English

Pratite nas na Facebooku

PROfertyl 2016

Iz strane literature

 ostali članci
  

Uzvratite udarac depresiji

  

Uzvratite udarac depresiji - 2. dio

svi članci »

Iz strane literature

Što sve može folna kiselina

Podijeli

objavljeno u broju 62 (10/08)

Istraživanja su pokazala da dnevna doza folne kiseline može smanjiti rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti za čak 20 posto

Izvor: British Medical Journal
Prevela i prilagodila: Anja Tomić, mr. pharm., Oktal Pharma

Poznato je da je folna kiselina prijeko potrebna trudnicama zbog svojeg djelovanja na stvaranje i razvoj stanica, ali novija istraživanja pokazuju da je od velike pomoći i oboljelima od kardiovaskularnih bolesti.

Folna kiselina je sintetička tvar vitamina B9 (folata), koju možemo naći u zelenom povrću (špinat, šparoge, blitva, prešin, brokula), grahu, leći, orasima i jetricama. Važna je u mnogim metaboličkim procesima i nužna za diobu stanica, osobito u procesima diferencijacije i rasta stanica embrija. Zbog toga su potrebe za folnom kiselinom u trudnoći toliko povećane da se ne mogu zadovoljiti uobičajenim unosom hrane, već je potrebno dodatno je unositi. Njezin manjak jedan je od glavnih čimbenika nastanka opasne malformacije embrija - defekta neuralne cijevi. Zbog toga ginekolozi i pedijatri preporučuju uzimanje folne kiseline najmanje mjesec dana prije planirane trudnoće, pa sve do kraja prvog tromjesečja trudnoće.

S druge strane, istraživanja u Wolfson institutu preventivne medicine i medicinskoj školi Queen Mary pokazala su da se unosom suplemenata folne kiseline može smanjiti vjerojatnost srčanih bolesti i srčanoga udara. Naime, proučavajući prijašnje studije znanstvenici su zaključili da folna kiselina smanjuje razinu aminokiseline homocisteina u krvi, što posljedično smanjuje mogućnost razvoja kardiovaskularnih bolesti kao što su moždani udar, infarkt i ateroskleroza.
Homocistein je aminokiselina koja sadrži sumpor, a nastaje iz aminokiseline metionina tijekom fizioloških metaboličkih procesa. S obzirom na to da potpomaže odlaganje LDL (lošeg) kolesterola na stjenke krvnih žila, može pridonijeti razvoju ateroskleroze. Osim toga, visoka razina homocisteina utječe i na veću tendenciju zgrušavanja krvi te tako povećava mogućnost stvaranja ugrušaka. Zbog svega, povišena razina homocisteina se smatra čimbenikom rizika za nastanak kardiovaskularnih bolesti.
Homocistein se metabolizmom pretvara u bezopasne spojeve u prisustvu tvari koje potiču tu razgradnju, a riječ je o vitaminima B skupine - folnoj kiselini, vitaminu B6 i B12.
Kako je utvrđeno da folna kiselina smanjuje koncentraciju homocisteina u krvi, došlo se do zaključka da uistinu djeluje protektivno na srce, ali i na krvne žile jer sprječava stvaranje naslaga na njihovim stjenkama. Zato se upotreba folne kiseline smatra jednostavnim i jeftinim načinom djelomične prevencije kardiovaskularnih bolesti.
Hiperhomocisteinemija je stanje nagomilavanja homocisteina u organizmu koje nastaje zbog genetičkog defekta enzima odgovornog za razgradnju homocisteina, što se nalazi kod gotovo 10 posto populacije. Odrasli ljudi s hiperhomocisteinemijom imaju veće predispozicije za razvoj bolesti srca. Toj genetski determiniranoj predispoziciji dodatno pogoduju ostali rizični čimbenici, kao što su manjak folata, nedovoljna tjelesna aktivnost, pušenje, starija dob i muški spol. Kolika je uloga folne kiseline pokazuje podatak da je njezinim povećanim unosom kod populacije s hiperhomocisteinemijom došlo do smanjenja razine homocisteina.

Navedena istraživanja pokazala su da dnevna doza folne kiseline može smanjiti rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti za čak 20 posto. Još je djelotvornija u kombinaciji s vitaminima B6 i B12 jer zajednički djeluju na razgradnju homocisteina, dok je vitamin B12 (cijanokobalamin), osim za sintezu crvenih i bijelih krvnih zrnaca i DNK, potreban i za stvaranje aktivnog oblika folne kiseline.

Zanimljivo je i da nedostatak folne kiseline može prouzročiti i potencirati depresiju jer u tom slučaju raste razina homocisteina koja snižava razinu serotonina ("hormon sreće"). Regulirajući razinu serotonina, folna kiselina indirektno djeluje na poboljšanje raspoloženja i ostvarivanje unutarnje ravnoteže.

Koliko je narasla svijest o potrebama za folnom kiselinom, možda najbolje pokazuje prehrambena industrija SAD-a, koja proizvode od žitarica i brašno dodatno obogaćuje folnom kiselinom, a i gotovo je nezamislivo da je liječnici ne preporuče trudnici ili ženi koja planira trudnoću. Kao dodatak prehrani folna kiselina se preporučuje u dnevnoj dozi između 400 i 800 μg.