FARMACEUTSKI OTPAD: obim onečišćenja u rijekama svijeta

Istraživanjem na 258 rijeka diljem svijeta, uključujući Temzu u Londonu i Amazonu u Brazilu, mjerila se prisutnost 61 farmaceutski aktivne tvari (API), kao što su, primjerice, karbamazepin (antiepileptik), metformin (antidijabetik) i kofein.

Znanstvenici su proučavali rijeke u preko pola zemalja svijeta, pri čemu rijeke u 36 od tih zemalja nikada ranije nisu bile praćene na prisustvo farmaceutski aktivnih tvari.

Ova studija je dio 'Globalnog projekta praćenja farmaceutski aktivnih tvari' pod vodstvom Sveučilišta York te je postala prvo istraživanje medicinske kontaminacije u okolišu na globalnoj razini.

Svojim najnovijim istraživanjem znanstvenici su otkrili sljedeće:

• farmaceutsko onečišćenje onečišćuje vodu na svim kontinentima
• postoje jake korelacije između socioekonomskog statusa zemlje i većeg onečišćenja farmaceutskim tvarima u njezinim rijekama (pri čemu su najzagađenije zemlje nižeg do srednjeg dohotka)
• visoke razine farmaceutskog onečišćenja bile su najpozitivnije povezane s regijama visoke srednje dobi, kao i visokom lokalnom stopom nezaposlenosti i siromaštva
• najzagađenije zemlje i regije svijeta su one koje su najmanje istražene (podsaharska Afrika, Južna Amerika i dijelovi južne Azije)
• aktivnosti koje se najviše povezuju s najvišom razinom farmaceutskog onečišćenja uključivale su odlaganje smeća uz obale rijeka, neodgovarajuću infrastrukturu otpadnih voda i farmaceutsku proizvodnju te odlaganje sadržaja zaostalih septičkih jama u rijeke.

Istraživanje je otkrilo da četvrtina proučavanih lokacija sadrži farmaceutski otpad (kao što su sulfametoksazol, propranolol, ciprofloksacin i loratadin) u potencijalno štetnim koncentracijama.

Istraživači se nadaju da će povećanjem nadzora nad farmaceutskim proizvodima u okolišu razviti strategije za ograničavanje učinaka potencijalno uzrokovanih prisutnošću tih zagađivača.

Dr. John Wilkinson iz Odjela za okoliš i geografiju, suvoditelj projekta, rekao je: „Sa 127 suradnika u 86 institucija diljem svijeta, 'Globalni projekt praćenja farmaceutski aktivnih tvari' izvrstan je primjer kako se globalna znanstvena zajednica može udružiti u rješavanju problema značajnih ekoloških problema.“

Već više od dva desetljeća znamo da se farmaceutski proizvodi probijaju u vodeni okoliš gdje mogu utjecati na biologiju živih organizama. Ali jedan od najvećih problema s kojima smo se suočili u rješavanju ovog problema je taj što nismo bili baš reprezentativni pri praćenju ovih zagađivača, pri čemu su gotovo svi podaci usredotočeni na nekoliko odabranih područja u Sjevernoj Americi, Zapadnoj Europi i Kini.

Studija je, ovaj put, uključila rijeke vrijedne pažnje kao što su Amazona, Mississippi, Temza i Mekong. Uzorci vode dobiveni su s mjesta koja se protežu od sela Yanomami u Venezueli, gdje se ne koriste moderni lijekovi, do nekih od najnaseljenijih gradova na planeti, kao što su Delhi, London, New York, Lagos, Las Vegas i Guangzhou. Uključena su i područja političke nestabilnosti kao što su Bagdad, palestinska Zapadna obala i Yaoundé u Kamerunu.

Klima u kojoj su dobiveni uzorci varirala je od alpske tundre na velikim visinama u Koloradu preko polarnih regija na Antarktiku do pustinja u Tunisu.

"Ovaj projekt znatno je poboljšao naše znanje o globalnoj distribuciji lijekova u vodenom okolišu. Ova studija predstavlja podatke iz više zemalja diljem svijeta nego što je cijela znanstvena zajednica imala prilike vidjeti: 36 novih zemalja. Za usporedbu, ranije je proučavano samo njih 75."

Dok su prethodne studije pratile farmaceutski aktivne tvari u rijekama, one su zanemarile mnoge zemlje svijeta i obično su mjerile samo nekoliko odabranih onečišćivača te koristile različite analitičke metode. Kumulativno, to je otežalo kvantificiranje razmjera problema iz globalne perspektive.

Analiza uzoraka vode u ovoj studiji obavljena je korištenjem masene spektrometrije (metoda analize tvari na temelju njihove mase i naboja) na Sveučilištu York.

Istraživači sugeriraju da bi se njihov pristup mogao proširiti u budućnosti kako bi uključio i druge okolišne medije kao što su sedimenti, tlo i mikrobiota, te bi mogao omogućiti razvoj globalnih skupova podataka o onečišćenju.

Studija je koristila 'predviđene koncentracije bez štetnih učinaka (PNEC)' kako bi se utvrdilo gdje može postojati rizik od štetnih učinaka (kao što je toksičnost). Ako je tim izmjerio koncentraciju u okolišu iznad PNEC-a, tada je postojao potencijal da lijek štetno utječe na organizme koji tamo žive. To se može manifestirati na mnogo načina i uvelike je ovisno o tome koja je farmaceutska tvar u pitanju, koji je organizam izložen i kojoj koncentraciji. Primjeri mogu uključivati ​​poremećene reproduktivne sposobnosti, promijenjeno ponašanje ili fiziologiju, pa čak i promjene u otkucajima srca.

Zagađivači pronađeni u potencijalno štetnim koncentracijama uključuju:

• propranolol (beta-blokator - lijek za liječenje visokog krvnog tlaka)
• sulfametoksazol (antibiotik)
• ciprofloksacin (antibiotik)
• loratadin (antihistaminik - lijek za liječenje alergija).

„Farmaceutski otpad su svi lijekovi i tvari, uključujući i njihovu primarnu ambalažu, koji su postali neupotrebljivi zbog isteka roka valjanosti, prolijevanja, rasipanja, pripremljeni pa neupotrebljeni ili se ne mogu koristiti zbog drugih razloga.“ - Narodne novine, Pravilnik o gospodarenju medicinskim otpadom.

Sve stare lijekove i/ili sličan farmaceutski otpad koji imate, sakupite i odnesite u ljekarnu koja je iste dužna preuzeti od građana neovisno o njihovu podrijetlu te ih zbrinuti na odgovarajući način.


Ako imate veterinarske lijekove koji su neupotrebljivi ili stari, možete ih odnijeti u bilo koju veterinarsku ljekarnu i/ili ambulantu koje su dužne preuzeti stare veterinarske lijekove i farmaceutski otpad.

Takvim malim postupcima i vi možete doprinijeti očuvanju okoliša, zaštiti biološke raznolikosti i vlastitog zdravlja.