Neurologija

 ostali članci
  

"Običan" simptom ili razlog za uzbunu

  

Od gubitka osjeta do motoričkih smetnji

  

Prediktor moždanog udara

  

Multipla skleroza blokada protoka živčanih impulsa

  

Moždano krvarenje - lošija varijanta moždanog udara

svi članci »

Anketa

 
U slučaju nepodnošenja, mlijeko i mliječnih proizvoda:
izbacim ih iz prehrane
potražim savjet liječnika
potražim savjet u ljekarni



» Rezultati
» Ostale ankete
Pretraživanje
 
Newsletter
 

Neurologija

Bol u glavi - uzrok u vratu

Podijeli

Autori:
doc. dr. sc. Vanja Bašić Kes, spec. neurolog
Lucija Zadro Matovina, dr. med., spec. neurolog
objavljeno u broju 84 (06/12)

Bol u glavi - uzrok u vratu

Bol počinje u vratu ili zatiljnom dijelu glave, širi se naprijed, zahvaća polovicu čela te područje oko uha i oka na istoj strani

Cervikogena glavobolja (CG) naziv je za dugotrajnu, kroničnu glavobolju koja se javlja povremeno, a različite je jakosti i trajanja. Obično počinje u vratu ili zatiljnom dijelu glave, potom se širi naprijed na područje čela i oka na istoj polovici lica, zbog čega često nalikuje migreni i tenzijskoj glavobolji. Cervikogenu glavobolju (CG) kao medicinski termin u upotrebu su uveli Sjaastad i suradnici 1983. godine.

Uzrokovana je poremećajima gornjeg dijela vratne kralježnice, odnosno iritacijom ili oštećenjem prvih triju vratnih živaca koji izlaze iz kralježnične moždine. Četiri puta češće javlja se kod žena nego u muškaraca. Smatra se da 15 do 20 posto bolesnika koji imaju glavobolju u jednoj polovici glave zapravo imaju cervikogenu glavobolju.

Dijagnoza se može postaviti na temelju simptoma, kvalitetna razgovora s bolesnikom te detaljna pregleda. Kod postavljanja dijagnoze valja isključiti migrensku i tenzijsku glavobolju, zbog njihove velike sličnosti s cervikogenom glavoboljom, a različita liječenja. Upravo zbog toga cervikogena glavobolja obično se ne prepozna ili se pogrešno prepozna, pa se stoga i ne liječi dovoljno dobro.
U liječenju se primjenjuju terapija lijekovima, akupunkturom, lokalne injekcije botulinskog otrova, cervikalna epiduralna injekcija kortikosteroida, fizikalna terapija, masaža, kineziterapija, trakcija i kirurški tretman.

Ključna su prva tri vratna kralješka

Cervikogena glavobolja zapravo je "prenesena" vrsta boli, jer se poremećaj funkcije ili oštećenje ne nalazi u glavi nego u gornjem dijelu vratne kralježnice, a očituje se kao bol u glavi.


Distribucija boli u bolesnika s cervikogenom glavoboljom

Distribucija boli

Najčešći uzrok je oštećenje malih zglobova između prva tri vratna kralješka, što izaziva stalnu neprirodnu napetost u području malih zglobova među kralješcima, a posljedica toga su bolovi. Oštećenje može nastati zbog naglih, brzih pokreta u vratu, dugotrajna kroničnog, statičkog ili dinamičkog preopterećenja vratne kralježnice (pokreti koji se ponavljaju, radno mjesto na kojem je glava stalno u sagnutom ili prignutom položaju, te neravnomjerno opterećenje vrata), u sklopu degenerativnih bolesti (osteoporoza, bolesti malih zglobova između kralježaka...) i ozljeda vratne kralježnice (reumatske bolesti, infekcije, tumori, traume).

Važno je istaknuti da je kod bolesnika s glavoboljom nastalom nakon trzajne ozljede vrata (u prometnim nesrećama) pokretljivost vratne kralježnice puno manja nego kod bolesnika s cervikogenom glavoboljom bez prethodne ozljede. Degenerativne promjene, koje nastaju starenjem i prekomjernim trošenjem zahvaćenog područja, mogu uzrokovati cervikogenu glavobolju i djelovanjem na živce oko većih krvnih žila u vratu (vertebralnih arterija). Ako te promjene ometaju normalan protok krvi kroz krvne žile, uz glavobolju se može javiti i vrtoglavica. Cervikogenu glavobolju mogu uzrokovati i poremećaji vratnih mišića, kad se uz glavobolju javlja i povećana napetost vratnih mišića.

Boli samo jedna polovica glave

Glavne karakteristike su da bol počinje u vratu ili zatiljnom dijelu glave, širi se naprijed, zahvaća polovicu čela, te područje oko uha i oka na istoj strani. Dakle, bol zahvaća polovicu glave i karakteristično je da uvijek pogađa istu stranu.

Glavobolja se javlja u obliku napadaja različite jakosti i traje različito dugo (od nekoliko sati do nekoliko dana). Bol se obično osjeća kao duboka, umjerene jakosti, a katkad može biti oštra i ne pulsira. Može biti i kontinuirana, ali različita intenziteta. S vremenom, cervikogena glavobolja može se proširiti na cijelu glavu. Rijetko se javljaju simptomi koji prate migrensku glavobolju, kao što su mučnina, povraćanje, osjećaj nepodnošenja svjetla i buke, ali su tada blaže izraženi.

Na cervikogenu glavobolju upućuju pogoršanje glavobolje pri određenim pokretima u vratu, bol pri pritisku vratne kralježnice, nemogućnost izvođenja svih kretnji u vratu, bol u vratnim mišićima, nenormalno držanje glave i vrata, te istodobna bol u vratu, ramenu i/ili ruci na istoj strani na kojoj se osjeća glavobolja.

