English

Pratite nas na Facebooku

PROfertyl 2016

Prevencija

 ostali članci
  

Intervju: Prednosti adjuvantiranog cjepiva protiv gripe

  

Intervju: Madrac i jastuk za zdrav i ugodan san

  

Kako udobnije putovati

svi članci »

Prevencija

Samopregled dojke - nepobitno važna, ali nedovoljno istaknuta metoda

Podijeli

Autor:
Ivo Gregurić, dr. med., spec. radiolog
objavljeno u broju 40 (2/05)

Svaka bi žena trebala znati točan raspored struktura u dojkama i dobro upoznati sve kvržice kako bi među njima mogla napipati svaku novu promjenu

Samopregled dojki neosporno je važan dio zdravstvenog odgoja i kulture žena, a uloga u ranom otkrivanju promjena u dojkama nepobitno velika. Na žalost, ta je metoda u našoj praksi zanemarena. Iako se spominje u nacionalnim programima prevencije, često susreće kao preporuka u ultrazvučnim i mamografskim nalazima i obrađuje u većini ženskih časopisa, rijetki su liječnici koji svoje znanje žele podijeliti s pukom i u praksi poučavaju žene o tome kako treba izgledati samopregled. Specijalisti nemaju vremena, a liječnicima opće prakse puno je lakše napisati specijalističku uputnicu nego se baviti poslom za koji unaprijed znaju da je najčešće izgubljeno vrijeme. Naime, mnoge žene već na spomen samopregleda reagiraju negativistički u stilu "...ne dao mi Bog da si nešto napipam". Razlozi su prije svega loša informiranost, neznanje i strah. Sigurno je da ni jednoj ženi Bog neće "poslati" rak, nego upravo suprotno. Pomoći će joj da svaku promjenu napipa što manju, a u slučaju da je posrijedi rak, ranim otkrivanjem povećati njezine izglede u borbi s tom opakom bolešću. Zato moram reći: "Dao vam Bog da sve promjene napipate što manje jer su vam tada izgledi u borbi s karcinomom puno veći".
Ako samopregled nije sistematičan i redovit, sitna promjena ne može se napipati. Zato je potrebno na jednostavan i razumljiv način objasniti ženama kada, što i kako treba raditi, te što se može i treba očekivati. Palpatorne karakteristike pojedinih promjena u dojkama trebali bi ocjenjivati isključivo liječnici, a ne pacijenti nakon ovog ili nekoga sličnog teksta, zbog velike mogućnosti pogrešaka.
Samopregled nije zamjena za specijalistički pregled, mamografiju ili UZV dojki nego odlična nadopuna tim pregledima koje treba provoditi redovito, a koji nisu svemogući. Naime, vremenski intervali između pojedinih pregleda obično su od nekoliko mjeseci do dvije godine, a što će se u pojedinom organu (ne samo u dojkama), koji je u trenutku pretrage pokazao uredan nalaz, vidjeti za šest, osam ili deset mjeseci nitko sa sigurnošću ne može predvidjeti.

Naučiti i zapamtiti strukturu dojke

Dojke su organ građen od žlijezda s nizom izvodnih kanala, od masnog tkiva, veziva i ligamenata, individualno prisutnih u različitim omjerima. Dakle, riječ je o strukturama koje uvijek stvaraju različite, veće ili manje, tvrđe ili mekše kvržice dostupne pipanjem. Žljezdane strukture jako su ovisne o hormonalnom statusu te se mijenjaju tijekom menstrualnog ciklusa (ili uz nadomjesnu hormonalnu terapiju), pa su kod većine žena puno istaknutije uoči menstruacije. Kvržice se, dakle, mijenjaju ovisno o hormonalnom statusu, što je posve prirodno. Zato je neobično važno da se samopregled uvijek provodi u istoj fazi ciklusa, pred kraj ili neposredno poslije menstruacije, u fazi kada se dojke opuste. Kod nekih je žena to već treći dan ciklusa, kod drugih sedmi ili osmi. Ni kod iste žene to ne mora uvijek biti u istom danu ciklusa, kao što ni dojke nisu uvijek jednako napete uoči menstruacije.
Svaka žena može sama najbolje ocijeniti trenutak kada se dojke opuste i tako ih pipati u idealnom trenutku. Kod nekih žena razlika je u strukturi dojki prije i poslije menstruacije tolika da tvrde kako se toliko mijenja da je nikako ne mogu zapamtiti. Ali ako se pipaju uvijek u istom, pravom terminu, vremenom će uočiti da je najveći dio kvržica stalnog rasporeda i iste strukture. Svaka je žena kod pipanja u velikoj prednosti pred liječnikom jer jedino ona stvarno osjeća svoju dojku i u dubini, dok je liječnik pipa i osjeća samo izvana. Razmislite o tome!
Bit samopregleda je zapamtiti strukturu svoje dojke. Upornim pipanjem i pretraživanjem dojki svaka žena treba postići da zna točan raspored svih struktura u njima, da dobro upozna sve kvržice kako bi među njima mogla napipati svaku novu promjenu. Iako većina novih promjena, srećom, nije karcinom nego najčešće cista ili drugi oblici mastopatije, svaka novootkrivena promjena zahtijeva daljnju specijalističku obradu (UZV, mamografija, citopunkcija...). Dakle, od žena se očekuje da same napipaju svaku novu promjenu te da o tome odmah obavijeste svog liječnika koji će odlučiti o daljnjem postupku.

