English

Pratite nas na Facebooku

Fitobalm 2016

Alergologija

 ostali članci
  

Alergogena i dalekometna

  

Alergija nije obična prehlada

  

Alergije za koje možda niste čuli

svi članci »
Erekton Max 2016

Anketa

 
Imate li iskustva s upotrebom suhog šampona za pranje kose?
da
ne



» Rezultati
» Ostale ankete

Alergologija

Nutritivne alergije u porastu

Podijeli

Autor:
prim. dr. sc. Teodora Gregurek Novak, dr. med., spec. dermatovenerolog
objavljeno u broju 50 (10/06)

Nutritivne alergije u porastu

Pojam koprivnjače potječe još iz vremena Hipokrata, da bi od 18. stoljeća bio u službenoj upotrebi i kao dijagnoza.

Pojam koprivnjače potječe još iz vremena Hipokrata, da bi od 18. stoljeća bio u službenoj upotrebi i kao dijagnoza. Nakon toga vremena postupno i mukotrpno usavršavani su dijagnostički i terapijski postupci, iako još treba puno rada i istraživanja da bi se postiglo gotovo potpuno savršenstvo.

Uz alergijske reakcije na lijekove, najčešće su one na alergene iz hrane. Kliničke slike variraju, pa se kao simptom može javiti:

  • samo koprivnjača
  • kombinacija koprivnjače i edema sluznica uz dišne tegobe
  • samo edem sluznica
  • samo probavni simptomi (koji će u nastavku biti navedeni i zahvaćaju cijeli probavni sustav)
  • anafilaktički šok, relativno rijedak kod alergena iz hrane (prema svjetskim statistikama javlja se kod oko 0,4 posto populacije, blaže je izražen nego šok izazvan lijekom ili ubodom kukaca)
  • kombinacija svih navedenih simptoma.

Iako su alergijske reakcije na lijekove najčešće, otprilike 50 posto osoba s koprivnjačom ili edemom sluznice u dermatološko-alergološku ambulantu javilo se zbog nekih alergena iz hrane. Simptomi su obično akutni i nastupe 30 - 90 minuta nakon uzimanja određene hrane, a rijetko nakon nekoliko sati ili dana. Bolesnik obično može navesti hranu na koju sumnja.
Osobe koje imaju samo probavne simptome ne javljaju se u našu ambulantu, nego obično u gastroenterološku, gdje često ne dobiju dijagnozu zbog vrlo širokog raspona diferencijalne dijagnostike. To je jedan od razloga što se godinama povlače pod dijagnozom nerazjašnjene gastrointestinalne bolesti, iako oko 20 - 45 posto bolesnika u svijetu za svoje tegobe okrivljuje upravo hranu. Dokazana pojavnost iznosi oko jedan do četiri posto svjetske populacije, iako su podaci prilično nepouzdani.

Reakcija vezana uz IgE antitijela 

Mehanizam alergijske reakcije isti je u svim navedenim oblicima. Riječ je o tipu I. alergijske reakcije vezane uz specifična IgE antitijela u krvi bolesnika koja se vežu s antigenom iz hrane i izazivaju pucanje mastocita te oslobađanje medijatora alergijske reakcije, od kojih je najvažniji histamin. Mastociti se u izobilju nalaze u koži, ali i u svim unutarnjim organima, pa tako i u cijelom probavnom sustavu, koji je po površini, od usta do analnog otvora, najveća površina sluznice u organizmu. Za razliku od stanica kože, zbog dobre prokrvljenosti i nezaštićenosti stanica sluznice, površina sluznice probavnog sustava puno jače resorbira alergene, pa tako na njih i reagira. U našem tijelu postoje i dvije vrste receptora za histamin - H1 (brojni organi - respiratorni, koža) i H2 receptori u cijelom probavnom sustavu, na koje se tijekom liječenja često zaboravlja.
Uz tipične alergološke mehanizme, postoji i pojam intolerancije (nepodnošljivost na neke vrste hrane - laktozu, glutene ili posebno na histamin, što je sve učestalije - kod koje je riječ o nealergijskoj reakciji, pa sve naše dijagnostičke metode ostaju bez rezultata).

Najčešći simptomi probavnog sustava 

Počevši od usta, to su edem sluznice usana, obrazne sluznice, jezika, glotisa i grkljana, koji izazivaju i tegobe s disanjem, zatim edem jednjaka, sluznice želuca i kompletnog crijeva, što je prožeto i brojnim eozinofilima.
Uz to se bolesnici tuže na osjećaj svrbeža u grkljanu i usnoj šupljini (u kombinaciji s edemom to se zove oralni alergijski sindrom). U području želuca javljaju se refluks (povrat) želučane kiseline sa žgaravicom, mučnina i povraćanje, zatim bolovi u tankom crijevu, malapsorpcija i malasimilacija hrane, a u debelom crijevu proljev, opstipacija, krvarenje u stolici.

