Neurologija

Prediktor moždanog udara

Podijeli

Autori:
Vida Demarin, akademkinja
dr. sc. Sandra Morović, dr. med., spec. neurolog
objavljeno u broju 73 (08/10)

Prediktor moždanog udara

Osoba koja je imala tranzitornu ishemijsku ataku ima veću vjerojatnost za nastanak moždanog udara

Tranzitorna ishemijska ataka (TIA) je upozoravajući moždani udar ili mini-udar zbog kojeg se javljaju simptomi slični moždanom udaru, ali bez vidljivih trajnih oštećenja. Njezino prepoznavanje i liječenje mogu smanjiti rizik od nastanka pravoga moždanog udara.

Tranzitorna ishemijska ataka ne prethodi većini moždanih udara. No, među osobama koje su imale jednu ili više, više od jedne trećine doživjet će moždani udar. Zapravo, osoba koja je imala tranzitornu ishemijsku ataku ima veću vjerojatnost za nastanak moždanog udara od osobe iste dobi i istog spola koja je nije imala.
Njezina uloga najznačajnija je u prepoznavanju osoba koje bi mogle doživjeti moždani udar, a ne u odgovoru na pitanje kad će se to dogoditi, jer moždani udar može se javiti nekoliko dana, tjedana ili mjeseci nakon TIA-e (u polovici slučajeva unutar godine dana).
TIA je najčešća u srednjoj i starijoj životnoj dobi, ali nisu pošteđene ni mlađe osobe.

Privremena blokada opskrbe

TIA nastaje kad krvni ugrušak privremeno začepi krvnu žilu, zbog čega određeni dio mozga ostaje zakinut krvnom opskrbom. Krvnu žilu najčešće začepi komadić krvnog ugruška ili masnog tkiva koji se "odlomi" od stijenke srca ili arterije, a nastaje kao posljedica ateroskleroze krvnih žila. Ugrušak putuje kroz krvožilni sustav i smjesti se u arteriji koja krvlju opskrbljuje mozak.

Simptomi nastaju naglo i traju relativno kratko. U najvećem broju slučajeva TIA traje manje od pet minuta i ne dulje od jednoga sata, prosječno jednu minutu. Iako se dugo vjerovalo da, za razliku od moždanog udara, nakon prolaska nema ozljede moždanog tkiva, napredak tehnologije doveo je do drukčijih spoznaja. Za to vrijeme umire manji broj moždanih stanica. Samo taj podatak već je dovoljan dokaz ozbiljnosti stanja. Ponavljajuće TIA-e javljaju se kod pet posto osoba s aterosklerozom, a mogu se javiti nekoliko puta u jednom danu ili dva do tri puta u nekoliko godina.

Kao reakcija na stvaranje ugruška, u našem organizmu nastaju prirodna sredstva koja ga rastapaju. Zašto se neki ugrušci rastapaju, a neki ne? Zapravo, u određenom trenutku će se svi rastopiti, a hoće li se oštetiti tkivo ili ne, ovisi o tome koliko dugo je ugrušak bio prisutan i koje tkivo za to vrijeme nije imalo odgovarajuću opskrbu krvlju.

Upozoravajući znakovi

Iznimno je važno prepoznati upozoravajuće znakove TIA-e ili moždanog udara. Uobičajeni simptomi isti su kao i oni koji nastaju kao posljedica moždanog udara, uz veliku razliku - prolazni su.

Znakovi koje nikako ne smijete zanemariti:

  • nagla slabost ili utrnulost lica, ruke, noge, posebno ako se javi na jednoj strani tijela
  • nagla zbunjenost, problemi s govorom ili razumijevanjem
    nagle smetnje vida na jednom ili oba oka
  • nagla nemogućnost hodanja, vrtoglavica, gubitak ravnoteže ili koordinacije
  • nagla jaka glavobolja nepoznata uzroka.

Kratko trajanje ovih simptoma i izostanak jasno vidljiva trajnog oštećenja mozga glavne su razlike između TIA-e i moždanog udara. Ipak, bitno je pravodobno medicinsko zbrinjavanje simptoma, jer to može spriječiti nastanak fatalnog i često onesposobljavajućega moždanog udara.

Tranzitorne ishemijske atake iznimno su važni prediktori moždanog udara. Nemojte ih ignorirati! Ako mislite da vi ili netko u vašoj blizini ima TIA-u, odmah pozovite pomoć! Liječnik mora odrediti je li posrijedi TIA, moždani udar ili neki drugi poremećaj sa sličnim simptomima. Neki od tih su epileptički napad, gubitak svijesti, migrenska glavobolja, niske vrijednosti šećera u krvi, druga opća medicinska stanja ili srčane smetnje.

Bitne dijagnostičke informacije

Liječnik će uzeti detaljnu anamnezu, ispitati vas o čimbenicima rizika za TIA-u i moždani udar te zatražiti određene krvne pretrage. Metodama slikovnog prikaza, poput kompjutorizirane tomografije, isključuju se stanja koja mogu oponašati simptome TIA-e, kao što je postojanje moždanog udara, moždanog krvarenja ili tumora mozga. Drugim metodama slikovnog prikaza otkrivaju se moguća suženja na krvnim žilama u glavi i vratu, koja mogu biti izvor krvnim ugrušcima odgovornima za nastanak TIA-e. U te svrhe najčešće se služimo ultrazvučnim pretragama koje su neinvazivne, a daju odličan uvid u stanje moždane cirkulacije u određenom trenutku.