Kako napraviti dobar samopregled

Samopregled - Sastoji se od nekoliko dijelova. Pritom ne treba žuriti nego odvojiti desetak minuta za sebe i sve potrebno učiniti polako i precizno.








  1. Inspekcija - Najprije treba dobro pogledati dojke u ogledalu - izgled kože i bradavica, pomičnost dojki pri podizanju obiju ruku, posebno pomičnost i izgled kože kada pojedinu dojku pomičemo u raznim smjerovima. Kod pregleda desne dojke desna je ruka podignuta iznad glave, a lijevom, koja je postavljena iznad bradavice da ne zaklonimo kožu od pogleda, pomičemo donje dijelove desne dojke u raznim smjerovima i pratimo hoće li se bilo gdje na koži pokazati nekakva promjena, postoji li nešto što povlači ili gura dojku ili kožu i napinje li se kože preko nečega. Istu radnju zatim ponovimo s lijevom dojkom.
  2. Palpacija - Drugi je dio samopregleda pipanje dojki. Često me pitaju je li bolji palpatorni pregled dojki sjedeći ili ležeći, a moj je odgovor uvijek isti: dojke treba pipati i sjedeći i ležeći, jer se neke promjene bolje uočavaju sjedeći, a druge ležeći. Pipati se na dva načina uvijek je sigurnije nego samo na jedan.
    Osnovno je pravilo da desna ruka uvijek pipa lijevu dojku, a lijeva ruka desnu. Pritom je jako važno spojiti jagodice dva ili još bolje tri prsta kako bi povećali površinu pipanja i izbjegli mogućnost da male kvržice "pobjegnu" pred (raširenim) prstima. Iznimno je važno maksimalno poboljšati kontakt između prstiju i kože na dojci, i to tako da se nikada ne pipa na suho nego je obvezno, ako ste u kadi, dojke nasapunati ili namazati gelom za kupanje, a izvan kade namazati ih nekim mlijekom ili uljem za tijelo. Pokušajte!
    Kod sjedećeg (ili stojećeg) pregleda uobičajeno je da se pri samopregledu desne dojke desna ruka najprije postavi bočno uz tijelo, a nakon toga se podigne iznad glave kako bi se i dojka podigla, eventualne kvržice pomaknule i tako postale bolje pipljive.
  3. Kopiranje - Samopregled je dobro dopuniti i kopiranjem pregleda na način kako radi većina liječnika. Mi nastojimo dojku pipati tako što pojedine dijelove uhvatimo između jagodica prstiju dvije ruke od kojih jedna (gornja) pipa dojku, a druga je s donje strane pridržava kako bi postigli što bolji trodimenzionalni osjet u dubini dojke i bolje ocijenili tvrdoću i pomičnost pojedinih kvržica. U jagodicama prstiju najbolje su razvijena osjetilna tijela, pa strukture položene između jagodica dvije ruke najbolje pipamo. Pokušajte! Nakon pregleda desne dojke ponovite sve ovo s lijevom.
     
