju. Najveći dio energije sunčeva zračenja odnosi se na toplinsko zračenje (IR - 56 posto) i na vidljivo svjetlo (39 posto), a na ultraljubičasto zračenje (UV) samo pet posto od ukupne energije koja dolazi do površine Zemlje. Ultraljubičasto zračenje sastoji se od A, B i C zraka (UVA, UVB i UVC). U tablici 1 prikazane su energije zračenja koje dolaze do nas, njihove valne duljine i način djelovanja na čovjeka.

Naziv zračenja	Energija zračenja sunca koja dolazi do nas [%]	Valna duljina zračenja [nm]	Napomene
Ultraljubičasto zračenje C / UVC	0	200- 290	Nema važnu ulogu zbog njihove apsorpcije od ozonskog sloja u stratosferi, osim kod teških oštećenja ozonskog sloja.
Ultraljubičasto zračenje B / UVB	0.1	290- 320	Zračenje visoke energije koje uzrokuje jaku fototoksičnost, ali ne prodire u dublje slojeve kože. Uzrokuje indirektnu pigmentaciju kože, a pri jačem izlaganju dolazi do eritema (crvenila) kože. Izaziva prerano starenje kože, ali i rak kože.
Ultraljubičasto zračenje A / UVA	4.9	320- 400	Zračenje niske energije koje uzrokuje fotobiološki kumulativno djelovanje, a prodire u dublje slojeve kože. Izaziva neposrednu pigmentaciju, a pri jačem izlaganju prerano starenje kože (boranje). Kasnije u životu može izazvati i rak kože.
Vidljivo svjetlo	39	400-700	Zračenje koje igra važnu biološku ulogu.
Toplinsko zračenje (infracrveno zračenje, IR)	56	700- 3000	Zračenje koje nema velika utjecaja na ljudsku kožu.

Tablica 1 - Sunčeva zračenja

Pozornost na moguće štetno djelovanje sunčeva zračenja na ljudsku kožu valja obratiti kad je posrijedi ultraljubičasto zračenje tipa A i B, a tip C apsorbira ozon u gornjim slojevima atmosfere i uglavnom ne dopire do površine Zemlje, osim kod bitno oštećenog ozonskog sloja (tzv. ozonskih rupa).
Iako ultraljubičasto zračenje ima važnu korisnu ulogu u stvaranju vitamina D3, nužnog za ravnotežu kalcija u organizmu, ima i svojih štetnih djelovanja.
Tako ultraljubičasto zračenje B (UVB), koje ne prodire u dublje slojeve kože, izaziva akutno oštećenje kože (eritem - crvenilo) u obliku opeklina, koje dovodi do degeneracije kože, njezina starenja, a može izazvati i rak kože zbog oštećenja gena za obnovu stanica kože.
Ultraljubičasto zračenje tipa A (UVA) stvara spontanu i neposrednu pigmentaciju kože povećanom proizvodnjom melanina. Prodire u dublje slojeve kože uzrokujući oštećenja i mogući razvoj raka kože u kasnijoj fazi života.
Intenzitet ultraljubičastog zračenja i njegova sastava ovisi o mnogim čimbenicima, koji uključuju i duljinu puta kroz atmosferu, što je ovisno o godišnjem dobu, dijelu dana, geografskoj širini, nadmorskoj visini te o oblačnosti i čistoći zraka.
Kako ultraljubičasto zračenje UVB znatno ovisi o kutu sunčeva svjetla, znatno je slabije zimi, zatim ujutro i kasno poslijepodne, a najjače ljeti i u podne. Ultraljubičasto zračenje UVA zbog veće valne duljine manje je ovisno o položaju sunca i drugim utjecajima, pa tako, primjerice, i 83 posto oblačnosti umanjuje UVA zračenje samo za 50 posto. Staklo i neke vrste plastike potpuno blokiraju UVB zračenje, a uopće ne smetaju UVA zračenju.