Kombinirani dijagnostički pristup

Dijagnoza se može postaviti na temelju podataka dobivenih u kvalitetnom razgovoru s bolesnikom, simptoma, detaljna pregleda bolesnika te nekih radioloških pretraga. Ako je glavobolja ograničena na polovicu glave, a počinje u vratnom dijelu kralježnice i širi se naprijed, posebnu pozornost treba posvetiti vratnom dijelu kralježnice.

U razgovoru s bolesnikom važno je doznati karakteristike glavobolje, podatke o ozljedama, drugim bolestima, radnom mjestu, navikama (položaju spavanja), slobodnim i sportskim aktivnostima. Kod bolesnika s višegodišnjim tegobama u vratnoj kralježnici veća je vjerojatnost povezanosti glavobolje i oštećenja u vratu.

Pregledom bolesnika potrebno je utvrditi postoje li nenormalno držanje glave i vrata, bolnost i napetost vratnih mišića, otkriti bolne točke na kralježnici ili točke čijim se pritiskom uzrokuje glavobolja, te pokretljivost glave i vrata.

Kao pomoć u dijagnosticiranju cervikogene glavobolje, od radioloških pretraga mogu se napraviti standardni rendgenogram vratne kralježnice, funkcionalne i kose snimke vratne kralježnice, rendgenogram kraniocervikalne regije, scintigrafija, CT i MRI vratne kralježnice. Sve te pretrage pomoći će u uočavanju promjena koje su mogući uzroci cervikogene glavobolje.

Ultrazvučna pretraga vratnih krvnih žila pomoći će u ispitivanju cirkulacije i protoka u velikim krvnim žilama vrata, te pronalaženju poremećena protoka u sklopu promjena na vratnoj kralježnici.

Laboratorijske pretrage posebno su važne u bolesnika s malignim bolestima ili bolestima koje zahvaćaju cijeli organizam, a mogu zahvatiti i područje vrata (reumatoidni artritis, ankilozantni spondilitis, sklerodermija, dermatomiozitis).

Isključiti sve ostalo

Da bi se sa sigurnošću utvrdila cervikogena glavobolja, potrebno je isključiti druge oblike glavobolje, prije svega migrensku i tenzijsku, ali i druga stanja i bolesti koja mogu uzrokovati sličnu glavobolju (tumor mozga, malformacije krvnih žila i druge bolesti krvnih žila, tumore u području vrata, koštane tumore, neuralgije...). Valja imati na umu i činjenicu da se cervikogena glavobolja može javljati istodobno i s drugim oblicima glavobolje.

Široka terapijska lepeza

Trenutačno u liječenju postoji široka lepeza mogućih terapijskih metoda. Primjenjuju se lijekovi, imobilizacija ovratnikom, injekcija botulinskog otrova, vratna epiduralna injekcija kortikosteroida, fizikalna terapija, masaža, kineziterapija, trakcija, manualna terapija, edukacija bolesnika (preporuka anatomskog jastuka), kirurški tretman.

U akutnoj fazi glavobolje najčešće se primjenjuju lijekovi koji ublažavaju bol (nesteroidni antireumatici, acetilsalicilna kiselina, paracetamol, mišićni relaksansi, triciklički antidepresivi, antiepileptici), TENS, krioterapija (terapija ledom), akupunktura ili imobilizacija vrata mekim ovratnikom, ako pokreti vrata izrazito pogoršavaju simptome.


Točke koje se tretiraju u bolesnika s cervikogenom glavoboljom

Kod dugotrajnije cervikogene glavobolje češće se primjenjuju manualna terapija (tehnike mišićne relaksacije i manipulacije), fizikalna terapija (krioterapija, struje, TENS, ultrazvuk), vježbe relaksacije, istezanja i masaža kod napetih vratnih mišića i ograničene pokretljivosti vrata, vježbe mobilizacije kod ograničenih pokreta u vratnoj kralježnici, trakcija vrata kod hernije međukralježničnog diska, injekcija botulinskog otrova u ukočene vratne mišiće (još su u tijeku istraživanja o učinkovitosti), anestetička blokada točaka čijim se podraživanjem može uzrokovati glavobolja, te cervikalna epiduralna injekcija glukokortikoida kod bolesnika s izraženim degenerativnim promjenama na kralješcima.
Kiruške procedure primjenjuju se kad bolesnici pate od jakih cervikogenih glavobolja koje ne reagiraju ni na jednu terapijsku metodu, a s ciljem odstranjenja ili ublažavanja simptoma.
Bitno poboljšanje postiže se u bolesnika kod kojih je glavobolja posljedica "ukliještenog živca" kojeg pritišće neka od okolnih struktura, a kod ostalih se može postići privremeno poboljšanje, ili čak pogoršanje. Stoga treba vrlo pažljivo birati bolesnike koji će pristupiti kirurškom tretmanu.

Sa sigurnošću možemo reći da je cervikogena glavobolja zapravo čest, ali nedovoljno prepoznat oblik kronične glavobolje. S obzirom na to da se klinički simptomi mogu preklapati sa simptomima migrenske i tenzijske glavobolje, cervikogenu glavobolju potrebno je razlikovati od ostalih glavobolja zbog zasebnih uzroka nastanka, metoda dijagnostike, liječenja i prognoze.

U svakom slučaju, što ranija i preciznija dijagnoza, uz potporu odgovarajućeg liječenja, smanjit će dug tijek ove bolesti, troškove njezina liječenja i nesposobnost oboljelog za rad, što će u konačnici rezultirati manjim troškovima i većom kvalitetom života oboljeloga.