English

Pratite nas na Facebooku

PROfertyl 2016

Tema broja

 ostali članci
  

Kronomedicina - što znači za vas?

  

Proširite spoznaje

  

Očuvati funkciju bubrega unatoč šećernoj bolesti

svi članci »

Tema broja: Zamke putovanja: informirajte se na vrijeme

Zamke na putovanju

Podijeli

Autor:
Anka Dorić, dr. med., spec. transfuzijske medicine
objavljeno u broju 97 (06/15)

Zamke na putovanju

O zdravstvenim rizicima valja se informirati prije putovanja jer neinformiranost je najčešće glavni razlog nenamjernom izlaganju infekcijama, bolestima i ozljedama tijekom puta

Odavno je poznata uzrečica kako je svijet globalno selo. Uistinu, iz dana u dan ljudi sve više putuju. Neki zbog posla, drugi jer vole putovati. Vlakom, brodom, avionom, automobilom, nešto rjeđe motorom, biciklom, pa i pješice, na godišnjem odmoru volimo otkrivati daleke egzotične krajeve. No, zbog porasta broja putovanja, osobito u zdravstveno rizične krajeve, posljednjih se godina razvila nova grana medicine, tzv. tropska i putnička medicina. Njezine su zadaće zaštita zdravlja i sprječavanje rizika od infekcija i bolesti putnika koji putuju u različite dijelove svijeta, ali i smanjenje zdravstvenih rizika tijekom i nakon putovanja.

Zašto je važna putnička medicina

Mnoge egzotične i turistički atraktivne zemlje i dan-danas muku muče s opskrbom čistom pitkom vodom, ali i sa suzbijanjem zaraznih bolesti, koje smo u Hrvatskoj već zaboravili. Takve su bolesti malarija, dizenterija, kolera, tifus i razne druge koje se mogu prenijeti parazitima, insektima i drugim životinjama. To se osobito odnosi na odredišta poput Latinske Amerike, Amazonije, jugoistočne Azije i Subsaharske Afrike, Srednjeg istoka te otoka u zapadnom i južnom Pacifiku, na koje su u prošlosti putovali samo misionari, vojnici i avanturisti. Premda su tropi i danas najatraktivnije turističko odredište, nema kutka našeg planeta u koji netko ne poželi otići na odmor. Međutim, u skladu s geografijom i lokalnom epidemiologijom, razlikuju se zdravstveni rizici za putnike na putovanjima u različite krajeve. Kako je dobro organizirana preventivna medicina preduvjet za smanjenje tih rizika, osnovni cilj postojanja i razvoja tropske i putničke medicine upravo je upozoriti na česte probleme i njihovo što djelotvornije rješavanje, kako bi se očuvalo zdravlje putnika, a infekcije i bolesti spriječile, odnosno na vrijeme liječile.
Ponajprije valja znati da o postupanju prije, tijekom i nakon putovanja postoji cijeli niz propisa i uputa, od onih domaćih zdravstvenih autoriteta, poput Ministarstva zdravlja i Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, pa sve do međunarodnih propisa Svjetske zdravstvene organizacije, nacionalnih centara za kontrolu bolesti (poput američkog CDC-a). I u našoj zemlji, koja je atraktivna turistička destinacija, takvi propisi su na snazi već više od 50 godina, te se na godišnjoj bazi obnavljaju i dopunjuju novim propisima za zaštitu zdravlja putnika.

