Putnički proljev - nepoželjan pratitelj putovanja

promo Bolesti i stanja / Opća medicina Ivanka Veselčić dr. med. dent.

Čak i uz strogo pridržavanje navedenih preventivnih mjera ne možete u potpunosti spriječiti moguću pojavu proljeva, stoga treba znati što je bitno ako se ipak pojavi

Što je proljev

Da bismo stolicu definirali kao proljev preduvjet je da su stolice vodenaste i praćene izrazito jakim nagonom za pražnjenjem, i to najmanje tri puta dnevno.
 
Proljev je u stvari simptom poremećaja u probavnog sustava, a  nastaje zbog ubrzane peristaltike crijeva ili povećane količine tekućine u stolici. Može se javiti u svim dobnim skupinama i obično nije opasan, no u manjem broju slučajeva može biti simptom ozbiljnije bolesti.

Prema trajanju, proljev može biti akutan (u trajanju do nekoliko dana) i kroničan (ako traje neprekidno dulje od dva tjedna).  

Mogući uzroci nastanka proljeva

Dolaskom toplijeg vremena, svima nam pred očima titraju slike sunca, mora i plaže, prisjećamo se mirisa bora i kreme za zaštitu od sunca... I dok razmišljamo o putovanju, rijetko nam padaju na pamet probavne tegobe, u prvom redu proljev.

Uzroka za pojavu proljeva je nekoliko - putnički proljev, virusne ili bakterijske infekcije, paraziti, alergija na hranu, promjena prehrane, povećana konzumacija alkohola, bolesti probavnog sustava, nakupljeni stres prije puta (takozvana putna groznica koja je posljedica toga što je probavni sustav pod utjecajem autoimunog živčanog sustava, zbog čega i lakše psihičke smetnje mogu poremetiti njegovu prirodnu funkciju), promjena klime, razlika u vremenskim zonama itd.

Putnički proljev

Kao posebna kategorija proljeva navodi se „putnički proljev“, od kojeg najčešće obolijevaju osobe na putovanju u udaljene krajeve s drukčijim higijenskim standardom, sastavom i stupnjem čistoće vode.

Iako može biti uzrokovan većim brojem bakterija, virusa ili parazita, najčešći uzročnik je enterotoksična Escherichia coli, koja se često nalazi u vodama područja u kojima je pročišćavanje vode neodgovarajuće, tako da je infekcija česta u putnika koji putuju u zemlje u razvoju.
 
Putnički proljev općenito pogađa od 20 do 30 posto putnika. Međutim, ako uzmemo u obzir i mogućnost neispunjavanja osnovnih higijenskih standarda u pripremi hrane i kvaliteti vode za piće, postotak njegove pojave penje se na 60 do 80 posto, a to nipošto nije zanemariv statistički podatak.
 
Unutar 12 do 72 sata nakon konzumacije kontaminirane vode ili hrane javljaju se simptomi:
  • lakši simptomi
    • grčevi i nadutost
    • mekana ili vodenasta stolica
    • mučnina i povraćanje
    • nagla potreba za pražnjenjem crijeva
    • razne turbulencije u području trbuha i crijeva
    • suha usta, glavobolja i bolovi u mišićima kao posljedice dehidracije
  • teži simptomi
    • krv, sluz i neprobavljena hrana u stolici
    • gubitak težine
    • groznica praćena visokom temperaturom.

Kako umanjiti rizik od proljeva

S ciljem smanjenja rizika pojave putničkog proljeva preporučuje se nekoliko preventivnih mjera:
  • izbjegavati pijenje vode iz vodovoda, konzumaciju leda, salate, sirovog povrća, neoguljenog voća, termički neobrađenog mesa, sladoleda i jela sa sirovim jajima
  • napitke treba piti samo iz tvornički zatvorenih boca ili limenki
  • uzimati i probiotike, koji pomažu u snaženju crijevne flore, i to tjedan dana prije putovanja, tijekom putovanja i još neko vrijeme nakon povratka.

Pravilo za oporavak

Čak i uz strogo pridržavanje navedenih preventivnih mjera ne možete u potpunosti spriječiti moguću pojavu proljeva, stoga trebate znati što je bitno ako se ipak pojavi.
 
U slučajevima blagog ili jakog proljeva vrijedi zlatno pravilo za oporavak - nadoknada izgubljene tekućine i elektrolita.
 
Dok je za prosječnu odraslu osobu „dovoljno” unositi tekućinu u količini koja odgovara tri do četiri posto tjelesne mase, kod djece je ta količina puno veća. Djeca moraju piti tekućinu u količini koja odgovara najmanje 10 do 15 posto njihove tjelesne mase, jer dječje tijelo sadrži više vode u tkivima i može puno brže iscrpiti svoje „rezerve”. Drugim riječima, uobičajeno preporučenoj količini tekućine treba dodati i volumen tekućine izgubljene stolicom. Međutim, treba imati na umu da voda sama po sebi nije dovoljna, jer, osim tekućine, tijelo gubi i prijeko potrebne minerale, koje obična voda ne sadrži. Stoga je potrebno uzimati otopine za rehidraciju koje sadrže pravilan omjer tekućine i elektrolita..
 
Kod blažih slučajeva akutnog proljeva preporučuje se primjena proizvoda koji se mogu kupiti bez recepta. Jedan od njih je i Enterosgel, koji će djelovati na većinu mogućih uzročnika proljeva.

Enterosgel je oralni crijevni adsorbent (enterosorbent). Temelji se na organskom mineralu s adsorpcijskom sposobnošću vezanja nekih toksičnih i štetnih tvari u crijevu, koje fizički veže na svoju površinu, smanjujući učestalost stolica i trajanje proljeva. Enterosgel se uklanja iz tijela stolicom, a zajedno s njim i na njega vezani toksini i štetne tvari, što može biti korisno za liječenje stanja akutnog proljeva. Siguran je za primjenu i u djece starije od godinu dana te kod trudnica i dojilja. 

Dostupan je u pakiranju od 225 g te u pakiranju s 10 vrećica po 15 g u ljekarnama i specijaliziranim prodavaonicama.
Datum objave članka: 28. 5. 2021.
izdvojeni proizvodi