English

Pratite nas na Facebooku

Biljna ljekarna

 ostali članci
  

Maslačak

  

Ružmarin

  

Njega kože s potpisom majke prirode

svi članci »

Anketa

 
Šećerna bolest tipa 1 se liječi
pravilnom prehranom
tjelesnom aktivnošću
inzulinom
svim navedenim postupcima



» Rezultati
» Ostale ankete

Biljna ljekarna

Kopriva

Podijeli

Autor:
dr. sc. Stribor Marković, fitoaromaterapeut
objavljeno u broju 46 (2/06)

Kopriva

Botanički podaci

Dvije se vrste žarih kopriva, Urtica dioica L. i Urtica urens L., smatraju ljekovitima, stoga se mogu nabavljati pripravci jedne vrste ili smjese tih dviju vrsta. Hibridi nastali prirodnim ili umjetnim križanjem tih dviju vrsta također se smatraju ljekovitima. Obje vrste široko su rasprostranjene po sjevernoj polutci i samonikle su biljke naših krajeva. Žaru koprivu ne valja brkati s drugim vrstama, poput bijele mrtve koprive (Lamium album L.) koja nije djelotvorna u liječenju bolesti kod kojih se koristi žara kopriva.

Dijelovi biljke koji se koriste

Koriste se list koprive (urticae folium) i korijen koprive (urticae radix). Treba precizno znati za što se koristi list, a za što korijen, jer se pripravci tih dvaju dijelova koriste za liječenje različitih bolesti.

Kemijski sastav

LIST 
Esteri kavene kiseline (ne nalazi se u vrsti Urtica urens), kavena kiselina, flavonoidi poput kemferola, izoramnetina, kvercetina te šećerni spojevi tih flavonoida. Bogat je mineralima (silicijevi i kalijevi spojevi, omjer kalij:natrij = 63:1). Visoka koncentracija kalija barem djelomično objašnjava blag diuretički učinak lista koprive. Bodlje koje žare kožu, osim mravlje kiseline, sadrže spojeve acetilkolin, histamin, serotonin i leukotriene.

KORIJEN 
Sadrži proteine lektine (UDA - Urtica dioica aglutinin), polisaharide, sterole i šećerne derivate sterola, fenil propan homovanilin, ceramide i hidroksi-masne kiseline. Autori se spore koja je tvar presudna za djelovanje, no danas se pretpostavlja da su bitni steroli i UDA protein.

Klinička utemeljenost uporabe: Komisija E njemačke vlade i ESCOP (europski znanstveni fitoterapijski komitet) smatraju klinički utemeljenim uporabu i lista i korijena. Pripravci koprive mogu se registrirati kao biljni lijekovi, a ne samo kao dodaci prehrani. ESCOP je odobrio uporabu lista koprive na temelju osam kliničkih studija, a korijena koprive na temelju 10 kliničkih studija.

Indikacije - moderna upotreba:

LIST 
Službeno je odobren za liječenje reumatoidnog artritisa i artroza, bilo kao samostalan lijek, bilo kao dodatna (adjuvantna) terapija uz druge lijekove. Nužno je savjetovanje s liječnikom. Osim tih indikacija, list koprive, blagog diuretičkog djelovanja, odobren je kao dodatna terapija kod bolesti mokraćnog sustava, poput cistitisa.

KORIJEN 
Pripravci korijena službeno su odobreni za liječenje benigne hiperplazije prostate (nezloćudnog povećanja prostate). Prema Vahlensieckovoj skali, benigna hiperplazija prostate dijeli se na četiri stadija, a ESCOP odobrava korištenje korijena u stadijima I-III, odnosno u slučajevima kad ostatni volumen mokraće u mjehuru ne prelazi 100 mL. Osim u toj indikaciji, preporučuje se njegova uporaba kod subjektivnih tegoba mokrenja, poput čestog noćnog mokrenja i osjećaja neugode tijekom mokrenja, ali tek nakon konzultacije s liječnikom.

Indikacije - tradicionalna upotreba:

Postoji cijeli niz bolesti u kojima su se tradicionalno upotrebljavali dijelovi koprive. List koprive "čisti krv", što dobro opisuje diuretičko djelovanje. Osim toga, pripravci lista koristili su se za liječenje anemije, a premda to nije klinički dokazano, visok sadržaj minerala opravdava takvu uporabu. Sjemenke koprive koristile su se i za liječenje prostate, no u nedostatku potvrde o djelotvornosti i sigurnosti, ne preporučuje se takva uporaba. Korijen koprive tradicionalni je lijek kod opadanja kose, pa bi se svježi korijen kuhao pola sata u vodi, i njime ispirala kosa. Svježa mlada kopriva ukusno je jelo koje se priprema poput špinata, a koristila se također za anemične i oslabljene osobe.