    Kod ležećeg pregleda dojka se raširi, postaje tanja, pa se mnoge strukture lakše pipaju. Još bolji raspored struktura u dojki postižemo podizanjem odgovarajuće ruke iznad glave. Na taj način dobiva se raspored struktura koji je više-manje stalno isti i koji se godinama ne mijenja, pa zato omogućuje lakše pamćenje položaja i veličine različitih struktura. Pregled pokušavamo poboljšati tako što dojku podijelimo na četvrtine (kvadrante) vukući okomice kroz bradavicu, pa tako razlikujemo gornji unutarnji, gornji vanjski, donji unutarnji i donji vanjski kvadrant. Važno je na kvadrante gledati kao na police u ormaru: puno ćete bolje pospremiti ormar ako spremate policu po policu, a ne sve odjednom, a i lakše je zapamtiti gdje što stoji. Ne žurite nego svaku četvrtinu dojke precizno i temeljito opipajte, a tek nakon pregleda svih kvadranata opipajte cijelu dojku, i to u smjeru kazaljke na satu i u suprotnom smjeru. Zašto? Žljezdani kanali iz svih dijelova dojke usmjereni su prema bradavici, dakle međusobno su postavljeni u različitim smjerovima, a žljezdani režnjevi postavljeni su oko tih kanala. Zato jedan smjer nikako nije dovoljan da bi ovako različito raspoređene strukture dobro opipali, osjetili i zapamtili njihov trodimenzionalni raspored. Upravo je to razlog zašto svaki dio dojke morate pipati iz najmanje dva, a još bolje iz što više smjerova kao bi vam svaka struktura došla pod prste iz što više smjerova.
    Postoji štos kako još više poboljšati osjet u jagodicama prstiju, a temelji se na fiziologiji. S obzirom na to da živac koji vodi osjet iz jagodica prstiju istodobno kontrolira i pokrete, ako na neki način isključimo pokret u prstima, osjet će automatski biti finiji i bolji. Primjerice, kada sviramo klavir, teško ćemo nešto fino pipati na tipkama, ali ako spojimo jagodice i ukočimo prste, a pokrete izvodimo iz ručnog zgloba, osjet će biti puno finiji i bolji. Pokušajte!
    Osim pregleda obiju dojki, samopregled treba uključiti i palpaciju limfnih čvorova, odnosno kontrolu eventualnog iscjetka iz dojki, dva naizgled jednostavna dijela koji se često ne izvode na pravi način.

Limfni čvorovi - Najveći dio limfe otječe u pazušne jame, ali gornji unutarnji kvadrant drenira se dijelom iza prsne kosti, a dijelom u trokut iznad gornjeg ruba ključne kosti, vrata i ramena (supraklavikularno). Stoga pregled limfnih čvorova mora obuhvatiti pazušnu i supraklavikularnu jamu. Pregled je najbolje raditi prilikom kupanja.
Kod pregleda pazušne jame najprije treba podići ruku iznad glave, nasapunati pazušnu jamu i potom je popipati jagodicama druge ruke. Nakon toga ruku treba spustiti kako bi se opustili mišići prednjeg i stražnjeg dijela pazušne jame, potom jagodicama prstiju ući pod mišiće prednjeg ruba, a jagodicom palca pod mišiće stražnjeg ruba pazušne jame kako bi se opipali svi dijelovi. Ono što tražimo su svi novi čvorovi, bili oni veličine zrna graška ili veći, a svaki novi čvor potrebno je pokazati liječniku. Pregled je korisno raditi redovito jednom tjedno.

Iscjedak iz dojki - Pojava iscjetka moguć je znak ozbiljnih bolesti dojke. Kada je spontan, obostran i mliječan, najčešće je znak hormonalnih poremećaja. Ali, u to se ne treba pouzdati, nego svaku pojavu iscjetka signalizirati liječniku kako bi se napravila osnovna obrada. U sklopu samopregleda treba povremeno, svakih nekoliko mjeseci, provjeriti postoji li iscjedak. Pritom je potpuno krivo stiskati samo bradavice (žene koje su dulje dojile i imaju veće bradavice često mogu istisnuti minimalnu količinu tekućine zaostale u širim mliječnim kanalima). Potrebno je dva do tri puta stisnuti cijelu dojku pokretima kao kod izdajanja mlijeka, te se u slučaju pojave iscjetka odmah obratiti liječniku.

Za kraj moram još jednom istaknuti da je samopregled dojke nešto što svaka žena može vrlo dobro, kvalitetno i na jednostavan način napraviti, te tako znatno poboljšati šanse za rano otkrivanje svih novotvorina. Svaku novu promjenu treba pokazati liječniku i po potrebi specijalistički obraditi. Pouka kako to što bolje napraviti bila je jedina namjera ovog članka.