Psihologija

Opasna sredstva za "dizanje" i "spuštanje"

Najmanje svaki peti građanin nalazi se u stanju pojačanog stresa, no većina si pokušava pomoći na štetne načine

Opasno spuštanje

Sredstva za smirenje ili spuštanje ljudi koriste u stanjima napetosti, uznemirenosti, uzrujanosti ili nesanice, koja također često pogađaju osobe s niskom tolerancijom na stres. Najpopularnija sredstva za smirenje su alkohol i trankvilizanti iz klase benzodiazepina. U nas je za trankvilizante uvriježen izraz sedativi, koji se odnosi na sredstva za duboko smirivanje.

Lijekovi za smirenje iz klase benzodiazepina (alprazolam, diazepam, lorazepam, oksazepam i mnogi drugi) popularni su i u Hrvatskoj i drugdje u svijetu jer brzo dovode do smirenja, no mnogi ih liječnici nekritički propisuju iako se ne preporučuje njihovo neprekidno uzimanje na rok dulji od šest do deset tjedana. Produljeno uzimanje benzodiazepina kod nekih pacijenata izaziva toleranciju organizma i potrebu za stalnim povišenjem doze, a sa svakom novom dozom skidanje s tih lijekova postaje teže zbog apstinencijske krize. Budući da su benzodiazepini depresori živčanog sustava, nekima izazivaju ili pogoršavaju postojeću depresiju.

Još rašireniji i štetniji je alkohol, tvar koja djeluje sličnim fiziološkim mehanizmom kao i benzodiazepini. Neki teško anksiozni ljudi miješaju benzodiazepine i alkohol, što je potencijalno fatalna smjesa jer dovodi do duboke sedacije, prestanka disanja i smrti.

Nisu rijetki ljudi koji u istom danu konzumiraju i stimulanse kad si žele povisiti energiju za obavljanje određenog posla i sredstva za smirenje da bi se mogli opustiti u društvu ili zaspati. Tipičan "jelovnik" visoko stresirane osobe uključuje jednu ili više šalica zašećerene kave, cigarete i čokoladu, sve u cilju "dizanja", te porciju alkohola uz tabletu benzodiazepina radi "spuštanja".

Spasonosna formula protiv stresa

Nema dvojbe da će većina prestresiranih u budućnosti nastaviti uzimati štetna sredstva za dizanje i spuštanje, jer su ona ukorijenjena u našu kulturu. No, bolje upućene žrtve stresa potražit će pomoć od stručnjaka i liječiti se na sasvim druge načine.

Postoji niz prirodnih sredstava i tehnika koje mogu značajno pomoći kod blagih i umjereno teških slučajeva prestresiranosti:

• vitamini B-kompleksa i omega-3 masne kiseline znatno jačaju živčani sustav i čine ga otpornijim na stres
• valerijana smiruje nježnije i zdravije nego alkohol i benzodiazepini
• gospina trava (hipericum perforatum) djeluje kao blagi antidepresiv i anksiolitik s minimumom neželjenih popratnih pojava
• ginseng diže energiju, imunitet i vitalnost bez neugodna naglog dizanja i spuštanja koja obilježavaju šećer ili kofein.

Tehnike opuštanja kao što su autogeni trening, joga i transcendentalna meditacija mogu se kombinirati sa spomenutim prirodnim sredstvima protiv prestresiranosti, jer združenim snagama daju još bolje rezultate.

Svakodnevna tjelesna rekreacija još je jedan oblik samopomoći kod prestresiranosti, koji povoljno djeluje i sam za sebe, a pogotovo ako se provodi paralelno s tehnikama opuštanja.

Kod ozbiljnijih slučajeva prestresiranosti, koji su praćeni depresijom i anksioznošću, opravdano je liječenje antidepresivima, koji donose sve poželjne učinke sredstava za dizanje i spuštanje, ali bez većine štetnih popratnih pojava.

Sve navedeno donijet će olakšanje većini prestresiranih, uz upozorenje da se spomenute tehnike i lijekovi moraju primjenjivati dugoročno i strpljivo. Ako vas to ne zadovoljava, prisjetite se da je sve što donosi ekspresno poboljšanje gotovo sigurno štetno!