Što svaki putnik treba znati

Brojni su čimbenici koji određuju rizik od pojedinih opasnosti na putovanju, među kojima su infekcije, bolesti i ozljede (trauma). O njima se valja informirati i prije puta, jer je neinformiranost najčešće glavni razlog nenamjernom izlaganju zaraznim bolestima i drugim nemilim događajima tijekom puta i na godišnjem odmoru. Cilj je jasan: nepredviđene i neželjene bolesti i stanja, od relativno bezopasnog jet laga, bolova u uhu, dehidracije tijekom putovanja avionom i bolesti kretanja, čestih kod putovanja brodom, sve do visinske bolesti planinara, iscrpljenosti zbog vrućine, žuljeva, ali i ozbiljnih, po život opasnih epidemija (npr. ebole, sarsa, HIV-a i slično), valja spriječiti i na najmanju moguću mjeru smanjiti njihovo izbijanje i širenje. To se odnosi i na različite vrste proljeva (virusne proljeve, dizenteriju, koleru, amebijazu, tifus i slično) i bolesti koje uzrokuju ubodi inficiranih komaraca ili ubodi i ugrizi drugih insekata i životinja (npr. malarija, denga, virusni hepatitis A, B, C, D, E i drugi, viroza zapadnog Nila, žuta groznica, bjesnoća). Potrebno je na odgovarajući način zaštititi se i od posljedica ozljeđivanja (cjepivo protiv tetanusa), prejakog sunca (nositi prikladnu zaštitnu odjeću i upotrebljavati kreme za zaštitu od sunca visokog zaštitnog faktora), ronilačke bolesti i sl.
Ovisno o destinaciji, svaki budući putnik treba se nekoliko mjeseci unaprijed informirati o epidemiološkoj situaciji, potrebnom cijepljenju i drugim obveznim i korisnim preventivnim mjerama koje vrijede za zemlju u koju putuju. Uz nekolicinu internetskih stranica koje obiluju pouzdanim i ažuriranim podacima, najbolji izvori informacija su liječnik obiteljske medicine, epidemiolog i ljekarnik. Kad su posrijedi institucije, najbolje odgovore dobit ćete ako se obratite u Referentni centar za putničku i tropsku medicinu Ministarstva zdravlja RH, koji pod tim imenom već punih jedanaest godina postoji u Klinici za zarazne bolesti "Dr Fran Mihaljević” u Zagrebu, a pod drugim nazivima ima tradiciju stariju od 100 godina.
Posebnu pozornost na putovanjima treba posvetiti trudnicama, maloj djeci i starijima, kao i imunokompromitiranim osobama, budući da su osjetljiviji na naoko blaže promjene ekoloških uvjeta. Najbolji savjet kako se o njima brinuti dobit ćete od njihova liječnika ili u Centru za putničku i tropsku medicinu.
Centar je mudro posjetiti barem šest tjedana prije puta. Uz pouzdane informacije o zdravstvenoj situaciji u zemlji u koju putujete, te propise o pridržavanju mjera prevencije važnih za odabrani lokalitet, zdravstveni djelatnici Centra savjetovat će vas koja biste cijepljenja trebali obaviti, trebaju li vam kakvi lijekovi i kada ih valja početi piti, a koje ponijeti sa sobom.

Preventivne mjere postoje za gotovo sve zdravstvene opasnosti koje vas mogu presresti na putovanju. Rizici su raznoliki i ovise o tome u koju zemlju, grad ili selo putujete, u koje godišnje doba, koliko će putovanje trajati i gdje ćete biti
smješteni. Na sve te rizike valja dodati da zdravstveni ishod vašeg putovanja uvelike ovisi i o tome kakvog ste inače zdravlja, jeste li obavili obvezna i/ili predložena cijepljenja, i to na vrijeme, koristite li već neke lijekove, bolujete li od neke kronične bolesti ili ste u drugom stanju. O svemu tome ovisit će i niz preventivnih mjera koje valja poduzeti prije puta.

S djecom i trudnicama samo u zdravstveno sigurne zemlje

Zdravstveno su najrizičnija putovanja u zemlje u razvoju, a u daleko manjem ste riziku odlučite li se za put u Zapadnu Europu, Kanadu, SAD, Novi Zeland, Australiju ili Japan. Rizik je manji i ako putujete u urbane turističke destinacije, u nekom agencijskom aranžmanu, nego ako se odlučite putovati sami, s ruksakom na leđima, u neko ruralno egzotično područje na drugom kraju svijeta.

Danas postoje brojna cjepiva za zaštitu osoba koje putuju u rizične krajeve. Među njima su osobito korisna cjepiva protiv hepatitisa A i B, difterije, tetanusa, ospica i vodenih kozica, poliomijelitisa, tifusa, žute groznice, japanskog encefalitisa, meningokoknog meningitisa i bjesnoće. Neka od njih morat ćete samo obnoviti (docijepiti se prije putovanja), a za neka ćete morati provesti potpuni algoritam cijepljenja. Dopunske doze cjepiva protiv tetanusa i difterije preporučuju se svakih deset godina. Možda će vam biti potrebno i docjepljivanje protiv ospica ili poliomijelitisa. O tome se na vrijeme informirajte kod obiteljskog liječnika ili epidemiologa.

Postoje i brojni lijekovi koje nekad treba piti prije i za vrijeme puta te nakon povratka (npr. antimalarici), ili u slučaju putničkog proljeva za koji nema cjepiva, a česta je pojava ako putujete na Bliski i Daleki istok, Latinsku Ameriku i sl. Valja znati da neki lijekovi imaju i ozbiljne nuspojave, na koje se treba pripremiti, a nije svejedno ni uzimate li ih uz druge lijekove koje pijete zbog neke kronične ili druge bolesti.

