Dermatologija

 ostali članci
  

Hrvatski mediji otkrili tajne dermokozmetike

  

Teške i bolne noge

  

Podarimo koži vitamine

  

Vene pod rizikom

  

Tvrdokorne, ali izlječive

svi članci »

Anketa

 
U slučaju nepodnošenja, mlijeko i mliječnih proizvoda:
izbacim ih iz prehrane
potražim savjet liječnika
potražim savjet u ljekarni



» Rezultati
» Ostale ankete
Pretraživanje
 
Newsletter
 

Dermatologija

Svi kontaktni dermatitisi

Podijeli

Autor:
prim. dr. sc. Teodora Gregurek Novak, dr. med., spec. dermatovenerolog
objavljeno u broju 37 (8/04)

Kada govorimo o kontaktnom dermatitisu, prema kliničkoj slici i načinu nastanka razlikujemo nealergijski i alergijski, s tim da se oba mogu javljati u akutnom i kroničnom obliku. Uza sličnosti, tu su i razlike koje treba istaknuti u diferenciranju jednoga dermatitisa od drugog.

KONTAKTNI NEALERGIJSKI DERMATITIS

Akutni nealergijski kontaktni dermatitis (dermatitis toxica, ab externis, irritativa) nastaje kao snažna reakcija već nakon kraćeg kontakta s izrazito jakim vanjskim čimbenikom. U podlozi je samo upalni proces, bez alergijskog ili imunološkog zbivanja. Najčešći su čimbenici nastanka kemikalije na bazi kiselina i lužina, otapala, razređivači te jaka ekspozicija rendgenskim, UV ili laserskim zrakama. Dolazi do oštećenja samo površinskog sloja kože, promjene su samo na mjestu kontakta i oštro su ograničene. Koža je crvena, lagano otečena, uz moguću pojavu mjehurića ispunjenih bistrim ili katkad gnojnim sadržajem, ali i većih mjehura erozija i jakog vlaženja. Dolazi i do ljuštenja i pucanja kože. Svrbež ne mora biti jako izražen nego se više javlja osjećaj pečenja i stezanja. Promjene se i bez liječenja postupno smiruju i obično prelaze u pigmentaciju.
Dijagnozu je lako postaviti na osnovi podataka o kontaktu s jakim iritansom. Eventualno je potrebno isključiti gljivičnu ili bakterijsku infekciju. Epikutani (kožni) testovi su negativni.
U liječenju se koriste oblozi od fiziološke otopine ili borne vode, fluorirani kortikosteroidni preparati u obliku kreme (Kuterid, Beloderm) tijekom pet do sedam dana, a onda nefluorirani, čisti ili razblaženi kortikosteroidi u neutralnim podlogama 10 do 20 posto (Elocom, Advantan). Preporučuje se pranje kože zamjenama za sapun (sindeti) i uporaba preparata za neutralnu njegu kako bi se što prije oporavio površinski sloj kože (preparati za čišćenje i njegu osjetljive kože - Avene, Eucerin, Excipial, Uriage). Može se preporučiti i Bepanthen, Neutrogena ili Becutan. Kad postoji sumnja i na bakterijsku superinfekciju, u početku se mogu davati kombinacije kortikosteroida s gentamicinom (Diprogenta, Belogent), odnosno kombinacije s antimikotikom (Lotriderm, Triderm) ako sumnjamo na gljivičnu superinfekciju. Antihistaminici se daju samo simptomatski u slučaju jačeg svrbeža.

Kronični nealergijski kontaktni dermatitis (iritativni ili detritivni dermatitis) nastaje nakon dugotrajna djelovanja kemijskih ili iritirajućih tvari na kožu, koje kumuliranjem djelovanja izazivaju kronično oštećenje kože zbog nestajanja lipidnoga zaštitnog sloja, promjene pH kože i gubljenja normalne bakterijske flore. Promjene na koži sporo se razvijaju, osobito ako se radi bez zaštitnih sredstava (rukavice i zaštitna krema za radnog procesa). Najčešće su na šakama i prstima. Koža je suha, zadebljala, ljušti se i puca te nastaju bolne raspukline (ragade). Može biti izraženo i blaže crvenilo, ali znakova upale nema osim ako ne dođe do sekundarne infekcije.
U dijagnostičkom postupku treba isključiti gljivičnu infekciju i neke druge bolesti poput psorijaze (obvezna biopsija kože uz histološku dijagnozu). Epikutani alergijski testovi su negativni.
Terapija je slična onoj navedenoj u akutnoj fazi, s tim da oblozi nisu potrebni nego se najprije daju fluorirani kortikosteroidi u obliku masti, katkad kombinacije s antibiotikom ili antimikotikom, a i salicilnom kiselinom (Diprosalic, Belosalic) kako bi se izljuštila suha koža. Na raspukline se može staviti antibiotska mast. Nakon što se promjene smire, nastavlja se trajna njega kože koja je zbog gubitka prirodnih zaštitnih čimbenika od iznimne važnosti.
Treba istaknuti da je zbog oštećenja kože, koje je uglavnom trajno, riječ o kroničnoj bolesti te da se mogu javljati faze poboljšanja i pogoršanja. Nužno je izbjegavati (na poslu i u kući) svaku iritaciju ili močenje kože te raditi u pamučnim i gumenim rukavicama. Valja naučiti i kako upotrebljavati lijekove ili provoditi njegu prema fazi bolesti, i to po shemi spomenutoj na početku.