Alergološko testiranje 

U svim slučajevima može se potvrditi alergološkim testovima na hranu (prick test) ili preciznije određivanjem specifičnog IgE u krvi na pojedine vrste hrane. Sigurnost današnjih mogućnosti testiranja iznosi 75 - 85 posto, nikako 100 posto. Naime, alergen katkad nije čisti uzorak hrane koji se priređuje za testiranja nego postoji mogućnost reagiranja na metaboličke produkte zbog prisutne upale sluznice probavnog sustava, poremećaja u lučenju želučane kiseline, postojanja parazita ili Candide u stolici, prisutnosti H.pylori u želucu ili poremećaja pomoćnih probavnih organa (jetre, gušterače i žučnog mjehura). Ti novostvoreni metabolički produkti, tipični za pojedinu osobu, ne mogu se dokazati testiranjem, pa su potrebni gastroenterološka obrada i liječenje kako bi se postigla normalna probava.

Alergeni se mijenjaju 

Posljednjih sedam do osam godina u cijelom svijetu primjećuju se velike promjene u alergenima koji izazivaju alergijske reakcije na hranu. Dok su se još prije l0 godina najčešće navodilo mlijeko, jaja, svinjetina, mahunarke, citrično voće i morska riba, danas raste broj pozitivnih testova na govedinu, teletinu, janjetinu, piletinu i konjetinu (ima je u brojnim salamama i kobasicama). Česte su i reakcije na soju i rižu, zamjensku hranu za alergičare. Uz luk (bijeli i crveni) te već poznatu rajčicu, javlja se sve više reakcija i na špinat, blitvu, zelje, celer, mrkvu i peršin. Kod voća prevladavaju marelica, breskva, lubenica, grožđe te šljive, kruške i jabuke, a alergija na jagode, pogotovo u odraslih, se gubi. I dalje je opasno orašasto voće (orah, lješnjak, kikiriki - među prvima je u svijetu, a izaziva često i anafilaksiju - badem). Posebno treba upozoriti na porast pozitivnih reakcija na riječnu ribu, a morska riba i morski proizvodi uvijek su bili jednako zastupljeni. Sve je više reakcija i na kakao i kavu.
Promjene preosjetljivosti vjerojatno možemo objasniti promjenom načina prehrane i pripremanja hrane, ali i činjenicom da smo prije bili više okrenuti prirodnim, ruralnim vrstama hrane, a danas urbanim, koje su katkad nepotpuno razjašnjena sastava i dodataka. I brza priprema u mikrovalnoj pećnici pogoduje promjenama u sastavu hrane i drukčijem djelovanju na organizam.
Konzervansi su i dalje prisutni u izazivanju alergija. Uz acetilsalicilnu kiselinu, danas su na prvome mjestu natrijev benzoat te glutamat i glutaraldehid, a tartrazin (žuta boja koja se dodaje brojnim pićima i konzerviranim jelima) postao je nešto rjeđi u našim testovima.
Iz svega se vidi da su nutritivne alergije postale problem u cijelom svijetu jer je došlo do bitnih promjena u uzročnim alergenima, ali i u socioekološkim činiteljima i načinu života, a zapostavljaju se i problemi probavnog sustava, što zahtijeva bolju suradnju dermatologa alergologa i gastroenterologa. Naime, nakon osnovne gastroenterološke obrade, a osobito nalaza edema sluznice i eozinofila u stijenci crijeva, alergološkim testovima mnoge bi se obrade skratile, a smetnje bolesnika smanjile. Treba se samo sjetiti da većina tih alergija nema simptoma na koži.

Važna je suradnja 

Kad se testiranjem i dodatnom obradom otkrije uzrok, terapija se provodi kao i u svih alergijskih bolesti - antihistaminom, a u jačim reakcijama kraće vrijeme kortikosteroidima, obvezno H2 blokatorima zbog brojnih H2 receptora u probavnom sustavu, uz izbjegavanje svih, na testu pozitivnih alergena. Na taj način bolesnici će se riješiti brojnih neugodnih simptoma koji ih ometaju u svakodnevnom životu.
Međutim, bez dobre suradnje alergologa i bolesnika nema dobrih rezultata! Zato, kad se javite u alergološku ambulantu zbog pogoršanja bolesti, nikad nemojte reći: "Kušao sam malo da sam vidim..." jer tako nema dobrih rezultata. Katkad su potrebna i odricanja.