Sve dosad navedeno ima samo jednu svrhu, a to je da vam putovanje ostane u lijepom sjećanju. No, da bi to bilo tako, vaša osobna odgovornost od presudne je važnosti. Stoga, mislite na sebe i zdravlje svojih suputnika, pripremite se na kulturološke i klimatske izazove i različitosti, na vrijeme provedite sve potrebne preventivne mjere, uživajte na putovanju i vratite se kući veseli i zdravi.

10 savjeta koje je dobro upamtiti

  1. Perite ruke temeljito, barem 10 sekundi, i dobro ih isperite. Perite ih obvezno prije jela i dodira s hranom, nakon obavljanja nužde, igre sa životinjama, odlaganja smeća, mijenjanja pelena, diranja novčanica, kašljanja, kihanja i ispuhivanja nosa. Većina slučajeva proljeva, povraćanja, prehlade i drugih zaraznih bolesti može se spriječiti s malo vode i sapuna.
  2. Da biste izbjegli putnički proljev, jedite samo dobro skuhanu hranu, pijte pića iz originalne ambalaže, izbjegavajte salate, sirovo meso, svježe voće i povrće, vodu iz slavine, kockice leda u piću i mliječne proizvode.
  3. Na svim mjestima gdje ima komaraca nosite čarape, pokrivalo za glavu, duge rukave i nogavice, spavajte pod mrežom i imajte pri ruci repelent. Mrežu za spavanje, krevet i odjeću možete pošpricati insekticidom. Na taj način možete spriječiti bolesti poput malarije, denga groznice i sl.).
  4. Nosite tablete za pročišćavanje vode i prijenosne filtre u slučaju nedostatka flaširane vode. U zemljama s nesigurnom zdravstvenom kvalitetom vode iz slavine, za piće, pranje zubi i umivanje koristite samo flaširanu vodu.
  5. Za zaštitu od sunca i UV zraka nosite sunčane naočale i pokrivalo za glavu, uz obvezno nanošenje kreme za zaštitu od sunca visokog zaštitnog faktora.
  6. Na vrijeme se posavjetujte s liječnikom o mjerama prevencije ako ste u riziku od visinske bolesti ili bolesti kretanja. Nosite sa sobom gazirano piće i krekere za smirenje želuca, a dobro će doći i antihistaminik. Tijekom vožnje izbjegavajte hranu, alkohol, kofein i cigarete.
  7. Bolujete li od neke kronične bolesti, ne zaboravite ponijeti lijekove koje inače koristite. Na svaku kutiju ispišite ime i prezime i ponesite povijest bolesti (ovisno o zemlji u koju putujete, bilo bi dobro da je na stranom jeziku – engleskom, njemačkom, francuskom, španjolskom).
  8. Bilo bi dobro prije puta posjetiti stomatologa kako vam nenadana zubobolja ne bi upropastila godišnji odmor i dovela vas u rizičnu situaciju potrage za stomatologom u nekoj egzotičnoj zemlji. Mudro je sa sobom ponijeti antigljivičnu i antibakterijsku kremu, dezinficijens, lijek protiv alergije, proljeva i trovanja, kao i neki antibiotik u slučaju teškog proljeva. Za savjet je najbolje pitati obiteljskog liječnika. Dobro bi još bilo ponijeti: analgetik, laksativ, flastere, zavoje, komprese, škare, toplomjer, pincetu, bočicu fiziološke otopine, kapi za nos, vlažne maramice i kopije recepata lijekova koje inače svakodnevno koristite ako bolujete od neke kronične bolesti. Sve lijekove treba spakirati u nepropusne bočice.
  9. Prije puta treba pribaviti sve bitne informacije o zdravstvenim i sigurnosnim uvjetima u zemlji u koju se putuje. Dobro je sa sobom imati i listu s imenima, adresama i telefonskim brojevima preporučenih bolnica i liječnika na odredištu.
  10. Za vrijeme leta avionom treba ograničiti konzumaciju alkohola i kofeina te piti vodu i voćne sokove. Na taj način izbjegava se dehidracija, što je osobito važno za srčane bolesnike, trudnice i malu djecu. Ako se dugo putuje, uputno je svakih sat vremena prošetati kroz kabinu kako bi se smanjio rizik od nastanka krvnih ugrušaka (tromboflebitis). Preporučuje se udobna odjeća i obuća, te nošenje elastičnih čarapa u slučaju proširenih vena.

Sretan vam put.