Fitoterapijsko korištenje koprive: U modernoj fitoterapiji, list koprive ima identične indikacije potvrđene kliničkim ispitivanjima. List koprive koristi se za drenažu (čišćenje) bubrega, a koristi se infuz (čaj) lista tijekom tri tjedna. Preporučuje se kao dodatna terapija kod oslabljenog organizma, anemije i čestih mokraćnih infekcija.
Tinktura ili infuz lista koprive smatraju se najboljim sredstvom za pojačanje izlučivanja mokraćne kiseline, stoga su lijek izbora kod gihta, bolesti u kojoj dolazi do nakupljanja mokraćne kiseline u zglobovima. Koriste se tijekom više mjeseci (do pola godine bez prestanka).
Korijen koprive preporučuje se ne samo kod adenoma prostate, nego i kod akutnog ili kroničnog prostatitisa, zajedno s drugim načinima terapije, uz uroantiseptične biljke poput medvjetke (Arctostaphylos uva ursi) i protuupalnih biljaka poput zlatnice (Solidago virgaurea).

Doze i način uzimanja:

LIST

Infuz - 3 - 5 grama suhog lista koprive prelije se sa 250 mL kipuće vode i ostavi se poklopljeno deset minuta. Infuz se priprema svjež, a pije se tri puta na dan, najčešće nakon obroka. To znači da je ukupna dnevna doza 9 - 15 grama, što je znatno više od doze napisane na vrećicama čajeva. Preporučuje se nabaviti veću količinu (oko pola kilograma) suhog lista ako se počinje ozbiljnija terapija (npr. sama terapija kod reumatskih tegoba i artiritisa traje i do pola godine).

Tinktura - Ne preporučuje se raditi tinkturu, nego se može nabaviti od proizvođača. Prodavač, odnosno proizvođač, moraju vam potvrditi da je tinktura koju kupujete koncentracije 1:5 (jedan maseni dio biljke na pet dijelova ekstrakta), u 25-postotnoj etanolnoj otopini. Pije se 2 - 6 mL tri puta na dan u čaši mlake vode.

Suhi pripravci biljke - Brojni proizvođači nude razne proizvode od lista koprive koji sadrže suhi (upareni) ekstrakt koprive. Proizvođač ili prodavač moraju vam dati potvrdu da preporučena dnevna doza takvog pripravka odgovara masi od 10 g suhih listova.

SIPF - To je skraćenica od francuskog naziva za integralnu suspenziju ljekovitog bilja. Prednost takvog pripravka je da sadrži spojeve iz svježe, nesušene biljke te najveću koncentraciju aktivnih spojeva cijele biljke. Stoga je takav preparat superioran u liječenju anemije, ali i ostalih bolesti navedenih pod indikacijama. Uzima se 5 mL tri puta na dan, u čaši mlake vode.

Svježi sok - Ako je dostupan, sok svježe koprive uzima se u dozi od 15 mL tri puta na dan u pola čaše vode.

KORIJEN

Dekokt - 6 g suhog korijena doda se u 300 mL ključale vode i kuha se deset minuta. Makne se s vatre i ostavi još 5 - 10 minuta i potom procijedi. Pije se topao nakon obroka, tri puta na dan. To znači da je ukupna dnevna doza 18 g suhog korijena, pa preporučujem kupnju većih količina suhog korijena. Pije se oko tri mjeseca, uz redovite kontrole kod liječnika specijalista.

Tinktura - Tinktura koju kupujete mora biti deklarirana da je 1:5 (jedan maseni dio biljke na pet dijelova ekstrakta), u 45-postotnoj etanolnoj otopini. Pije se 5 mL tri puta na dan u najmanje pola čaše mlake vode, nakon obroka.

Suhi ekstrakti - Na tržištu se mogu naći brojni pripravci (kapsule, tablete). Budite skeptični: proizvođač mora imati deklarirano da dnevna preporučena doza pripravka sadrži najmanje 300 mg uparenog ekstrakta (7-16:1 u 70 postotnoj etanolnoj otopini). Upitajte prodavača ili ljekarnika o deklaraciji. Preporučena dnevna doza je 800 mg suhog ekstrakta na dan.

Toksičnost i rizici

I list i korijen koprive smatraju se posve sigurnim i primjerenim za dulju uporabu. Klinički su opaženi samo manji prolazni probavni problemi. Premda se smiju koristiti s većinom lijekova, potrebno je ipak savjetovati se s liječnikom i fitoterapeutom u slučaju terapije lijekovima poput metotreksata. Iznimno rijetko mogu se javiti alergijske reakcije na pripravke koprive.