Alergologija / Pulmologija

Astma - početak već u dječjoj dobi

Bolest se češće pojavljuje u obiteljima koje imaju pozitivnu anamnezu alergijskih bolesti, ali i u slučaju rane izloženosti alergenima okoliša

Pokretači astme i kako ih izbjegavati

Pojava simptoma bolesti u bolesnika s genetskom predispozicijom ovisno je o određenim čimbenicima okoliša. Poznato je da se djeca koja su u najranijoj dobi bila izložena nekim alergenima u okolišu u visokim koncentracijama (npr. grinjama iz kućne prašine, alergenima kućnih ljubimaca - mačka, pas), senzibiliziraju na te alergene i razvijaju simptome astme, a imaju i učestalije napadaje. Stoga se određenim mjerama kontrole mikro-okoliša može utjecati i na pojavu bolesti. Ako je bolesniku najvažniji pokretač simptoma izloženost grinjama iz kućne prašine, potrebno ga je poučiti kako ih smanjiti u svom mikro-okolišu. Tako se, na primjer, savjetuje ukloniti tepihe ili tapisone, tapecirani namještaj, teške zavjese, pernate jastuke, korištenje posebnih prekrivača za madrace, pranje rublja i posteljine na temperaturama iznad 60 ĽC, često prozračivanje prostorija itd.

Napad mogu pokrenuti i infekcije dišnog sustava, dim cigareta, tjelesni napor, jaki mirisi, promjene vremena, onečišćenja zraka, jake emocije, neki lijekovi... Izlaganje duhanskom dimu je važan čimbenik rizika za razvoj astme. Roditeljima djece koja imaju astmu ili predispoziciju za razvoj astme treba preporučiti prestanak pušenja i izlaganja djeteta duhanskom dimu, što važi i za majke koje puše tijekom trudnoće. 

U prevenciji se ističe i važnost prehrane majčinim mlijekom i postupno uvođenje dohrane, posebno ako dijete ima simptome alergije na neku hranu. U nekih bolesnika se astmatski napad može pokrenuti uslijed alergijske reakcije na neku namirnicu, iako prilično rijetko. Kod drugih koji su alergični na peludi, može se javiti i alergija na određeno voće i povrće radi tzv. križne reaktivnosti (npr. bolesnici alergični na pelud breze mogu biti alergični i na jabuku, breskvu...).
Danas se raspravlja i o preventivnom učinku tzv. prebiotika i probiotika, određenih mikroorganizama koji se dodaju hrani ili se nalaze u određenoj hrani, a koji reguliraju crijevnu floru (npr. Bioactiv LGG), međutim, za sada nema čvrstih dokaza.

Što je peludni kalendar i kako nam može pomoći? Peludni kalendar je obavijest o razdobljima cvatnje pojedinih biljaka u određenom području. Peludni kalendari se razlikuju u područjima koja imaju znatnije klimatske razlike. Poznavanje peludnog kalendara pomaže u predviđanju vremena pojave simptoma alergijskog rinitisa i astme, što omogućuje da se pravodobno uvede odgovarajući način liječenja. Kod tih bolesti važno je započeti s liječenjem 1-2 tjedna prije očekivanog početka cvatnje. U slučaju znatnijeg odstupanja od uobičajenih vremenskih prilika (neuobičajeno toplo ili hladno vrijeme) mogu se očekivati pomaci u peludnom kalendaru tj. ranija ili pak zakašnjela cvatnja. Preuzeto: Živjeti s alergijama - http://alergija.plivazdravlje.hr

Peludni kalendar

Zašto je važno rano liječenje?

Pravodobno dijagnosticirati bolest važno je zbog pravodobnog uvođenja odgovarajuće terapije, jednog od preduvjeta daljnjeg pravilnog razvoja pluća i plućne funkcije. Kasni početak odgovarajuće terapije predisponira djecu za razvoj težeg stupnja astme. Bolesnici koji se pravilno liječe imaju bolju kvalitetu života u odnosu na neliječene ili loše liječene bolesnike. Bolesnici koji se ne liječe pravilno češće dobivaju astmatske napade. Ako je terapija astme tijekom dužeg vremena primjerena smirit će se upala u dišnim putovima, čime će se postići kontrola bolesti, a u većine djece će simptomi bolesti postupno nestati.

Astma je kronična bolest, prema tome ne može se izliječiti. Iako bolesnik može biti godinama bez simptoma bolesti, ne znači da je izliječen. Uvijek postoji mogućnost ponovne pojave simptoma npr. tijekom respiratornog infekta ili izloženosti visokim dozama alergena. Danas se astma može dobro kontrolirati tako da bolesnik može živjeti bez poteškoća. Važno je upozoriti i poučiti svakog bolesnika o njegovoj bolesti i načinu liječenja, prvenstveno o prepoznavanju simptoma astmatskih napadaja i primjeni odgovarajuće terapije, kao i o izbjegavanju pokretača bolesti. Svaki bolesnik mora znati koje pokretače mora izbjegavati i kako ih kontrolirati.

Koji lijek i kada?

Bolesnike koji boluju od astme se prema učestalosti simptoma i vrijednostima plućne funkcije razvrstava u stupnjeve težine bolesti, prema kojima se za svakog bolesnika određuje i odgovarajuća terapija.
Ako se bolest svrstava u II. do IV. stupanj indicirana je primjena protuupalne terapije. Protuupalni lijekovi se u pravilu primjenjuju inhalacijskim putem, tako da djeluju upravo u plućima gdje se i zbiva alergijska upala. Najučinkovitiji protuupalni lijekovi su kortikosteroidi. U djece se obično primjenjuju doze topičkih, inhalacijskih kortikosteroida koje izazivaju minimalne nuspojave. Danas se smatra da je korist od njihove primjene daleko premašila njihove štetne učinke.
Osim protuupalnih, primjenjuju se i simptomatski lijekovi kao prva terapija u liječenju astmatskog napada. Najučinkovitiji lijek iz ove skupine je beta-2 agonist koji širi stisnute dišne putove, a na našem području najpoznatiji je Ventolin (salbutamol).