Ključno je spriječiti moždani udar

Liječenje tranzitorne ishemijske atake orijentirano je na sprječavanje moždanog udara. Prvi korak je identifikacija i kontrola glavnih čimbenika rizika, a to su: povišeni krvni tlak, povišene vrijednosti masnoća u krvi, pušenje i šećerna bolest.
Čest uzrok TIA-e mogu biti i suženja krvnih žila na vratu. Kad je suženje krvne žile na vratu uzrok TIA-e, u određenim je slučajevima na raspolaganju i kirurško liječenje. Uzimanje niskih doza aspirina smanjuje rizik od nastanka ugrušaka, a time i od pojave TIA-e.

Nekoliko načina prevencije

Sada kad ste upoznati s ovim činjenicama, razumijete zašto je važno slijediti liječnikove upute i redovito uzimati preporučene lijekove. Povišene vrijednosti krvnog tlaka, šećera i masnoća u krvi ne smiju se zanemariti, jer upravo su to najvažniji čimbenici rizika za nastanak TIA-e i moždanog udara.

Čimbenike rizika možemo podijeliti na one na koje možemo utjecati i one na koje, nažalost, ne možemo. Među čimbenike rizika na koje imamo utjecaj ubrajamo povišen krvni tlak, fibrilaciju atrija, prekomjernu tjelesnu težinu, pušenje, količinu konzumirane soli te razinu masnoća i šećera u krvi.
Čimbenici rizika na koje nemamo utjecaja su dob, spol, rasa ili neka genetska obilježja.
Ohrabrujuće je svakako to što na većinu čimbenika rizika možemo utjecati promjenom navika i redovitim kontrolama. Uz to, današnja medicina nudi velik izbor lijekova koji reguliraju krvni tlak, masnoće i razine šećera u krvi. Odluka je na vama.

Pravo mjesto za vas

Ako niste sigurni u koju rizičnu skupinu spadate, svjesni ste postojanja čimbenika rizika za nastanak TIA-e ili moždanog udara, netko u obitelji je doživio moždani udar ili imate obiteljsku sklonost nastajanju bolesti povezanih s nastajanjem moždanog udara, Centar za prevenciju cerebrovaskularnih bolesti pravo je mjesto za vas. Centar je zaživio uz pomoć Zagrebačke zaklade za pomoć osobama oboljelim od cerebrovaskularnih bolesti, a sastavni je dio Klinike za neurologiju KB-a Sestara milosrdnica u Zagrebu.

Na pregled u Centar za prevenciju mogu doći sve osobe srednje i starije životne dobi, a to je životno razdoblje u kojem postaju vidljive promjene koje se razvijaju sa starenjem. Međutim, dobrodošli su i mlađi ljudi opterećeni pozitivnom obiteljskom anamnezom cerebrovaskularne bolesti ili kod kojih je zabilježen poremećaj poznatih čimbenika rizika.
Preventivni pregled u Centru po mnogočemu se razlikuje od uobičajenih posjeta liječniku. Posjet uključuje razgovor s liječnikom, tijekom kojeg se uzimaju anamnestički podaci te prepoznaju i procjenjuju čimbenici rizika. Promjene koje otkrivamo pomoću najmodernije aparature pokazuju pretkliničke znakove starenja krvnih žila u trenutku kad se na njih još može djelovati. Na kraju pregleda objedinjuju se informacije dobivene razgovorom i mjerenjima te se izdaju preporuke pomoću kojih se oboljeli i njihovi liječnici obiteljske medicine lakše orijentiraju kako i kamo dalje.

Centar za prevenciju cerebrovaskularnih bolesti na Klinici za neurologiju KB-a Sestara milosrdnica pruža podršku svima koji žele zdravije živjeti, promijeniti životne navike i utjecanjem na čimbenike rizika za krvožilne bolesti postati aktivni sudionici u određivanju svoga zdravstvenog stanja.

Ne zanemarite stil života

U borbi s čimbenicima rizika mogu vam pomoći i promjena životnog stila, pravilna prehrana, redovito vježbanje i redukcija stresa. Ono što možete učiniti sami jest naučiti nešto više o namirnicama koje konzumirate i koje konzumiraju vaša djeca i obitelj, te na taj način započeti prevenciju bolesti već u najranijoj životnoj dobi, kad je za to najbolje vrijeme!

Ako vam ponestane mašte, za vas je akademkinja Vida Demarin sa suradnicama pripremila zbirku zdravih recepata pod nazivom Hrana za mozak - jelovnici za zdrav mozak i dugo pamćenje, koja je nastala s ljubavlju i željom da vas potakne da preuzmete inicijativu u brizi o vlastitom zdravlju. Knjiga sadrži sedamdesetak jednostavnih recepata, a namirnice su pomno odabrane i provjereno korisne za očuvanje zdravlja mozga. Knjiga sadrži recepte za sve obroke! Da, sve! Čak i deserte, večere i međuobroke. Ne preostaje vam ništa drugo negoli baciti se na pripremanje zdrave hrane kad god ste gladni i kad vam to padne na pamet. Hrana je lijek i treba je pripremati u dobrom raspoloženju i s ljubavlju. Tek tada ispunjava svoju cjelokupnu svrhu.

Jelovnici su raznovrsni, od ribe do mesa, tako da nitko neće ostati zakinut. Osim popisa namirnica i uputa kako ih ukusno i zdravo pripremiti, nakon svakog recepta naći ćete nekoliko redaka iz kojih možete vidjeti zašto su upravo one odabrane i korisne za zdravlje. Svakako pročitajte uvodne riječi, jednu, dvije prije početka, jer će vam razjasniti neke od pojmova i način funkcioniranja rada mozga te ćete spoznati važnost veze hrane, mozga i zdravlja općenito.

Ne morate skrivati oduševljenje vlastitim sivim vijugama i želju da ih što dulje očuvate mladim i u dobrom stanju!