Psihologija

Kad dan zamijeni noć

Ljeto je razdoblje kad se mnogima remeti san zbog duljih dana, putovanja i izazova koje donose noćni provodi

Što se događa ako ne spavamo

Najčešći poremećaj sna je nesanica, nemogućnost spavanja tijekom cijele ili većeg dijela noći. Jedna noć bez sna ne utječe mnogo na naše zdravlje. Ali nakon jedne ili više neprospavanih noći osjećamo se pospano, umrtvljeno i(li) razdraženo, teže nam je koncentrirati se i trpimo smetnje raspoloženja.

Iako je jedna neprospavana noć potencijalno povoljna za raspoloženje, zbog čega je to jedna od pomoćnih tehnika za brzo ublažavanje depresije, kronični manjak sna djeluje nepovoljno na sve funkcije organizma. Osobito je riskantno kad neispavane osobe voze, rukuju strojevima ili elektricitetom. Broj poginulih na cestama bio bi mnogo manji kad bi za upravljač sjedali samo odmorni i naspavani vozači.

Većina uzroka slabog i nedostatnog sna prilično je očigledna i moguće ih je utvrditi bez posjeta liječniku. U njih spadaju neudoban krevet, previsok ili prenizak jastuk, obilan objed prije spavanja ili glad, uzimanje pića s kofeinom prije spavanja, buka ili previsoka temperatura u prostoriji.
No, kronična nesanica može imati i ozbiljnijih, dubljih uzroka kao što su anksioznost i depresija, iako neki tipovi depresije povećavaju, a ne smanjuju potrebu i sposobnost spavanja.
Anksioznost (tjeskoba, uznemirenost, zabrinutost, napetost i dr.) gotovo uvijek narušava san, jer se osobi po glavi roje negativne misli, kojih se snagom svoje volje ne može riješiti. I tipična depresija ometa san. U pravilu osoba utone u san, ali se probudi usred noći i potom više ne može zaspati, ili joj to uspije tek pred jutro.

Samopomoć

Imate li tegoba s usnivanjem, postoji nekoliko mjera koje možete poduzeti kako biste normalizirali spavanje.

• Najbolje je ići na počinak i buditi se uvijek u isto vrijeme. To nije lako ljeti, a mladima ni u koje doba godine jer tu su izlasci i zabave. Možda je doista uputnije biti prisutan na zabavi, jer biste se u suprotnome grizli što ste otišli kući, što bi vam zdravlju naškodilo više nego neredovito spavanje. No, ako vam je do urednog sna, vrijedi pravilo: održavati pravilan ritam budnosti i sna!
• Uredite krevet po svom ukusu. Neka bude optimalno tvrd ili mekan, a jastuk visok koliko vama odgovara.
• Temperatura prostorije treba biti umjerena. Osobito je teško zaspati po visokoj temperaturi.
• Svjetla trebaju biti utrnuta, a zvukovi stišani na minimum.
• Prije spavanja izbjegavajte obilnu, prženu ili masnu hranu te kavu i druga kofeinska pića.
• Prije spavanja popijte mlako mlijeko ili čaj od kamilice, mente ili gospine trave.
• Ne čitajte i ne gledajte napete ili intelektualno zahtjevne sadržaje barem dva sata prije spavanja.
• Ako vas nešto muči, a navečer ne možete ništa poduzeti, napišite na papir od čega se sastoji problem i odlučite razmišljati o tome sutradan.
• Ako nikako ne možete zaspati, ustanite i obavite neki ne osobito naporan poslić. Tako ćete umanjiti tjeskobu i ujedno uvećati izglede da vas uhvati pospanost u idućih 30 do 90 minuta.

Ne uspijete li svladati nesanicu uz tehnike samopomoći, tada je nužno posjetiti liječnika, obaviti potrebne preglede, analizirati lijekove koje uzimate, uobičajenu prehranu, životni stil i ostalo.

Mogu li lijekovi pomoći? 

Iako se tablete za spavanje, koje su istodobno i lijekovi za smirenje, desetljećima koriste protiv nesanice, imaju mnogo nedostataka. Ispočetka djeluju vrlo učinkovito, brzo donoseći san, ali se mozak vremenom na njih navikava i zahtijeva sve veće doze za jednak učinak. Prekid uzimanja sredstava za smirenje izaziva apstinencijsku krizu čiji su simptomi slični simptomima anksioznosti. Stoga ih se preporučuje uzimati samo u kriznim razdobljima, kad osoba nikako drukčije ne može zaspati.
Alkohol ima vrlo sličan učinak sredstvima za smirenje, ali je njegov ovisnički potencijal još veći nego kod lijekova.
Umjesto sredstava za smirenje mnogima koristi valerijana u kapima ili pastilama, koju je moguće kombinirati s čajem od mente, kamilice ili gospine trave uoči spavanja. Protiv nesanice mogu pomoći i antidepresivi, konkretno oni koji, uz to što ublažuju depresiju, još i sediraju. To čine drukčijim mehanizmom od sredstava za smirenje te ne izazivaju naviku i ovisnost. Treba ih uzimati dugoročno, a ne prema potrebi, radi brzog usnivanja.