KONTAKTNI ALERGIJSKI DERMATITIS


AKUTNI ALERGIJSKI DERMATITIS - jako crvenilo (eritem), pampule, mjehurići

KRONIČNI ALERGIJSKI DERMATITIS - blaže crvenilo, ljuštenje

KONTAKTNI ALERGIJSKI DERMATITIS - osjetljivost na metalnu kopču grudnjaka (nikal)

KONTAKTNI ALERGIJSKI DERMATITIS - reakcija na kožne rukavice impregnirane kromom

U akutnom obliku nastaje 24 do 48 sati nakon kontakta s alergenom na koji se organizam senzibilizirao prijašnjim kontaktom (alergen je obično mala molekula, hapten, koja se veže uz bjelančevine vlastite kože). Riječ je o pravoj alergijskoj reakciji staničnog tipa (tip IV) u kojoj senzibilizirani T-limfociti nakon kontakta s alergenom otpuštaju limfokine odgovorne za razvoj bolesti. U tom tipu reakcije histamin se oslobađa u neznatnim količinama i ne igra bitniju ulogu. Najčešći su alergeni nikal, krom, kobalt, živini spojevi, formaldehid, detergenti, plastične mase, kozmetička sredstva, lijekovi (kontakt u radu s lijekovima), guma, neki prehrambeni proizvodi (kontakt - celer, peršin, paprika, riba i sl.) te prašina drveta, brašno, dlake životinja. Javlja se na izloženim dijelovima tijela (lice, vrat, šake, stopala, podlaktice). Koža je crvena i upalno promijenjena kao i u akutnom nealergijskom dermatitisu.
Dijagnoza se postavlja na temelju epikutanog ili patch testa koji se izvodi na koži leđa, a očitava nakon 48 i 72 sata. Postoji standardni epikutani test u kojem su prema svjetskim podacima uključeni najčešći alergeni, koji se prema potrebi mogu upotpuniti alergenima s radnog mjesta ako se oni ne nalaze u standardnoj seriji. To je ciljani test koji se izvodi samo kada bolesnik dostavi službeni dopis iz poduzeća o svim tvarima s kojima dolazi u kontakt i donese uzorke s potpunim opisom, koncentracijama i sastavom, kako bi se prema svjetskim tablicama koncentracija mogli izraditi specifični alergeni.
Liječenjem se bolest smiruje za tri, četiri tjedna, ali se odmah javlja nakon ponovnog izlaganja alergenu. Terapija odgovara onoj koja se daje i u drugim oblicima dermatitisa prema već poznatoj shemi, s tim da je od iznimne važnosti izbjegavati kontakt s alergenima na koje je test bio pozitivan uza zaštitu na radu. Moguća je i prevencija razvoja ako škole ili poduzeća (strojari, građevinari, tekstilna industrija, prehrambena industrija, frizerske škole) traže testiranje prije dolaska u školu, odnosno zaposlenja, što se danas, na žalost, gotovo ne prakticira!
U kroničnom obliku klinička je slika ista kao i u akutnom, pa je i terapija ista. Razlikuju se samo alergeni.

Profesionalni kontaktni dermatitis (Eczema e proffesione) jedini je oblik dermatitisa koji ima pravo na naziv "ekcem". Posljedica je kontakta s alergenom, isključivo na radnome mjestu. U nastanku su važni vrsta posla, dužina i jačina izlaganja alergenu, stanje same kože (već i prije zaposlenja), dodatna iritacija u radu s iritansima i izvan radne okoline. Tipično je da se promjene u radnom procesu pogoršavaju iz dana u dan, a nakon prestanka izloženosti vrlo brzo nestaju već uz vrlo blagu terapiju. Neke su profesije posebno ugrožene, primjerice zidari, radnici u kemijskoj industriji, industriji nafte, kožarskoj industriji i industriji plastičnih masa, ličioci, strojari, frizeri, radnici u industriji gume i sl. Promjene su lokalizirane uglavnom na otkrivenim dijelovima tijela.
Dijagnoza se postavlja na temelju standardnoga i ciljanoga epikutanog testa, a u ne potpuno jasnim slučajevima radi se i histološki pregled kože koji je specifičan. Liječenje je isto kao već navedeno, uz strogo izbjegavanje alergena.

Algoritam liječenja:

  • oblozi, fluorirani kortikosteroid pet do sedam dana
  • nefluorirani ili razblaženi kortikosteroid pet do sedam dana
  • neutralna njega
  • mjere zaštite i izbjegavanje kontakta.




EPIKUTANI ili PATCH TEST - a) mogućnost testiranja na brojne alergene, b) očitanje rezultata nakon 48 sati - pozitivna reakcija na nikal sulfat

Jedino je u ovom obliku obvezna promjena radnog mjesta ili prekvalifikacija ako je riječ o mlađoj osobi, jer se razvija sve jače oštećenje kože i veći invaliditet. Potrebno je doznati je li i prije zaposlenja bilo znakova alergijske reakcije (danas su testovi prije zaposlenja ili upisa u specifične škole neobavezni ili ukinuti, a i liječnik medicine rada koji je bio uključen u proces primanja na posao i rad radnika više ne postoji jer je specijalizacija ukinuta i tek se sada polako ponovno uvodi), je li senzibiliziran izvan radnog mjesta na nekim dopunskim ili privatnim poslovima, kakvi su tehnološki proces, rad i dužina izlaganja alergenu i kakve su zaštitne mjere. Ako se svim postupcima utvrdi da je radnik profesionalno bolestan i da su bolest izazvali samo alergeni s radnog mjesta, pred invalidskom komisijom ili na Institutu za medicinska istraživanja dobiva potvrdu o tome te može tražiti promjenu radnog mjesta i ostala prava proistekla iz nastanka profesionalne bolesti.